General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine tvrdi da je neistina da su ruske snage oslobodile Kursku oblast i da njihove jedinice i dalje drže određene položaje. Moskva je saop&scaron;tila da je priveden ukrajinski obavje&scaron;tajac osumnjičen za ubistvo ruskog generala Jaroslava Moskaljika.&nbsp;
Lisak: Rusi napali Pavlograd, poginula jedna osoba
Poginuo jedan mu&scaron;karac, a vi&scaron;e ljudi je povrijeđeno, među kojima i 14-godi&scaron;nja djevojčica, u napadu dronom na Pavlograd, u Dnjepropetrovskoj oblasti, saop&scaron;tava &scaron;ef Dnjepropetrovske vojne oblasti Sergej Lisak.
&ldquo;Tokom noći je neprijatelj ponovo usmjerio dronove na region. Trinaest ih je uni&scaron;tila vojska u vazduhu&rdquo;, napisao je Lisak uz informacije o žrtvama.
Rusija je tokom noći lansirala 97 dronova na vi&scaron;e regiona &scaron;irom Ukrajine, saop&scaron;tilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine.
Vazduhoplovstvo je objavilo na Telegramu da su ukrajinske snage tokom noći oborile 66 ruskih dronova, prenio je Ukrinform.
U nizu ukrajinskih regiona progla&scaron;ena je vazdu&scaron;na opasnost zbog lansiranja ruskih dronova, uključujući Poltavsku i Harkovsku oblast, Odesku, Kijevsku, Sumsku, Černigovsku, Dnjepropetrovsku i Zaporo&scaron;ku.
Kurska oblast je oslobođena &ndash; predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je i zahvalio oružanim snagama na potpunom porazu ukrajinske vojske. Poručuje da je &ldquo;avantura kijevskog režima potpuno propala&rdquo;.
Međutim, General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine demantuje Putina i tvrdi da, iako je operativna situacija te&scaron;ka, odbrambene snage nastavljaju da drže određene položaje u Kurskoj oblasti.
Iz Kremlja stiže i potvrda da je Putin na sastanku sa specijalnim izaslanikom predsjednika Sjedinjenih Država Stivenom Vitkofom potvrdio spremnost ruske strane da pregovara s Ukrajinom bez preduslova.
Iako su u Vatikan doputovali na sahranu pape Franja, predsjednici Sjedinjenih Država Donald Tramp i Ukrajine Volodimir Zelenski su u Bazilici Svetog Petra, oči u oči, na dvije stolice, održali petnaestominutni sastanak.
Zelenski je rekao da je sa Trampom razgovarao o &ldquo;potpunom i bezuslovnom prekidu vatre&rdquo;, kao i o trajnom miru u Ukrajini, kao i da sastanak ima potencijal da postane istorijski.
Dogovoren je bio i drugi sastanak, ali on nije održan zbog zauzetosti oba predsjednika.
Uslijedio je Trampov brzi povratak na aerodrom, ali i objava na dru&scaron;tvenoj mreži. Kaže da nije bilo razloga da Putin naredi ispaljivanje raketa na civilna područja u posljednjih nekoliko dana i da ga to navodi da pomisli &ldquo;da možda on ne želi da zaustavi rat i da ga možda zamajava&rdquo;.
Upozorio je da previ&scaron;e ljudi u Ukrajini gine i da bi zbog toga možda trebalo da uvede &ldquo;sekundarne sankcije&rdquo; Rusiji.
FSB je potvrdio da je priveden agent ukrajinskih specijalnih službi Ignat Kuzin, sa boravi&scaron;nom dozvolom u Ukrajini, osumnjičen za ubistvo zamjenika načelnika Glavne operativne uprave General&scaron;taba Oružanih snaga Ruske Federacije, generala Jaroslava Moskaljika u Podmoskovlju.

Kijev tvrdi: Rusi nijesu oslobodili Kursk; Priveden ukrajinski agent osumnjičen zbog ubistva generala Moskaljika

RAT U UKRAJINI

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da sumnja da ruski Vladimir Putin želi da okonča rat u Ukrajini, izražavajući sumnju da se uskoro može postići mirovni sporazum, iako je juče rekao da su Ukrajina i Rusija "veoma blizu dogovora".
Tramp je u objavi na dru&scaron;tvenim mrežama rekao da se vratio u SAD poslije sahrane pape Franja i da &bdquo;nije bilo razloga da Putin ispaljuje projektile u civilna područja, gradove i mjesta u poslednjih nekoliko dana&ldquo;.
On je takođe je nagovestio nove sankcije Rusiji.
&bdquo;To me tjera da pomislim da možda ne želi da zaustavi rat, on samo odobrava ono &scaron;to ja kažem i sa njim treba drugačije, kroz &bdquo;bankarstvo&ldquo; ili &bdquo;sekundarne sankcije&ldquo;. &bdquo;Previ&scaron;e ljudi umire!&ldquo; napisao je Tramp.
Tramp se ranije danas nakratko sastao u Vatikanu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Bijela kuća: Trampov sastanak sa ukrajinskim liderom pre sahrane pape Franje kao &bdquo;veoma produktivan&ldquo;
Donald Tramp i Volodimir Zelenski razgovarali su licem u lice u rasko&scaron;nim dvoranama vatikanske bazilike o mogućem prekidu vatre, a američki predsjednik je kasnije optužio svog ruskog kolegu, Vladimira Putina, da ne želi da &bdquo;zaustavi rat&ldquo;, pi&scaron;e Gardijan.
Blaije kuća je opisala Trampov sastanak sa ukrajinskim liderom prije sahrane pape Franja kao &bdquo;veoma produktivan&ldquo;, dok je Zelenski na X-u rekao da je razgovor sa američkim predsjednikom bio simboličan i da ima &bdquo;potencijal da postane istorijski, ako postignemo zajedničke rezultate&ldquo;.
To je bio prvi put da su se Zelenski i Tramp sreli licem u lice nakon hladnog februarskog susreta u Bijeloj kući gdje su Tramp i potpredsjednik SAD, Dž. D. Vens, kritikovali ukrajinskog lidera i optužili ga za nezahvalnost za američku pomoć.
&nbsp;
&nbsp;

