Ekonomija

Predlog petogodi&scaron;njeg ugovora, kojim bi trebalo da bude obezbijeđeno stabilno finansiranje Željezničke infrastrukture (ŽICG), upućen je Ministarstvu finansija, nezvanično saznaje Pobjeda.&nbsp;
List navodi da je priprema petogodi&scaron;njeg ugovora inicirana jo&scaron; za vrijeme mandata biv&scaron;e ministarke saobraćaja Maje Vukićević, koja je dala ostavku krajem januara.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, ministar pomorstva Filip Radulović, koji je u međuvremenu preuzeo rukovodstvo i resorom saobraćaja, uputio je predlog ugovora Ministarstvu finansija koje je sada na potezu.
Na pitanja koja je Pobjeda uputila Ministarstvu finansija zbog čega kasne sa potpisivanjem ugovora, da li ima potrebe za eventualnom korekcijom teksta te kada će biti potpisan, u ponedjeljak nijesu uspjeli da dobiju odgovore.
Upravo nepotpisivanje ovog ugovora razlog je zbog kojeg preko 800 zaposlenih u ovom preduzeću nije dobilo martovsku zaradu. Da to nije njihova odgovornost, pro&scaron;le sedmice je saop&scaron;tila direktorica ŽICG Marina Bo&scaron;ković navodeći da su blagovremeno dostavili svu potrebnu dokumentaciju za zaključenje ugovora.
&bdquo;ŽICG je u potpunosti ispunila svoje obaveze u ovom procesu. Takođe, 2. aprila je upućena i urgencija nadležnim institucijama Ministarstvu saobraćaja, Ministarstvu finansija i predsjedniku Vlade za hitno potpisivanje ugovora, kako bi se omogućila realizacija finansijskih obaveza države za ovu godinu prema ŽICG, koje u ovom trenutku iznose 3,75 miliona EUR&ldquo;, navela je u petak Bo&scaron;ković.
Da radnicima ŽICG kasni plata saop&scaron;tili su predstavnici radnika i Strukovnog sindikata. Predstavnik radnika Andrej Kaluđerović je podsjetio da Kolektivni ugovor predviđa isplatu plata najkasnije do 15. u mjesecu, dodajući da zaposleni ne mogu snositi posljedice neodgovornog postupanja Vlade, nadležnog ministarstva, rukovodstva i sindikalnih predstavnika.
Nakon pro&scaron;losedmičnog otvorenog pisma, iz Strukovnog sindikata su se ponovo oglasili tražeći da se Vlada i ministar saobraćaja Filip Radulović hitno uključe u rje&scaron;avanje krize.

