Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je danas pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i &scaron;est godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepo&scaron;tovanja odluka visokog predstavnika, rekao je da se ovde radi o čistoj političkoj odluci i da je sud BiH politički sud.
"Ovo je udar na RS, oni žele da to personalizuju kao Milorad Dodik", naveo je on na konferenciji za novinare u Banjaluci, a prenosi N1.
Istakao je da on nije počinio prema zakonu nikakvo krivično djelo, i da ne prihvata krivično djelo koje je propisao &Scaron;mit.
"Mene terete jer se nisam svidio &Scaron;mitu, jer ga ne prihvatam", ocijenio je Dodik.
Istakao je da ostaje predsjednik RS i da neće biti vanrednih izbora.
Rekao je i da će prihvatiti svaku odluku parlamenta, ali ovu odluku neće, kao i da zna da iza nje stoji EU.
"Očigledno je da je napravljen novi dualizam između RS i BiH. Stranci koji su učestvovali u ovome, mogu komotno da isključe svoje telefone i da prestanu da nas zovu da bilo &scaron;ta radimo sa njima", poručio je Dodik.
&nbsp;

Dodik osuđen na godinu zatvora, zabranjeno mu obavljanje funkcije predsjednika RS

NAKON PRESUDE PORUČIO DA SE RADI O  ČISTOJ POLITIČKOJ ODLUCI

Biv&scaron;i ministar ministar unutra&scaron;nje i spoljne trgovine (2022-2024) i građevinarstva (2020-2022) Tomislav Momirović uhap&scaron;en je u akciji policije i Javnog tužila&scaron;tva za organizovani kriminal,&nbsp; prenosi Nova.rs.
Od jutros je u toku akcija Javnog tužila&scaron;tva za organizovani kriminal.
Tamo&scaron;nji mediji su objavili da je izdat nalog i za hap&scaron;enje biv&scaron;eg ministra Gorana Vesića, koji je prema navodima medija protekle večeri hitno primljen u bolnicu, a tokom noći operisan.
Akcija je povezana sa padom nadstre&scaron;nice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra pro&scaron;le godine.
Javno tužila&scaron;tvo za organizovani kriminal vodi finansijsku istragu koja se odnosi na projekat rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu.

Srbija: Uhapšen bivši ministar Tomislav Momirović

AKCIJA JE POVEZANA SA PADOM NADSTREŠNICE ŽELJEZNIČKE STANICE U NOVOM SADU

Dan žalosti je progla&scaron;en u Kijevu zbog masovnog ruskog napada na prijestonicu Ukrajine, u kojem je juče poginulo 15, a ranjeno vi&scaron;e od 130 osoba. Iz Moskve tvrde da su ruske trupe zauzele Časov Jar. Ukrajinske snage na terenu navode da je situacija u tom gradu u Donjeckoj oblasti nepromijenjena.&nbsp;
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev, poginulo je najmanje 15 ljudi, a ranjeno je 132, među kojima je četrnaestoro djece, saop&scaron;tili su lokalni zvaničnici.
Zbog toga je danas u Kijevu progla&scaron;en Dan žalosti.
Napadnuto je 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prijestonice, a među pogođenim objektima bile su stambene zgrade, &scaron;kole i bolnice, navodi Rojters.
Dok Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su moskovske snage zauzele Časov Jar u Donjeckoj oblasti, ukrajinske trupe s terena ističu da je situacija nepromijenjena.
Volodimir Zelenski je potpisao zakon o obnavljanju nezavisnosti Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog tužila&scaron;tva za borbu protiv korupcije (SAP). Zakon je prethodno usvojila Vrhovna rada.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u objavi na platformi Iks naglasila da su te reforme neophodne za napredak Ukrajine ka Evropskoj uniji.
Donald Tramp je zaprijetio biv&scaron;em ruskom lideru Dmitriju Medvedevu riječima &ldquo;da pazi &scaron;ta govori jer ulazi u opasnu zonu&rdquo;, nazvav&scaron;i ga &ldquo;neuspje&scaron;nim predsjednikom&rdquo;.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije prethodno je ismijao Trampov ultimatum Kremlju, u kojem je američki predsjednik skratio rok Rusiji da okonča rat u Ukrajini.

Dan žalosti u Kijevu, poginulo najmanje 15 osoba; Tramp oštro odgovorio Medvedevu

RAT U UKRAJINI

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će biti "veoma te&scaron;ko" sklopiti trgovinski sporazum sa Kanadom, nakon &scaron;to je njen premijer Mark Karni najavio planove da priznavaju državu Palestinu.
Veće carine za zemlje koje nemaju trgovinski sporazum sa SAD stupiće na snagu od sjutra.
Kanada će se suočiti sa carinama od 35 odsto na većinu robe koju prodaje SAD-u, ako se danas ne postigne dogovor.
Potez Kanade da prizna palestinsku državu uslijedio je nakon sličnih najava iz Velike Britanije i Francuske, prenosi BBC.
Pojas Gaze je na ivici gladi zbog izraelske blokade humanitarne pomoći, a većina stanovni&scaron;tva je neuhranjena.
Ranije ove sedmice, Tramp je rekao da u Gazi vlada "prava glad" i da sarađuje sa Izraelom kako bi "sredio stvari". Specijalni izaslanik SAD za Bliski istok Stiv Vitkof trebalo bi danas da se sastane sa zvaničnicima u Izraelu.