Tramp sumnja da Putin želi da okonča rat

RANIJE DANAS SASTAO SE U VATIKANU SA UKRAJINSKIM PREDSJEDNIKOM

Osam osoba je poginulo, a vi&scaron;e od 700 ljudi povrijeđeno je u eksploziji u luci u južnom iranskom gradu Bandar Abasu, objavili su iranski državni mediji. Eksplozija se dogodila u trenutku kada je Iran započeo treći krug pregovora sa SAD-om u Omanu o svom nuklearnom programu. Uzrok eksplozije jo&scaron; nije poznat.
"Uzrok ovog incidenta bila je eksplozija nekoliko kontejnera na doku u luci &Scaron;ahid Radžai. Trenutno analiziramo situaciju i prebacujemo povrijeđene u medicinske centre", rekao je lokalni zvaničnik za upravljanje krizama za državnu televiziju.
Povrijeđeno je vi&scaron;e od 700 ljudi, objavila je agencija, dok je ranije iranska televizija prenijela da su "stotine prebačene u medicinske centre".
Agencija Tasnim objavila je da su lučke aktivnosti obustavljene kako bi se ugasio požar i da je, s obzirom na veliki broj lučkih radnika, "mnogo ljudi u incidentu vjerovatno povrijeđeno ili poginulo". Zbog eksplozije popucala su prozorska stakla u radijusu od nekoliko kilometara, objavili su iranski mediji.
Snimci objavljeni na internetu pokazuju da se nakon eksplozije u luci formirao oblak u obliku pečurke. Godine 2020. računari u toj luci bili su meta sajber napada. Prema pisanju Washington Posta, za napad je vjerovatno odgovoran Izrael, koji je na taj način odgovorio na iranski sajber napad.
Video snimci na dru&scaron;tvenim mrežama prikazuju crni dim koji se diže nakon eksplozije.
<blockquote class="twitter-tweet">
The explosion in Iran <a href="https://t.co/cLwwJxlqFT">pic.twitter.com/cLwwJxlqFT</a>
&mdash; Michael A. Horowitz (@michaelh992) <a href="https://twitter.com/michaelh992/status/1916081203679015407?ref_src=twsrc%5Etfw">April 26, 2025</a></blockquote>
&nbsp;

Snažna eksplozija u luci na jugu Irana: Osam osoba poginulo, više od 700 povrijeđenih

VLASTI NIJESU NAVELE UZROK EKSPLOZIJE

Papa Franjo sahranjen je u crkvi Sveta Marija Mađore u Rimu, saop&scaron;tio je Vatikan.
Najmanje 400.000 ljudi prisustovalo je danas sahrani pape Franje između vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra i duž ulica Rima kojima je prevezen kovčeg sa tijelom pape do crkve Santa Marija Mađore gde je sahranjen, rekao je italijanski ministar unutra&scaron;njih poslova Mateo Pjantedosi.
&bdquo;Između ljudi prisutnih na Trgu svetog Petra&ldquo; za misu i &bdquo;onih prisutnih duž prolaza&ldquo; do bazilike Santa Marija Mađore, &bdquo;procenujemo da nije bilo manje od 400.000 ljudi&ldquo;, rekao je ministar Mateo Pjantedosi.
Zatvorena ceremonija u bazilici Sveta Marija Mađore trajala je oko pola sata.
&bdquo;Obred sahrane održan je prema propisima Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, pod predsjedanjem kardinala Camerlenga, u prisutnosti onih navedenih u odgovarajućem Obavje&scaron;tenjem Ureda liturgijskih slavlja i rodbine pokojnog Pape, a zavr&scaron;io je u 13:30 (12:30 po britanskom vremenu)&ldquo;, stoji u saop&scaron;tenju Vatikana, prenosi Sky news.