Čeka se zeleno svjetlo za uplatu 3,75 miliona eura

MINISTARSTVU FINANSIJA UPUĆEN PRIJEDLOG UGOVORA ZA REALIZACIJU FINANSIJKIH OBAVEZA DRŽAVE PREMA KOMPANIJI ŽICG

Ponuda nekretnina za zakup je dobra, ali izostaje potražnja. Kirija je na nivou pro&scaron;logodi&scaron;njih, prognoza za naredni period nezahvalna, moguće je i pojeftinjenje stanarina, rečeno je RCG u jednoj agenciji za nekretnine u Podgorici. Ekonomista Jovo Rabrenović ocjenjuje da je stagnacija cijena trenutna, da nas u narednom periodu očekuje rast u tom sektoru od 6 do 12%. Posljedica je to, ističe, na&scaron;eg mediteranskog položaja, ali i skorog članstva u EU.
Zakupnine nekretnina u državama Evropske unije, prema podacima Eurostata, porasle su u 2025. 3,1%. Kod nas &scaron;est puta vi&scaron;e, pa se svrstavamo u države sa najbržim rastom kirija. No, statistika se, prema podacima Agencije za nekretnine, u prvom kvartalu ove godine promijenila.
Ponuda je veća, tražnja manja, a razlog, kako je ocijenila za RCG, Svetlana Brajović, &scaron;to se smanjio broj stranaca koji su u minulom periodu boravili u Crnoj Gori.
"&Scaron;to se tiče rasta cijena u 2026. godini, nije osjetan porast. Cijene su iste kao u 2025. Interesovanja je manje, stanova ima na ponudi", rekla je Brajović.
Podaci Eurostata odražavaju trenutno stanje. To &scaron;to je Crna Gora sa 18,5% najbrže rastuća, a iza nas Hrvatska sa preko 17%, posljedica je jer su obje mediteranske države privlačne za kratkoročne zakupe.
"Veliki broj upravo stanovnika Evropske unije svoje neko mjesto za polugodi&scaron;nje, pa čak i godi&scaron;nje provođenje čitavog života vide upravo u ovom na&scaron;em mediteranskom regionu, &scaron;to nama u su&scaron;tini daje najveću i &scaron;ansu", kazao je ekonomista Rabrenović.
U prilog nam ide, nagla&scaron;ava Rabrenović, &scaron;to smo, prema svim prognozama, prva naredna članica Evropske unije.
To znači, ističe, da će za Evropljane na&scaron;e trži&scaron;te biti interesantnije, a cijene i prodaje i zakupa vi&scaron;e.
"Ali ono &scaron;to je realno očekivati je da će doći do blagog rasta od 6 do 12%, zavisno od djelova Crne Gore. Za Podgoricu možemo reći da će taj rast biti od 8 do 12% kada je u pitanju zakup i nekretnina", kazao je Rabrenović.
Kirije se nijesu mijenjale u odnosu na prethodnu godinu, pa se kreću od 300 do 1.000 eura, navodi Brajović.
"Uglavnom, garsonjere su od 300 do 400 eura, jednoosobni stanovi od 400 pa do 800, dvosobni od 800 do 1. 000, trosobni oko 1. 000 eura", rekla je Brajović.
Nezahvalno je, kaže Brajović, prognozirati kakvo će interesovanje biti u narednom periodu, ali kako ističe, vjerovatno su se stekli uslovi da kirije krenu na dole.
"S obzirom na to da će vlasnici vidjeti da nema stranaca, korigovati te cijene, &scaron;to bi bilo i normalno za na&scaron;e uslove, za na&scaron; standard", kazala je Brajović.