Tramp: Najava Kanade da će priznati Palestinu ugrožava trgovinski sporazum

REAKCIJA

Američke Federalne rezerve zadržale su referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom u rasponu od 4,25 posto do 4,50 posto.
"Iako promjene u neto izvozu i dalje utiču na podatke, nedavni pokazatelji sugeriraju da je rast ekonomske aktivnosti usporen u prvoj polovini godine", navodi se u saop&scaron;tenju Feda.
Komitet za otvoreno trži&scaron;te (FOMC) istakao je da im je cilj postizanje maksimalne zaposlenosti i inflacije od dva posto na duži rok.
Stopa nezaposlenosti ostaje niska, a trži&scaron;te rada i dalje stabilno. In"flacija ostaje ne&scaron;to povi&scaron;ena", dodaje se.
U vezi s mogućim budućim korekcijama ciljanog raspona kamatne stope, Fed je naveo da će FOMC pažljivo analizirati pristigle ekonomske podatke, promjene u ekonomskim izgledima i procjenu rizika.
"Komitet će nastaviti smanjivati svoj portfelj državnih obveznica, dužničkih hartija agencija i hipotekarno podržanih vrijednosnica agencija", saop&scaron;teno je.
Odluka je donesena u kontekstu nesigurnosti izazvanih globalnim carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp, kao i njegovih čestih kritika na račun predsjednika Feda Jeromea Powella, kojeg je optuživao da ne reaguje dovoljno brzo u suočavanju s ekonomskim rizicima.
Tramp je vi&scaron;e puta tražio smanjenje kamatnih stopa, pozivajući se na poteze evropskih centralnih banaka, te upozoravao da bi odgađanje moglo zakočiti američku ekonomiju.
Odluka je uslijedila i nakon kritika Trampove administracije na račun projekta obnove zgrada sjedi&scaron;ta Feda u Va&scaron;ingtonu.
Tokom pro&scaron;losedmične posjete tim objektima, koji su trenutno u fazi renoviranja, Tramp je izjavio da bi bilo bolje da taj projekat nikada nije ni započet, poredeći ga nepovoljno s jednim od svojih građevinskih poduhvata.
"Uprkos svemu tome, hajde samo da se to zavr&scaron;i i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, smanjite kamatne stope", rekao je tada.
U međuvremenu, pojavili su se i izvje&scaron;taji da Tramp razmatra otpu&scaron;tanje Powella, iako je kasnije to demantovao, rekav&scaron;i da je vrlo malo vjerovatno da će to učiniti, ali da ne isključuje mogućnost pokretanja postupka zbog moguće finansijske prevare.
Centralna banka je zadržala kamatnu stopu na istorijski visokom nivou od 5,5 posto od jula 2023. do septembra 2024. godine, prije nego &scaron;to je počela postepeno snižavanje do 4,5 posto.
Uprkos političkom pritisku, Fed je na posljednjih pet sjednica zadržao kamatnu stopu nepromijenjenom.
&nbsp;

Federalne rezerve i dalje oponiraju Trampu: Zadržan isti nivo kamatnih stopa

UPKOS POLITIČKOM PRITISKU

Kanada će priznati Palestinu u septembru, rekao je novinarima&nbsp; kanadski premijer Mark Karni.
&bdquo;Kanada je dugo bila posvećena rje&scaron;enju o dvije države, nezavisnoj, održivoj i suverenoj palestinskoj državi koja živi rame uz rame sa državom Izrael u miru i bezbjednosti&ldquo;, rekao je Karni, prenosi CNN.
Ovaj potez slijedi nakon sličnih najava Francuske, koja je saop&scaron;tila da će priznati palestinsku državu u septembru, i Velike Britanije, koja je saop&scaron;tila da će to učiniti ako Izrael ne ispuni uslove koji uključuju pristanak na prekid vatre u Gazi.
&bdquo;Kanada namjerava da prizna državu Palestinu na 80. Generalnoj skup&scaron;tini Ujedinjenih nacija&ldquo;, rekao je Karni.
&bdquo;Namjeravamo to da učinimo jer se Palestinska uprava obavezala da će voditi veoma potrebne reforme&ldquo;, dodao je kanadski premijer.
Karni je dodao da ga je predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas uvjerio da će njegova administracija održati dugo odgađane izbore 2026. u kojima Hamas &bdquo;neće igrati nikakvu ulogu&ldquo;.