Sahranjen papa Franjo: Prisustvovalo najmanje 400.000 ljudi

U CRKVI SVETE MARIJE VELIKE

Američki predsjednik Donald Tramp kazao je da se Rusija i Ukrajina približavaju mirovnom sporazumu i pozvao obje strane da se sastanu na visokom nivou kako bi finalizovale dogovor. "Vrlo su blizu dogovora i dvije strane bi sada trebalo da se sastanu na vrlo visokim nivoima, kako bi ga zavr&scaron;ile", napisao je Tramp kasno sinoć na platformi Truth Social, nedugo nakon &scaron;to je sletio u Rim, gdje će prisustvovati sahrani pape Franja. On je kazao da je većina glavnih tačaka dogovorena, prenose agenicije. "Zaustavite krvoproliće, odmah. Bićemo gdje god je potrebno kako bismo pomogli u olak&scaron;avanju kraja ovog okrutnog i besmislenog rata", naveo je Tramp. On je rekao da je to bio "dobar dan" razgovora i sastanaka s Rusijom i Ukrajinom. Posebni američki izaslanik Stiv Vitkof u petak se ponovno sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

Tramp: Rusija i Ukrajina blizu dogovora o miru

"VEĆINA GLAVNIH TAČAKA DOGOVORENA"

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franja biće sahranjen u Rimu. Odlukom da bude sahranjen izvan vatikanskih zidina, papa Franjo je prekinuo tradiciju dugu vi&scaron;e od dva vijeka, a ona nije jedina koja će ga razlikovati od prethodnika.
<div class="article-banner">
<div id="div-gpt-ad-1620632716371-0"></div>
</div>
Očekuje se da će stotine hiljada ljudi prisustvovati&nbsp; dana&scaron;njoj sahrani pape Franja na Trgu Svetog Petra, među kojima su svjetski lideri, katolički zvaničnici i vjernici iz celog sveta. Oko 130 delegacija potvrdilo je prisustvo.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp potvrdio je dolazak na ispraćaj papa Franje zajedno sa suprugom Melanijom, uz opasku da će se istog dana vratiti za SAD. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski &nbsp;nakon napada na Kijev ostavio je otvoreno pitanje dolaska u Rim. Vladimir Putin nije ni namjeravao da prisustvuje sahrani, pa se na taj način "izbjegao" jedan neprijatan susret.
Sahrani poglavara Katoličke crkve će prisustvovati francuski predsejdnik Emanuel Makron, &scaron;panski kralj Felip VI i kraljica Leticija i brazilski predsjednik Lula da Silva.
Princa Vilijama od Velsa prisustvovaće u ime britasnkog kralja Čarlsa, a na sahranu papa Franja dolazi i premijer Kir Starmer, koji je u petak veče stigao u Rim.
U ime Crne Gore, sahrani će prisustvovati predsjednik države Jakov Milatović sa suprugom i ministar Mara&scaron; Dukaj, kao predstavnik Vlade.
Ko će gdje sjedjeti na Trgu Svetog Petra
Dostojanstvenici će sjedeti na desnoj strani Trga Svetog Petra, okrenuti ka bazilici, a &scaron;efovi država Argentine i Italije zauzeće čelna mjesta &ndash; Havijer Milei, predsjednik Argentine (domovine papa Franja), premijerka Italije Đorđa Meloni i predsjenik Serđo Matarela.
Nakon toga slijede vladajući suvereni, a zatim &scaron;efovi država koji će sjedeti po abecednom redu zemljama, na francuskom jeziku.
Dolazak u Vatikan potvrdio je predsjednik Poljske Andžej Duda, predsjednica EK Ursula fon der Lajen, predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, generalni sekretar UN Antonio Guteres kao i mnogi drugi.

Danas je sahrana pape Franja, na Trgu Svetog Petra oko 130 delegacija

MILATOVIĆ I DUKAJ ĆE PRISUSTVOVATI U IME CRNE GORE

Ukrajina će možda morati da prepusti teritorije Rusiji da bi zaključila "privremeni mir" sa Moskvom, izjavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko za britansku televizijsku mrežu Bi Bi Si (BBC), čiji je intervju danas objavljen.
&bdquo;Jedan od scenarija&hellip; bio bi odustajanje od teritorija. To nije fer, ali za mir, privremeni mir, možda je to rije&scaron;enje, privremeno&ldquo;, rekao je Kličko koji je govorio na engleskom.
Kličko je naglasio da ukrajinski narod &bdquo;nikad ne bi prihvatio okupaciju&ldquo; od Rusije.
Kličko je sada jedan od najvi&scaron;ih ukrajinskih političara koji javno govori da će možda njegova zemlja morati da odustane od teritorije, mada privremeno, pi&scaron;e BBC.
Rekao je da bi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski možda bio primoran da donese &bdquo;bolno rje&scaron;enje&ldquo; da postigne mir.
BBC ukazuje da su gradonačelnik Kijeva i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski politički protivnici i da je Kličko vi&scaron;e puta optuživao predsjednika i predsednikov tim da poku&scaron;avaju da podriju njegov autoritet, prenosi Beta.
Upitan da li je Zelenski sa njim razgovarao o bilo kakvom detalju o mogućem dogovoru, Kličko je samo odgovorio &bdquo;ne&ldquo;.
&bdquo;Predsjednik Zelenski to radi sam. To nije moja funkcija&ldquo;, rekao je Kličko.
Kličko je govorio za BBC sinoć, dan poslije ruskog napada na Kijev u kojem je poginulo 12 ljudi, a vi&scaron;e od 80 je ranjeno. To je bio jedan od najsmrtonosnijih napada na glavni grad Ukrajine u vi&scaron;e mjeseci.
Pregovori koje je počeo američki predsjednik Donald Tramp tapkaju u mjestu, vi&scaron;e od 100 dana od njegovog povratka u Bijelu kuću. Posebno oko pitanja mogućeg prepu&scaron;tanja teritorija poslije tri godine rata, kao i oko pitanja Krima koji je Rusija pripojila 2014. godine, prenosi agencija Frans pres.
Tramp je rekao ove sedmice da je &bdquo;vrlo blizu&ldquo; kompromisa sa Rusijom i prebacio odgovornost za blokadu pregovora na ukrajinskog predsjednika, dodaje francuska agencija.