Rabrenović zaključuje da nas u narednom periodu očekuju dinamična kretanja na trži&scaron;tu nekretnina, naročito zbog prilagođavanja evropskim pravilima, pa će stanodavci, zbog plaćanja poreza, ovjere ugovora kod notara, tro&scaron;ak prenijeti, uslovno rečeno, na podstanare.

Ponuda veća, potražnja manja: Moguće pojeftinjenje stanarina?

"U NAREDNOM PERIODU OČEKUJU NAS DINAMIČNA KRETANJA NA TRŽIŠTU NEKRETNINA"

Građane Crne Gore od utorka, 21. aprila, mogle bi dočekati niže cijene goriva, ali konačan ishod zavisi od odluke Vlade o produženju važećih mjera smanjenja akciza koje ističu upravo tog dana, pi&scaron;e dana&scaron;nji Dan.
Prema aktuelnim berzanskim kretanjima, cijene naftnih derivata mogle bi biti niže od jednog do devet centi po litru, pod uslovom da se zadrži postojeći model umanjenih akciza &ndash; 50 odsto na dizel i 25 odsto na benzin.
U tom slučaju, cijena eurodizela bi pala za devet centi i iznosila bi oko 1,62 eura po litru. Kada je riječ o benzinu, iz Udruženja naftnih kompanija navode da se očekuje blago pojeftinjenje od jedan do dva centa, pa bi cijene mogle biti niže u odnosu na sada&scaron;njih 1,55 i 1,58 eura. Lož-ulje bi, prema procjenama, pojeftinilo sedam centi i ko&scaron;talo bi oko 1,80 eura, iako na ovaj derivat nije primijenjeno smanjenje akciza.
Iz Ministarstva energetike i Ministarstva finansija potvrđeno je da će konačna odluka o eventualnom produženju mjere biti donijeta u ponedjeljak. Istog dana biće urađen i obračun novih cijena koje će važiti od utorka.
&ldquo;Nadležni resori prate stanje na trži&scaron;tu i u ponedjeljak će imati preciznu računicu u vezi sa akcizama i cijenama goriva&rdquo;, saop&scaron;teno je Danu nezvanično.
Pad cijena goriva na domaćem trži&scaron;tu prati globalni trend, uslovljen smirivanjem geopolitičkih tenzija. Kako navode iz Udruženja naftnih kompanija, primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana doprinijelo je stabilizaciji cijena na svjetskim berzama.
&ldquo;Cijene se vraćaju na nivoe prije sukoba, a samim tim stabilizuje se i snabdijevanje&rdquo;, kazali su iz Udruženja.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta i kontinuirano su rasle sve do posljednjeg obračuna 14. aprila. Eurodizel je u tom periodu poskupio ukupno 44 centa po litru. Intervencijom Vlade od 23. marta, kada su akcize smanjene za 27 centi po litru, spriječen je dodatni rast od 71 cent u manje od mjesec dana.
Da nije bilo te mjere, cijena litra eurodizela početkom aprila dostigla bi 2,05 eura. Benzin je u istom periodu poskupio oko 20 centi, dok je smanjenje akciza ublažilo cijene za 16 do 17 centi, u zavisnosti od vrste goriva.
Rast cijena prethodnih sedmica bio je posljedica poremećaja na globalnom trži&scaron;tu izazvanog sukobima na Bliskom istoku. Dodatni signal za stabilizaciju stigao je nakon ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza, &scaron;to je uticalo na pad cijena nafte na svjetskim trži&scaron;tima.

Gorivo će biti jeftinije ako Vlada ne digne akcize

NOVI OBRAČUN CIJENA BIĆE POZNAT U PONEDJELJAK

Zbog primjene CBAM mehanizma koja je počela 1. januara Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je u prvom kvartalu imala gubitke od 13 miliona eura, saop&scaron;teno je Pobjedi iz EPCG.
Riječ je o mehanizmu kojim je Evropska unija uvela tzv. karbonsku taksu na uvoz električne energije zbog emisije ugljen-dioksida (CO₂) tokom proizvodnje struje. Na taj način se praktično kažnjava ,,prljava&ldquo; energija iz uglja i zemlje podstiču na dekarbonizaciju energetike. Crna Gora je zbog toga u nezavidnoj situaciji imajući u vidu da se za proizvodnju struje i dalje u znatnom dijelu koristi TE Pljevlja.
Navode da trenutno ne razmatraju poskupljenje struje za potro&scaron;ače u Crnoj Gori, ali ne isključuju tu mogućnost u slučaju da dođe do većih poremećaja na energetskim trži&scaron;tima zbog krize na Bliskom istoku. Plan im je, kako kažu, da struju prvenstveno prodaju u regionu gdje se CBAM ne primjenjuje, a samo eventualne vi&scaron;kove da usmjeravaju ka evropskom trži&scaron;tu.
- Primjena CBAM mehanizma od početka 2026. godine već ima vidljive implikacije na finansijske performanse EPCG. Očekuje se da će ukupni rezultati u ovoj godini u znatnoj mjeri zavisiti od daljeg kretanja cijena na regionalnom trži&scaron;tu i načina na koji se tro&scaron;kovi ovog mehanizma budu reflektovali kroz izvoz.
Već sada je evidentno da CBAM indirektno utiče na poslovanje kroz niže prodajne cijene električne energije na trži&scaron;tima Zapadnog Balkana, gdje se razlike u odnosu na cijene u Evropskoj uniji kreću između 20 i 70 eura po megavat satu. Već su zabilježeni konkretni gubici, poput 13 miliona eura u prva tri mjeseca 2026. godine. Trenutno je gotovo nemoguće procijeniti gubitke po osnovu indirektno plaćenog CBAM-a do kraja godine, jer se očekuju izmjene regulative EU kojom se uređuje CBAM i ostaje neizvjesno kako će one uticati na trži&scaron;te u Crnoj Gori &ndash; kazali su iz EPCG.
Na pitanje Pobjede koliko je tokom pro&scaron;le godine kada je Termoelektrana Pljevlja bila van pogona uvezeno, a koliko izvezeno električne energije, iz EPCG navode da su na trži&scaron;tu kupili ukupno 1.611 GWh vrijednosti 171,8 miliona eura, a izvezli 666 GWh, vrijednosti 87,9 miliona eura.
- Procjenjuje se da će ukupna proizvodnja električne energije u prvom kvartalu ove godine iznositi oko 1.204 GWh, dok je u istom periodu prethodne godine iznosila 858 GWh. Povećanje od približno 40 procenata rezultat je znatno povoljnijih hidrolo&scaron;kih uslova u odnosu na prethodnu godinu &ndash; obja&scaron;njavaju iz EPCG.
Nagla&scaron;avaju da CBAM značajno utiče na konkurentnost električne energije koju EPCG plasira na trži&scaron;te, te da se taj tro&scaron;ak prenosi na proizvođače kroz niže otkupne cijene, dodatno umanjujući prihode od izvoza.
- Poseban izazov predstavlja činjenica da Crna Gora jo&scaron; nema uspostavljen nacionalni sistem trgovine emisijama usklađen sa evropskim ETS-om, zbog čega se domaći proizvođači suočavaju sa punim tro&scaron;kovima bez mogućnosti olak&scaron;ica. Trenutna cijena emisija CO₂ u Crnoj Gori iznosi 24 eura po toni, dok se u Evropskoj uniji kreće između 70 i 80 eura, &scaron;to dodatno naru&scaron;ava konkurentnost &ndash; navode iz EPCG.
Ipak, kako dodaju, uprkos tome uspjeli su da tokom prvog kvartala plasiraju sve trži&scaron;ne vi&scaron;kove električne energije, iako je velika ponuda energije iz regiona.
- U tom periodu ostvarena je prodaja od 486 GWh ukupne vrijednosti 49,9 miliona eura. Poređenja radi, u prvom kvartalu 2025. godine prodato je 345 GWh električne energije vrijednosti od 42,8 miliona eura &ndash; kažu iz EPCG.
U budućnosti očekuju dodatni pritisak na prihode od izvoza, uz povećane tro&scaron;kove proizvodnje, posebno energije proizvedene iz uglja.
- Postoji visok nivo neizvjesnosti u vezi sa daljom primjenom CBAM metodologije, a bez uspostavljanja funkcionalnog nacionalnog sistema trgovine emisijama rizik od punog opterećenja ostaje izražen. Istovremeno, EPCG intenzivno radi na prilagođavanju kroz ekolo&scaron;ku
rekonstrukciju TE Pljevlja i strate&scaron;ko usmjeravanje ka obnovljivim izvorima energije, uz planirane investicije u rasponu od 800 do 950 miliona eura do 2035. godine &ndash; kažu iz EPCG.
Cijena struje
Na pitanje Pobjede da li ova situacija može uticati na povećanje cijene struje za potro&scaron;ače u Crnoj Gori, iz EPCG ukazuju da u ovom trenutku to ne planiraju. Ipak nagla&scaron;avaju da to ne može biti isključeno ukoliko bi, u kontekstu krize na Bliskom istoku, do&scaron;lo do nepredvidivih i značajnih poremećaja na energetskim trži&scaron;tima.
- EPCG u tekućoj godini, kroz pažljivo i odgovorno planiranje prodaje električne energije, nastoji da ublaži uticaj tro&scaron;kova CBAM mehanizma. Fokus je na tome da se svaki megavat-sat namijenjen trži&scaron;tu plasira prvenstveno na regionalna trži&scaron;ta na kojima se CBAM ne primjenjuje, dok se samo eventualni vi&scaron;kovi, koje nije moguće realizovati u regionu, usmjeravaju ka trži&scaron;tima zemalja članica Evropske unije &ndash; navode iz EPCG.