Gradonačelnik Kijeva: Ukrajina će možda morati da prepusti teritorije za privremeni mir

"UKRAJINSKI NAROD NIKAD NE BI PRIHVATIO OKUPACIJU OD RUSIJE"

Američki predsjednik Donald Tramp &bdquo;govori o sporazumu i mi smo spremni da ga postignemo, ali neki specifični elementi jo&scaron; treba da se razrade&ldquo;, rekao je Lavrov u intervjuu za američku televizijsku mrežu CBS.
Lavrov je dodao da postoji nekoliko znakova koji pokazuju da se kreće u pravom smjeru.
Pregovori o okončanju rata u Ukrajini nailaze na prepreke kao &scaron;to je re&scaron;avanje pitanja statusa crnomorskog poluostrva Krim.
Na pitanje o novom talasu napada na Ukrajinu, u kojima je u Kijevu poginulo najmanje 12 ljudi, a nekoliko desetina povrjeđeno, Lavrov je odgovorio da Rusija gađa &bdquo;samo vojne ciljeve ili civilne lokacije koje koristi vojska&ldquo;.

Lavrov: Rusija spremna da postigne sporazum o okončanju rata u Ukrajini

"NEKI SPECIFIČNI ELEMENTI JOŠ TREBA DA SE RAZRADE“

Agencija za istragu i za&scaron;titu Bosne i Hercegovine (SIPA) saop&scaron;tila je danas da je zbog smanjenja rizika i izbjegavanja eventualnog sukoba sa pripadnicima policije Republike Srpske (RS) sinoć odustala od sprovođenja naredbe Suda BiH da uhapse predsjednika RS Milorada Dodika, osumnjičenog za ru&scaron;enje ustavnog poretka BiH.
&bdquo;S ciljem smanjenja rizika i izbjegavanja eventualnog sukoba u realizaciji naredbi hap&scaron;enja angažovan je manji broj policijskih službenika u civilu. To je pokazatelj i da Agencija vodi računa da ne ugrozi mir i bezbednost u BiH&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Dalje su saop&scaron;tili da su inspektori SIPA dolaskom ispred Administrativnog centra RS u Istočnom Sarajevu zatekli policijske službenike MUP RS, koji su obezbjeđivali tu zgradu, kao i predsjednika RS, a koje su obavijestili o razlogu svog dolaska i namjeri da privedu Dodika.
Pripadnici MUP RS su im, kako se ističe, saop&scaron;tili da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u za&scaron;titi &scaron;tićene osobe u skladu sa zakonima RS i da neće dozvoliti Dodikovo hap&scaron;enje.
 Policijski službenici SIPA zbog toga nijesu izvr&scaron;ili naredbu Suda BiH i napustili su lice mesta, navodi se u saop&scaron;tenju.
U vezi sa objavama u medijima o tome ko su inspektori SIPA koji su bili angažovani u sinoćnoj akciji, iz ove policijske agencije su naglasili da oni &bdquo;nisu postupali kao pojedinci, već kao policijski službenici Agencije, koji su obavezni da obavljaju poslove i zadatke profesionalno i u skladu za zakonima BiH&ldquo;.
&bdquo;Smatramo potpuno neprimerenim i nezakonitim da se navode lični podaci policijskih službenika, na koji način se ugrožava njihova sigurnost&ldquo;, naglasili su iz SIPA.
Dodali su da &bdquo;odlučno odbacuje navode i izjave&ldquo; da je sinoćnja akcija predstavljala provokaciju od SIPA.
&bdquo;Agencija postupa u skladu sa zakonima BiH i po naredbama Suda i Tužila&scaron;tva BiH, a svako sprečavanje takvog postupanja predstavlja provokaciju i krivično djelo. O sprovedenim aktivnostima Agencija će dostaviti odgovarajuće izvje&scaron;taje Sudu i Tužila&scaron;tvu BiH&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

SIPA: Odustali smo od hapšenja Dodika zbog mogućeg sukoba s policijom RS

OSUMNJIČENOG ZA RUŠENJE USTAVNOG PORETKA BIH

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je danas Rusiju da je upotrijebila raketu "proizvedenu u Sjevernoj Koreji" u napadima na Kijev tokom prethodne noći, a u kojima je poginulo najmanje 12 ljudi.
&bdquo;Prema prvim izvje&scaron;tajima, Rusi su koristili balističku raketu proizvedenu u Sjevernoj Koreji. Na&scaron;e obavje&scaron;tajne službe provjeravaju sve detalje&ldquo;, naveo je Zelenski na Fejsbuku.
U napadu ruskih raketa i dronova koji su gađali Kijev, tokom prethodne noći je poginulo 12 ljudi, a povrijeđeno je 90, navodi se u izvje&scaron;taju ukrajinske službe za vanredne situacije.