Zbog primjene CBAM-a EPCG u prva tri mjeseca izgubila 13 miliona eura

UVOĐENJE NOVE TAKSE EVROPSKE UNIJE SKUPO KOŠTALA DRŽAVNU ELEKTROENERGETSKU KOMPANIJU

Isplata martovskih penzija počeće danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
Iz Fonda PIO su naveli da prosječna penzija za mart iznosi 556,39 eura
Prema podacima Fonda PIO, za isplatu martovskih penzija neophodno je 68,4 miliona eura.

Počinje isplata martovskih penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Danas neće biti održan najavljeni sastanak predstavnika Vlade, Unije poslodavaca, Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) o zaključivanju novog Op&scaron;teg kolektivnog ugovora (OKU) i o povećanju zarada, odnosno obračunske vrijednosti koeficijenata, potvrdio je Pobjedi generalni sekretar Saveza sindikata Du&scaron;ko Zarubica. Prema saznanjima Pobjede očekuje se da se nova runda pregovora socijalnih partnera održi naredne sedmice.
Nakon sastanka održanog 30. marta saop&scaron;teno je da bi u prvoj polovini aprila trebalo da se intenziviraju pregovori između Vlade i poslodavaca kako bi se usaglasili stavovi o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenata i koeficijenata složenosti.
Sindikati insistiraju na rastu zarada za zaposlene u javnom i privatnom sektoru, a poslodavci upozoravaju da bez održivog rje&scaron;enja može biti ugroženo poslovanje i očuvanje radnih mjesta.
Generalni sekretar Saveza sindikata Du&scaron;ko Zarubica kazao je nakon sastanka održanoh krajem marta da su sindikati insistirali da se produženje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora ne rje&scaron;ava kroz izmjene Zakona o radu.
- Sindikati su insistirali da se to ne &scaron;alje u Skup&scaron;tinu, odnosno da se produženje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora ne vr&scaron;i izmjenama Zakona o radu, jer bi to predstavljalo uru&scaron;avanje socijalnog dijaloga. Važeći ugovor biće produžen na mjesec - rekao je ranije Zarubica Pobjedi.
Dodao je da je obaveza premijera i Vlade da u tom roku intenziviraju pregovore sa poslodavcima.
- Ne ide lako i brzo, ali ne tražimo izgovore, već rje&scaron;enja - naveo je Zarubica, ističući da je cilj da se najkasnije do 20. aprila dođe do dogovora.
On je ranije kazao da su premijer Milojko Spajić i ministarka rada Naida Ni&scaron;ić vi&scaron;e puta ponovili spremnost za povećanje zarada, ali uz uslov da ono obuhvati i javni i privatni sektor.
- Za nas je prava garancija kada se potpi&scaron;e kolektivni ugovor, ali smo spremni da damo jo&scaron; mjesec - poručio je Zarubica.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je nakon pro&scaron;log sastanka da sindikati i dalje insistiraju na povećanju zarada za sve zaposlene.
- Ono &scaron;to mi zagovaramo jeste da povećanje zarada bude i za javni i za privatni sektor i to je ne&scaron;to čemu smo posvećeni - rekao je Keković nakon sastanka socijalnih partnera održanog krajem marta.
On je naveo da tokom pro&scaron;log sastanka nije dobijen konkretan odgovor o zaključivanju novog Op&scaron;teg kolektivnog ugovora.
- Mi danas nijesmo mogli da vidimo konkretan odgovor po tom pitanju - kazao je Keković 30. marta.
Govoreći o daljim potezima, on je ranije naveo je da će sindikati odluku o eventualnim protestima donijeti nakon narednih razgovora, dodajući da sindikati očekuju da povećanje zarada počne od maja, ali da će konačan iznos zavisiti od dogovora o koeficijentima.
- U kojoj mjeri povećanje ostaje da se vidi, ali ga mi očekujemo - kazao je ranije Keković.
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava kao &scaron;to su prava na naknade za prekovremeni i praznični rad, otpremnine, godi&scaron;nje odmore, plaćena odsustva, pomoći, rad sindikata... istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do kraja marta.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor (OKU) produžen je do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do 30. aprila.
Takav dogovor postigli su Vlada, Unija slobodnih sindikata (USSCG), Savez sindikata (SSCG) i Unija poslodavaca (UPCG).
OKU koji defini&scaron;e značajan obim radnih prava istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do juče.
Razgovori socijalnih partnera sa premijerom o novom OKU-u traju mjesecima, a ishod pregovora je od ključnog je značaja za unapređenje radno-pravnog položaja zaposlenih u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić kazao je krajem marta da se zbog krize na Bliskom istoku mora voditi računa o mjerama i reformama koje se donose, ali da je siguran da će sa socijalnim partnerima u daljim pregovorima o povećanju plata doći do najboljeg rje&scaron;enja za građane. Spajić je tada za TVCG, kazao da Vlada sa socijalnim partnerima ima sjajan dijalog i da je ubijeđen da će naći rje&scaron;enje za sve moguće izazove koji građane opterećuju. - Ako se ko zalaže za veći standard u ovoj zemlji, mislim da sam to ne samo ja lično, već i partije većine. Prepoznati smo po tome. Tako da imaju otvorena vrata. Ti razgovori će se nastaviti da iznađemo rje&scaron;enja za na&scaron;e građane - rekao je ranije Spajić. On je upozorio da je pred nama velika kriza, koja potencijalno može biti veća od one iz 2022. godine zbog rata u Ukrajini.
- Zato moramo paziti kakve mjere i reforme donosimo, ali zajedničkim snagama ubijeđen sam da ćemo doći do najboljih rje&scaron;enja - naveo je ranije Spajić.
Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Op&scaron;teg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potro&scaron;ačke korpe, tro&scaron;kova života, ekonomskih faktora, međutim, to od tada nije urađeno.&nbsp;

Odgođeni pregovori o novom Opštem kolektivnom ugovoru i povećanju zarada

OTKAZAN ZA DANAS NAJAVLJENI SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE, POSLODAVACA I SINDIKATA

Oko 800 porodica zaposlenih u Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) već 17 dana čeka isplatu zarada, dok Strukovni sindikat otpravnika vozova upozorava na institucionalni zastoj i prebacivanje odgovornosti između nadležnih.
U otvorenom pismu upućenom javnosti i institucijama, Strukovni sindikat otpravnika vozova postavlja pitanje odgovornosti za ka&scaron;njenje plata, tvrdeći da je sistem očigledno stao na relaciji između ŽICG, resornih ministarstava i Vlade Crne Gore.
&bdquo;Dok 800 porodica broji dane u neizvjesnosti, cijenu plaćaju isključivo radnici koji održavaju kičmu željezničkog sistema Crne Gore&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Predsjednik tog sindikata Jovan Arsović tvrdi da menadžment kompanije nije uključio sindikat u rje&scaron;avanje problema, niti ih je pozvao na razgovore, uprkos zakonskoj obavezi socijalnog dijaloga.
&bdquo;Nedopustivo je da se radnici drže u mraku, dok se odgovornost prebacuje s jedne institucije na drugu. Informacije o ka&scaron;njenju plata dobijamo iz medija, dok radnici ostaju bez osnovnih saznanja o sopstvenim primanjima&ldquo;, poručio je Arsović.
Sindikat dodatno upozorava na, kako tvrde, svjesno kr&scaron;enje zakona unutar kompanije, posebno zbog neizdavanja platnih lista zaposlenima.
&bdquo;Platna lista je po zakonu izvr&scaron;na isprava, a njeno uskraćivanje direktno onemogućava radnike da za&scaron;tite svoja prava i dodatno gura firmu u sudske tro&scaron;kove, kamate i kazne&ldquo;, ističe se u pismu.
Posebno su problematizovana i dugovanja prema ŽICG, uz pitanje za&scaron;to se ne pokreće njihova naplata od korisnika infrastrukture, među kojima su Montecargo i Željeznički prevoz Crne Gore.
&bdquo;Neodgovorno je da firma potražuje milione, a da radnici nemaju za osnovne namirnice. Radnici ne mogu biti beskamatni kredit državi&ldquo;, nagla&scaron;avaju iz sindikata.
Sindikat poziva menadžment ŽICG, kao i Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo finansija i Vladu da hitno rije&scaron;e problem isplate zarada.
&bdquo;Nas ne zanimaju birokratska opravdanja. Zanima nas samo ono &scaron;to je po&scaron;teno zarađeno &ndash; plata&ldquo;, zaključio je Arsović.

Strukovni sindikat otpravnika vozova: Radnici ŽICG 17 dana u neizvjesnosti, 800 porodica bez plata

"CIJENU PLAĆAJU ISKLJUČIVO RADNICI KOJI ODRŽAVAJU KIČMU ŽELJEZNIČKOG SISTEMA CRNE GORE“

Po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate u prvom kvartalu 2026. godine naplaćeno je 45.185.521 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 2.661.316 eura ili 6,26 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine, saop&scaron;teno je Portalu TVPG iz Uprave carina.
Kako su precizirali, po osnovu akcize na gorivo u januaru mjesecu 2026. godine naplaćeno je 15.627.526 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 710.478 eura ili 4,76 odsto u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
&bdquo;U februaru 2026. godine po osnovu akcize na gorivo naplaćeno je 14.590.223 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 745.836 eura, odnosno 5,39 odsto u odnosu na februar mjesec 2025. godine, dok je u martu mjesecu 2026. godine po ovom osnovu naplaćeno 14.967.771 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 1.205.002 eura ili 8,76 odsto u odnosu na mart mjesec 2025. godine&ldquo;, naveli su iz Uprave carina.
Prema zvaničnim podacima, po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate u 2025. godini je naplaćeno 217.809.443 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 9.793.348 eura ili 4,71 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. godini je naplata akcize na mineralna ulja i njihove derivate iznosila 208.016.094 eura, 12,3 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu.
Tradicionalno, prihodi od akciza na mineralna ulja i njihove derivate su najveći u ljetnjim mjesecima, jer je potro&scaron;nja goriva najveća tokom ljetnje turističke sezone.
Zakonom o akcizama uređen je sistem i uvedena je obaveza plaćanja akcize za akcizne proizvode koji se na teritoriji Crne Gore stavljaju u slobodan promet.

Uprava carina: Naplaćeno 45,18 miliona eura prihoda od akciza na gorivo u prvom kvartalu