Zelenski optužio Rusiju da je za napad na Kijev koristila raketu proizvedenu u Sjevernoj Koreji

SAOPŠTIO UKRAJINSKI PREDSJEDNIK

Najmanje 55 ljudi uključujući &scaron;est članova iste porodice, ubijeno je jutros u izraelskom bombardovanju Pojasa Gaze, saop&scaron;tili su palestinski izvori novi bilans žrtava. Ranije je saop&scaron;teno da je u napadu stradalo 36 osoba.
Kako je saop&scaron;tila Indonežanska bolnica u Džabaliji, danas je primila tijela devet žrtava poslije izraelskog napada na policijsku stanicu u tom gradu na sjeveru palestinske teritorije.
Izraelska vojska je potvrdila da je izvr&scaron;ila napad u toj oblasti, precizirajući da je ciljala &bdquo;teroriste koji deluju u komandnom i kontrolnom centru Hamasa i Islamskog džihada&ldquo;.
U drugom vazdu&scaron;nom napadu na kuću u sjevernom djelu grada Gaze poginula je &scaron;estočlana porodica, bračni par i njihovo četvoro djece, saop&scaron;tila je Civilna odbrana i dodala da je u toj kući stradalo jo&scaron; &scaron;est odoba.
U nekoliko drugih napada poginula je najmanje 40 osoba, posebno u Kan Junisu, Al Zavaidi i gradu Gaza.
&nbsp;

U izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno najmanje 55 ljudi

UKLJUČUJUĆI ŠEST ČLANOVA ISTE PORODICE

Srpski studenti u blokadi nastavili su i desetog dana da blokiraju ulaze u zgrade Radio-televizije Srbije u Beogradu, u Takovskoj ulici i na Ko&scaron;utnjaku.
Blokada zgrade javnog servisa traje od 14. aprila, a studenti koji su neprekidno ispred ulaza u zgrade zahtijevaju da se raspi&scaron;e novi konkurs za članove savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), prenosi Radio Slobodna Evropa.
Predsjednica Odbora za kulturu i informisanje Skup&scaron;tine Srbije Nevena Đurić, zakazala je za ponedjeljak sjednicu skup&scaron;tinskog Odbora na kojoj će se odlučivati o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Savjeta REM-a.
RTS je na svom sajtu objavio da se blokadom, za koju su rekli da je bespravna, onemogućava zaposlenima da dođu na svoja radna mjesta, i da je zbog otežanih okolnosti rada primoran da prilagodi programsku &scaron;emu.
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost za pad betonske nadstre&scaron;nice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra pro&scaron;le godine, koja je usmrtila 16 osoba.

Deseti dan blokade RTS-a

BLOKADA ZGRADE JAVNOG SERVISA TRAJE OD 14. APRILA

Nakon sinoćnje drame kada su pripadnici MUP-a Republike Srpske spriječili da tri inspektora SIPA-e uruče nalog za privođenje entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku, jutros je ispred zgrade Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu mirnija situacija, ali i dalje je prisutan veliki broj policijskih službenika.
Klix.ba javlja da je oko sjedi&scaron;ta entitetske vlade u Istočnom Sarajevu i dalje prisutan veći broj pripadnika MUP-a RS-a koji blokiraju bočne ulice objekta i ne dozvoljavaju medijskim ekipama da priđu ogradi objekta entitetske vlade.
Zbog ovakvog obezbjeđenja, pretpostavlja se da je Dodik sa saradnicima prenoćio u ovoj zgradi i da će danas nastaviti svoje aktivnosti na teritoriji Republike Srpske.
Podsjetimo, po saznanju da se u Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu održava sastanak kojem prisustvuje i Dodik, tri inspektora SIPA-e su stigla pred kapiju ovog objekta. Ovo je prvi &ldquo;poku&scaron;aj&rdquo; da se Dodik privede na saslu&scaron;anje od kako je raspisana potjernica.
Iz SIPA-e je rečeno da im je tokom poku&scaron;aja da dođu do Dodika upućena prijetnja upotrebom sile. Iz tog razloga, ovo djelo pripadnika MUP-a RS trebalo bi biti zadokumentovano kao krivično djelo &ldquo;Oružana pobuna&rdquo;.
I sam Dodik je prokomentarisao ovu situaciju na press konferenciji koja je održana sinoć.
&ldquo;Zar stvarno neko razmi&scaron;lja da policija koja je zadužena da &scaron;titi institucije poklekne pred okupacionom silom koja se zove SIPA, Sud, Tužila&scaron;tvo i &Scaron;mit. Taj je budala&rdquo;, rekao je Dodik. On je dodao kako se osjeća sigurno i da &ldquo;neće pod pritiskom naputiti objekat&rdquo;.
U Dodikovoj za&scaron;titi sinoć su bili pripadnici Policijske uprave Istočno Sarajevo, pripadnici Žandarmerije MUP-a RS i Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Svi su oni naoružani stali pred inspektore SIPA-e ne dopustiv&scaron;i im da uđu u objekat.
Sprečavanjem pripadnika SIPA-e da uhapse Dodika, za kojim je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu, pripadnici MUP-a RS učestvuju u izbjegavanju bh. pravosudnih organa da dođu do osumnjičenih za krivična djela.