TO JE VIŠE OD ŠEST ODSTO U ODNOSU NA ISTI PERIOD PROŠLE GODINE

Projekat Velje brdo opasna je improvizacija i pravo je čudo kako je takav projekat mogao da uđe u Prostorni plan Crne Gore i u Prostorni plan Podgorice, jer ako se radi neki plan prvo se mora uraditi studija o tome, kazao je profesor Građevinskog fakulteta u penziji Radenko Pejović.
Pejović, kako je rekao, ne očekuje da će projekat Velje brdo biti realizovan - naročito ako se promijeni vlast.
- Ali, nemaju ni sada&scaron;nje vlasti &scaron;anse da realiziju takav projekat ako ostanu na vlasti, jer bi samo u ovoj godini država trebala da uloži jednu milijardu i 800 miliona, a tih para nema - dodao je on.
Prema njegovim riječima, studija treba da rije&scaron;i da je to izvodljivo i da je ekonomski opravdano.&nbsp;
- To bi isto bilo kao kad bi neko kazao: "ajmo pored mosta Blaža Jovanovića da gradimo branu, ubacite to u Prostorni plan i idemo u to da gradimo&rdquo; - rekao je Pejović gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Pejović smatra da je megalomanski projekat Veljeg brda improvizacija.
- Jer je prezentovani projekat Blok A1 planiran za izgradnju na septičkim jamama, a sami prezenteri tog projekta su kontradiktorni pa se ne zna da li se projekat radi za 10.000, 15.000 ili 25. 000 stanova ili 30.000 stanovnika, ili je 75.000 stanovnika - dodao je Pejović.&nbsp;
Da bi se ovako jedan složen projekat mogao realizovati po Zakonu o izgradnji objekata, Pejović ukazuje da bi se morao napraviti urbanističko- arhitektonski projekat i studija izvodljivost.
-... da se vidi kako će se vodosnabdijevati, kako će se odvoditi otpadne vode, kako če se napajati strujom i sve ostalo da se realizuje, da se vidi koliko to finansijski ko&scaron;ta i &scaron;ta je realna cijena kvadrata stana koji se na tom brdu gradi - naglasio je Pejović.
Smatra da nema nikakve &scaron;anse da u 11. mjesecu stigne građevinska dozvola za projekat koji se jedino može realizovati na septičkim jamama, a to je, poručuje profesor, neprihvatljivo.&nbsp;
Podsjeća i da je na tenderu cjelina A1 smje&scaron;tena na nekoj ravnini, a logično bi bilo, kako kaže, da ima neko situaciono rje&scaron;enje i da je smje&scaron;ten u prostoru Veljeg brda gdje se vide kosine i cijeli teren.
- Po Zakonu o izgradnji objekata prvo &scaron;to je trebalo je uraditi urbanističko-arhitektonski projekat, da se vidi kako će se to prostorno rije&scaron;iti, da se sagleda izvodljivost tog projekta, da li je taj projekat isplativ i koliko treba uložiti u taj projekat, koliko će ko&scaron;tati stan, a koliko država treba da uloži. U ove stanove &scaron;to sad treba da se grade država bi trebala da uloži jo&scaron; nekih 17 miliona eura, ko će to da plati?!
Oni grade pristupnu saobraćajnicu koja ko&scaron;ta 34 miliona eura, za 34 miliona mi smo mogli da napravimo 560 stanova na drugoj lokaciji u Podgorici i da ne tro&scaron;imo pare na taj način.
Nevjerovatno je da u Podgorici imamo vi&scaron;ak 25.000 stanova i mi sad gradimo nove stanove. Logično je da treba graditi nove stanove za podstanare, ali je ovo najskuplje moguće rje&scaron;enje da se grade ti stanovi kad mi imamo parcele u Podgorici koje imaju vodosnabdijevanje, koje imaju struju, koje imaju kanalizaciju i na njima je logično da se radi i da se one oslobode od komunalija - naglasio je Pejović.
Projekat Velje brdo i namjeru da obuhvati preko 70.000 stanovnika profesor je uporedio sa gradom Nik&scaron;ićem koji u gradskom jezgru ima 32.000 stanovnika i organizovan je na 7.300 hektara, dok prostor na Veljem brdu ima 700 hektara.
- Samo Velje brdo bi trebalo jedan i po do dva puta da ima veći broj stanovnika (od gradskog jezgra Nik&scaron;ića), to je nemoguća misija i drugo u onom urbanističkom rje&scaron;enju vidjeli ste, oni su ljudi to korektno napravili, to su neke zgrade od 4-5 spratova, ovo bi se moglo realizovati jedino da se ide na 20 spratova da bi se toliki broj stanovnika smjestio na onom prostoru - istakao je Pejović.
Mora se na prezentovano idejno rje&scaron;enje, obja&scaron;njava Pejović, uraditi idejni projekat kompletnog kompleksa.
- Da se revidira, prihvati i da se na tom osnovu izda građevinska dozvola - &scaron;to je nemoguća misija - istakao je Pejović.&nbsp;
Na promociji Bloka A1 ministar urbanizma Slaven Radunović je poku&scaron;ao da diskredituje profesora Pejovića na način &scaron;to je njegove stručne primjedbe okarakterisao političkim govorom.
Pejović je naglasio da ne pripada nijednoj političkoj partiji, te da ne zastupa neku političku partiju, već isključivo struku i sa tog stanovi&scaron;ta je iznio primjedbe.
- Onaj projekat onako prezentiran vrijeđa zdrav razum, a Radunović odgovara na onaj način kad nema argumenata da me stručno pobije i da kaže da ja nijesam u pravu u ovim svojim stručnim konstatacijama. Nažalost oni hoće da dobiju neke političke poene tako &scaron;to obećavaju stanove nekim ljudima koji nemaju stanova - zaključio je Pejović.