Policija  jutros motri na svaki korak oko zgrade Vlade RS-a

PRETPOSTAVLJA SE DA JE DODIK SA SARADNICIMA PRENOĆIO U ZGRADI

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da je postignut dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, ali je priznao da saradnja sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim predstavlja veći izazov nego &scaron;to je očekivao. U međuvremenu, Kijev je ponovo bio na udaru ruske artiljerije. U noćnim napadima poginulo je devet osoba, a 63 su povrijeđene, uključujući &scaron;estoro djece. U Londonu su održani razgovori između Velike Britanije, SAD, Ukrajine, Francuske i Njemačke o mogućem mirovnom planu, ali bez konkretnih rezultata.
 Ruski noćni napadi na Kijev - devet poginulih, vi&scaron;e od 60 povrijeđenih
U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je devet osoba, povrijeđeno je 63, a hospitalizovane su 42 osobe, uključujući &scaron;estoro djece, saop&scaron;tila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
U napadu su o&scaron;tećene stambene zgrade, a potraga za ljudima pod ru&scaron;evinama je u toku.&nbsp;
Zabilježeni su požari u garažama, upravnim i poslovnim objektima, a gorjeli su i automobili i suva trava usled pada zapaljivog otpada. Vatrogasne ekipe su lokalizovale i ugasile požare, a u toku je otklanjanje posljedica granatiranja u pet gradskih okruga.&nbsp;
Na terenu su angažovani i timovi psihologa i psi specijalizovani za potragu i spasavanje.
Tramp: Dogovor sa Putinom postignut, saradnja sa Zelenskim teža od očekivanog
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da ima dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, ali je priznao da je saradnja sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim teža od očekivanog.
Govoreći u Bijeloj kući, Tramp je rekao da mu je saradnja sa ukrajinskim liderom teža nego &scaron;to je očekivao, iako smatra da je postignut napredak sa obje strane.
"Mislim da je Rusija spremna i mnogi su rekli da je Rusija željela da ide do kraja. Mislim da imamo dogovor sa Rusijom. Moramo da postignemo dogovor sa Zelenskim", rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.
On je rekao da je mislio da će biti lak&scaron;e raditi sa Zelenskim.&nbsp;
"Do sada je bilo teže... Ali mislim da imamo dogovor sa obojicom. Ovde se radi o mnogo ljudskih života", rekao je Tramp.
Na pitanje o američkom predlogu koji bi uključivao priznanje Krima kao "de jure" teritorije Rusije, Tramp nije dao konkretan odgovor, navodeći da "nema favorita" između Ukrajine i Rusije i da mu je cilj da se rat zavr&scaron;i.
Nekoliko sati ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla je da je Tramp "frustriran" sporim napretkom pregovora i da Zelenski "djeluje kao da ide u pogre&scaron;nom pravcu".
Američki predsjednik je rekao da će se možda uskoro sastati sa Putinom nakon puta u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Na pitanje da li bi mogao da se sa Putinom sastane u Saudijskoj Arabiji, Tramp je rekao da je to moguće, ali malo vjerovatno i da će se najvjerovatnije sa ruskim kolegom sastati nedugo nakon tog putovanja.
Peskov: Ostavka Zelenskog nije među zahtjevima Rusije
Ostavka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nije među zahtevima Rusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu francuskom časopisu Poan.
"Ali čak i da je danas potpisan (mirovni) sporazum sa Zelenskim, kasnije bi se u Ukrajini mogli pojaviti ljudi koji bi mogli da ga ospore dovodeći u pitanje njegovu legitimnost", rekao je Peskov koji smatra da svi dokumenti koje Zelenski potpi&scaron;e mogu biti nepriznati zbog problema s njegovim legitimitetom.
Prema riječima Peskova, njegove sumnje su "povezane sa vojnim stanjem i nekim članovima ukrajinskog ustava", prenio je Tass.
On tvrdi da Zelenski "ne kontroli&scaron;e sve formacije Oružanih snaga Ukrajine".
"Zelenski, a to je dobro poznato, ne kontroli&scaron;e sve svoje divizije", rekao je on i dodao da se "mu se neki nacionalistički bataljoni ne pokoravaju i da je to veliki problem".
Peskov je rekao da je Zelenski uvukao Evropu i SAD u rat protiv Rusije i predstavlja Kijev kao centar svega "antiruskog" na Zemlji.
"Zelenski je izabran za predsjednika zahvaljujući obećanju da će prekinuti građanski rat. Da li je to učinio? Ne. Ukrajina nije i&scaron;la ovim putem. Naprotiv, odlučili su da uvuku Evropu i Ameriku u rat i da se predstave kao centar svega 'antiruskog' na ovoj Zemlji", rekao je Peskov.
Dok se Ukrajini nastavljaju artiljerijski udari i napadi dronovima, diplomatska inicijativa u Velikoj Britaniji zavr&scaron;ena je bez konkretnih rezultata.
U Londonu su održani razgovori između Velike Britanije, SAD, Ukrajine, Francuske i Njemačke o mirovnom planu za okončanje rata, ali ne na ministarskom nivou, koji su odgo]eni, već na nižem nivou.
Ukrajinski zvaničnici poručili su poslije sastanka da ostaju posvećeni saradnji sa SAD na okončanju rata, ali da Rusija nastavlja da odbija bezuslovni prekid vatre, odugovlači proces i "poku&scaron;ava da manipuli&scaron;e pregovorima".
Međutim, iako izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog kaže da je u Londonu imao konstruktivne razgovore sa &scaron;efom Kabineta ukrajinskog predsjednika, iz Bijele kuće stiže upozorenje da je Donald Tramp nezadovoljan zbog sporog tempa pregovora o okončanju rata, da je njegovo strpljenje pri kraju i da se nažalost predsjednik Volodimir Zelenski kreće u pogre&scaron;nom pravcu.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens saop&scaron;tio je da su SAD ponudile "veoma eksplicitan predlog" Rusiji i Ukrajini na putu ka mirovnom sporazumu.
Sa druge strane, Kremlj je poručio da SAD i Rusija jo&scaron; nijesu uspjele da približe stavove o ukrajinskom pitanju.

Tramp: Vjerujem da je dogovor sa Putinom postignut, saradnja sa Zelenskim teža od očekivanog; Ruski udari na Kijev, devet poginulih

Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) spriječilo je ulazak pripadnika Agencije za istrage i za&scaron;titu (SIPA) u zgradu Administrativnog centra Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu, gdje se predsjednik tog entiteta Milorad Dodik sastao sa predstavnicima Grada Istočno Sarajevo. To je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz SIPA-e. Iz te državne agencije kazali su da su pripadnici SIPA-e željeli da postupe po nalogu Suda Bosne i Hercegovine (BiH) i da nije do&scaron;lo do upotrebe sile. Milorad Dodik, predsjednik Skup&scaron;tine RS-a Nenad Stevandić i predsjednik Vlade tog entiteta Radovan Vi&scaron;ković osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zbog čega je za njima sredinom marta raspisana centralna potjernica u BiH, nakon &scaron;to se nijesu odazvali pozivu Tužila&scaron;tva BiH na saslu&scaron;anje. Prethodno je Sud BiH tražio od Interpola da revidira odluku o odbijanju zahtjeva za raspisivanjem crvene potjernice za predstavnicima rukovodstva bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Državna policija pokušala da privede Dodika, spriječio ih MUP RS-a

POTVRĐENO IZ AGENCIJE ZA ISTRAGE I ZAŠTITU

Zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale pogodio je danas Istanbul, saop&scaron;tila je turska agencija za katastrofe (AFAD).
Rojters navodi da je to jedan od jačih potresa koji je pogodio grad sa 16 miliona stanovnika posljednjih godina.
Trenutno nema izvje&scaron;taja o materijalnoj &scaron;teti, ali su ljudi evakuisani iz zgrada, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Epicentar potresa bio je u oblasti Silivri, oko 80 kilometara (km) zapadno od Istanbula, na dubini od 6,9 km, navodi se u saop&scaron;tenju AFAD-a.
Televizijska kuća TGRT izvijestila je da je jedna osoba povrijeđena kad je skočila s balkona tokom potresa, koji se dogodio za vrijeme državnog praznika u Turskoj.
AFAD je upozorio ljude u tom području da ne ulaze u o&scaron;tećene zgrade.

Snažan zemljotres pogodio Istanbul

JAČINE 6,2 STEPENA RIHTEROVE SKALE

U napadu ruskih dronova na Marhanec poginulo je sedam osoba, a &scaron;est je povrijeđeno, rekao je regionalni ukrajinski guverner. SAD očekuju odgovor Ukrajine na mirovni okvir koji uključuje američko priznanje Krima kao dijela Rusije i nezvanično priznanje ruske kontrole nad skoro svim oblastima okupiranim od invazije 2022. godine, kažu za "Akios" izvori sa direktnim saznanjem o predlogu.
Danas u Londonu nova runda pregovora o postizanju primirja između Rusije i Ukrajine
Diplomate iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država održaće danas u Londonu novu rundu pregovora u cilju postizanja primirja u trogodi&scaron;njem ratu između Ukrajine i Rusije.
Očekivalo se da će specijalni izaslanik predsjednika SAD, Stiv Vitkof, kao i državni sekretar Marko Rubio, prisustvovati pregovorima u Londonu, ali su odustali, a umjesto njih je poslat izaslanik SAD za Ukrajinu, Kit Kelog, pi&scaron;e Bi-Bi-Si.
 Aksios: Trampova "konačna ponuda" za mir zahtjeva od Ukrajine da prihvati rusku okupaciju
Sjedinjene Države su Ukrajini predale takozvani "konačni" mirovni predlog koji uključuje priznavanje Krima kao dijela Rusije i nezvanično priznavanje ruske kontrole nad skoro svim teritorijama okupiranim od invazije 2022. godine, pi&scaron;e Akios citirajući izvore sa direktnim saznanjem o predlogu.
Aksios navodi da je dokument koji su SAD pro&scaron;le sedmice predstavile ukrajinskim zvaničnicima u Parizu, a koji se nalazi na jednoj stranici, opisuje "konačnu ponudu predsednika Trampa".
Prema daljim navodima Trampov predlog podrazumjeva značajne ustupke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je ranije odbacio mogućnost priznavanja Krima kao ruskog, kao i priznavanje djelova četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini kao teritorija pod ruskom kontrolom.
Izvor blizak ukrajinskoj vladi rekao je da Kijev ovaj predlog smatra krajnje pristrasnim u korist Rusije.
"Predlog je veoma jasan o tome kakve će opipljive koristi dobiti Rusija, ali samo nejasno i uop&scaron;teno ocrtava &scaron;ta će Ukrajina dobiti", rekao je izvor.
Kijev: Poginuo sedam osoba u napadu ruskih dronova na Marhanec
Ruski dronovi su napali grad Marhanec u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj oblasti gdje je tom prilikom poginulo je sedam ljudi, saop&scaron;tava regionalni guverner na dru&scaron;tvenim mrežama.
Navodi i da je &scaron;est osoba povređeno.
Napad na Odesku oblast, dvije osobe povrijeđene
Dvije osobe povrijeđene su tokom ruskog napada na Odesku oblast, saop&scaron;tio je &scaron;ef nezavisne izborne komisije te oblasti, Oleg Kiper na putem Telegrama.
Prema informacijama, napad je izveden bespilotnim letjelicama koje su ciljale civilnu infrastrukturu predgrađa Odese, prenio je Ukrinform.
Napad je izazvao brojne požare, a povrijeđene osobe su odmah prebačene u bolnicu, gdje im je pružena potrebna medicinska pomoć.
Ukrajinske vlasti takođe su izdale vazdu&scaron;nu uzbunu u nekoliko regiona zbog ruskih dronova.
Na jugu Ukrajine, Državna granična služba Ukrajine izvela je napad FPV dronom na ruski čamac.
Napadi dronovima na obe strane nastavljeni su juče, kao i ruski udari u vi&scaron;e ukrajinskih gradova.
Na diplomatskom planu, SAD su, prema pisanju Va&scaron;ington posta, predložile da priznaju rusko pripajanje Krima i zaustavljanje rata kao dio potencijalnog sporazuma o okončanju rata.
Međutim, predsjednik Volodimir Zelenski je to osporio, rekav&scaron;i da Ukrajina ne može de jure priznati odvajanje Krima, zato &scaron;to je to u suprotnosti s ukrajinskim Ustavom.
Takođe, Zelenski je poručio da će Ukrajina biti spremna za razgovore sa Rusijom "u bilo kom formatu" onog momenta kada bude uspostavljen prekid vatre.
Sa druge strane, Kremlj je saop&scaron;tio da nema konkretnih planova za razgovore između Rusije i Ukrajine, ali bi do takvih kontakata moglo doći ako bi Ukrajina "bila voljna da ukloni određene prepreke".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije precizirao na koje prepreke Moskva misli.