Pejović: Projekat Velje brdo opasna je improvizacija i onako prezentiran vrijeđa zdrav razum

OCJENJUJE PROFESOR GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U PENZIJI

Ustavni sud zatražio je od Vlade i Skup&scaron;tine da se u roku od 30 dana izjasne o novoj inicijativi Unije poslodavaca za ocjenu ustavnosti člana 35b Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini kojim se određuje neradna nedjelja u ovoj oblasti, a od odgovora i ocjene sudije izvjestioca zavisiće kada će se o njoj raspravljati, to je saop&scaron;teno &ldquo;Vijestima&rdquo; iz Ustavnog suda na pitanja da pojasne kako će ići dalja procedura u vezi sa ovom inicijativom s obzirom da je skoro isti član Zakona Ustavni sud već proglasio neustavnim i poni&scaron;tio ga u januaru ove godine.
Iz Ustavnog suda su pojasnili i koliko može trajati procedura po novoj inicijativi i da li Ustavni sud može konstatovati da je već odlučivao o ovom pitanju i skratiti procedure odlučivanja.
"Ustavni sud primio je 8. aprila inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti čl. 35b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njoj trgovini, koju je podnijela Unija poslodavaca Crne Gore. Bez obzira &scaron;to je Ustavni sud u januaru odlučivao o neradnoj nedjelji, mora sprovesti zakonom propisanu proceduru. Inicijativa je upućena Skup&scaron;tini i Vladi Crne Gore da, u roku od 30 dana dostave odgovor, odnosno mi&scaron;ljenje na navode sadržane u inicijativi.
Ponovno odlučivanje o neradnoj nedjelji zavisi od zakonske norme, navoda iz inicijative i pravnih stavova izraženih u prethodnoj Odluci Suda. Sudija izvjestilac, na osnovu analize predmeta, procjenjuje kada će predložiti da Sud raspravlja o prijedlogu odluke, a u njegovoj nadležnosti je i predlaganje da Sud o predmetu eventualno odlučuje prioritetno&rdquo;, navedeno je &ldquo;Vijestima&rdquo; u odgovoru Ustavnog suda.
Podsjećamo, iz Unije poslodavaca Crne Gore poručili su da je "učinjene diskriminacije i ograničenja slobode preduzetni&scaron;tva bez jasno utvrđenog i dokazanog legitimnog cilja, zakonodavac je zanemario i Socijalni savjet i socijalni dijalog kao ustavom utvrđenu artikulaciju interesa zaposlenih, poslodavaca i države (član 65)".&nbsp;
"Imajući u vidu da je stav Ustavnog suda po ovom pitanju već jasno izražen, te da član 35b su&scaron;tinski ne odstupa od člana 35a, čiju je neustavnost ovaj Sud utvrdio odlukom iz januara ove godine, očekujemo da će ovog puta odluka biti donijeta u znatno kraćem roku. To bi bilo od posebnog značaja za uspostavljanje uravnoteženog i pravičnog rje&scaron;enja pitanja neradne nedjelje kroz socijalni dijalog", saop&scaron;teno je ranije iz Uninje poslodavaca.

Od Vlade i Skupštine traže izjašnjenje o neradnoj nedjelji: Ustavni sud uzeo u razmatranje novu inicijativu Unije poslodavaca

U ROKU OD 30 DANA

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti dva do osam centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 pojeftiniće po dva centa i ko&scaron;taće 1,53 eura, odnosno 1,56 eura, prenosi agencija Mina business.
Cijena eurodizela biće niža takođe dva centa i iznosiće 1,69 eura.
Cijena lož ulja biće niža osam centi i iznosiće 1,79 eura.
Iz Ministarstva su podsjetili da bi cijene eurosupera 95 i 98, bez smanjenja akcize, iznosile 1,69 eura, odnosno 1,73 eura, a eurodizela 1,87 eura.
Iz Ministarstva su objasnili da je obračun cijena urađen u skladu sa novom odlukom o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, po kojoj je iznos akzice za bezolovni benzin 412 EUR na hiljadu litara, a za gasna ulja koja se koriste kao motorno gorivo 286 eura na hiljadu litara.
Ova odluka primjenjivaće se od sjutra do 26. maja.

Jeftinije sve vrste goriva