Danas u Londonu nova runda pregovora o postizanju primirja između Rusije i Ukrajine

NASTAVLJENI SU NAPADI DRONOVIMA NA OBJE STRANE

Kovčeg pape Franja biće izložen od sjutra u 7.00 u Bazilici Svetog Petra u Rimu, a sahrana će biti u subotu, 26. aprila, saop&scaron;tio je danas Vatikan.
Ceremonija sahrane pape Franja će u subotu u 10.00, po lokalnom vremenu, početi na Trgu Svetog Petra, saop&scaron;tio je Vatikan.
Kovčeg će potom biti prebačen u Baziliku Svete Marije Velike u centru Rima, gdje će papa biti sahranjen, navodi se u saop&scaron;tenju.
Papa Franja je testamentom izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svete Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, kao mnogi njegovi prethodnici.
&bdquo;Grob mora biti u zemlji, jednostavan, bez posebnog ukrasa i sa jedinim natpisom: Franciscus&ldquo;, navodi se u kratkom papinom testamentu.
Papa Franjp je preminuo u 89. godini u ponedeljak ujutru, a Vatikan je uveče objavio njegov testament.

Sahrana pape Franja u subotu, od sjutra izložen kovčeg u Bazilici Svetog Petra

SAOPŠTENO IZ VATIKANA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajina spremna za direktne razgovore sa Rusijom nakon prekida vatre.
"Takođe smo spremni da zabilježimo da smo, nakon prekida vatre, spremni da shednemo u bilo kom formatu", rekao je ukrajinski predsjednik novinarima na brifingu.
Podsjetimo, i ruski predsjednik Vladimir Putin, takođe, rekao da je spreman na direktne pregovore sa Kijevom.
Obraćajući se novinarima, Putin je rekao da bi bilo moguće direktno razgovarati o prekidu napada na civilnu infrastrukturu sa Kijevom.
"Imamo pozitivan stav prema prekidu vatre", rekao je i Putin, misleći na odluku Rusije da sprovede iznenadno 30-časovno vaskr&scaron;nje primirje, za koje su se obje strane međusobno optuživale.

Zelenski: Spremni smo na direktne razgovore sa Rusijom

SAOPŠTIO PREDSJENIK UKRAJINE

&nbsp;Ruski predsjednik Vladimir Putin nagovijestio je da je otvoren za bilateralne razgovore sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, prvi put od ranih faza rata.
Govoreći na ruskoj državnoj televiziji u ponedjeljak, kako javlja BBC, Putin je rekao da je Rusija &bdquo;uvijek pozitivno gledala na bilo kakve mirovne inicijative. Nadamo se da će se i predstavnici kijevskog režima osjećati isto&ldquo;.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putinovi komentari ukazuju na spremnost da se uključi u direktne pregovore sa Ukrajinom o neizvođenju napada na civilne ciljeve.
Zelenski nije direktno odgovorio na Putinove komentare, ali je rekao da je Ukrajina &bdquo;spremna za svaki razgovor&ldquo; koji bi osigurao bezbjednost civila.
Nije bilo direktnih razgovora između dvije strane od prvih sedmica nakon &scaron;to je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.