Kanada će priznati Palestinu u septembru

SAOPŠIO KANADSKI PREMIJER

Najmanje &scaron;est osoba je poginulo, među kojima i dijete, dok je desetine povrijeđeno u vazdu&scaron;nom napadu na Kijev. Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su ruske snage zauzele grad Časiv Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine.
 Kijev: Broj poginulih u napadu na prijestonicu porastao na &scaron;est osoba, među njima dijete
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima na Kijev ubijeno je najmanje &scaron;est ljudi, uključujući dijete, saop&scaron;tio je gradski vojni upravnik Timur Tkačenko navodeći nove podatke o žrtvama.
Među poginulima je i &scaron;estogodi&scaron;nji dječak, rekao je Tkačenko. Desetine građana je ranjeno, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici.
Dodao je da je noćni napad izazvao &scaron;tetu na 27 lokacija u četiri okruga ukrajinske prestonice.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ljudi i dalje zarobljeni ispod ru&scaron;evina jedne stambene zgrade.
"Užasno je jutro u Kijevu. Brutalni ruski napadi uni&scaron;tili su čitave stambene zgrade i o&scaron;tetili &scaron;kole i bolnice", objavio je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na Iks-u sa slikom razorene stambene zgrade.
Rusija tvrdi da je zauzela Časov Jar
Ruske snage su zauzele grad Časov Jar u Donjeckoj oblasti Ukrajine, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
"Pripadnici grupe 'jug' ruskih Oružanih snaga su oslobodili Časov Jar u DNR", saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
&nbsp;

Vazdušni napad na Kijev, poginulo šest osoba, među kojima je dijete; Moskva: Ruska vojska zauzela Časov Jar

Pet osoba poginulo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na &scaron;tajerskom autoputu, ispred odmori&scaron;ta Tepanje u smjeru ka Ljubljani. &emsp;
Policijska uprava Celje je prvobitno saop&scaron;tila da su četiri osobe poginule, a dvije povređene, ali je kasnije potvrdila da je povredama zadobijenim u udesu podlegla jo&scaron; jedna osoba. &emsp;
Udes se dogodio kada je vozač kombija, zbog neprilagođene brzine, udario u zadnji dio kamiona u koloni. &emsp;
Vozač kombija je ukrajinski državljan, koji je i sam lak&scaron;e povrijeđen, jedan od putnika je zadobio teže povrede, dok je pet njih&nbsp; stradalo. &emsp;
Prema prvim policijskim informacijama, vozač kamiona je ruski državljanin.

Slovenija: Pet osoba poginulo u saobraćajnoj nesreći na auto-putu

KOMBI UDARIO U KAMION

Evropska unija (EU) je objavila da će odgođeni novi sistem graničnih provjera za državljane zemalja izvan EU, koji će ukinuti pečate u paso&scaron;ima, konačno biti pokrenut u oktobru.
Takozvani Sistem ulaska/izlaska (EES) prvobitno je trebao početi s radom pro&scaron;log novembra, ali je odgođen u posljednji trenutak jer nekoliko zemalja nije bilo spremno, prenosi RSE.
Komisija je odredila 12. oktobar 2025. kao datum početka rada EES-a. Od 12. oktobra nadalje, EES će se postepeno uvoditi na vanjskim granicama 29 evropskih zemalja, tokom perioda od &scaron;est mjeseci. Ovo postepeno uvođenje će dati graničnim vlastima, putnicima i transportnoj industriji vi&scaron;e vremena da se prilagode novim procedurama, saop&scaron;teno je.
Sistem je ustanovljen u novembru 2017. godine a njegova primjena vi&scaron;e puta odlagana. Primjena sistema bi trebala da se odnosi na državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, za njihov ulazak u EU, te &Scaron;vajcarsku, Norve&scaron;ku, Island i Lihten&scaron;tajn koje su članice &Scaron;engenskog prostora.
Paso&scaron;i u svim zemljama Zapadnog Balkana su biometrijski, u čipovima se nalaze otisci prstiju i fotografija, te su u potpunosti usklađeni s uslovima koje je tražila EU kako bi zemlje Zapadnog Balkana dobile bezvizni režim.EES je napredni IT sistem koji će digitalno bilježiti ulaske i izlaske državljana zemalja izvan EU koji putuju u 29 evropskih zemalja, za kraće boravke. Registrovaće biometrijske podatke, kao &scaron;to su otisci prstiju, slike lica i druge informacije o putovanju.
EES će modernizovati i pobolj&scaron;ati upravljanje vanjskim granicama. Preciznim praćenjem podataka, pomoći će u sprječavanju ilegalne imigracije, identifikaciji osoba koje prekoračuju dozvoljeni boravak i smanjenju prevare identiteta. Unutra&scaron;nja sigurnost će biti pobolj&scaron;ana pristupom pouzdanim informacijama u stvarnom vremenu, omogućavajući relevantnim nacionalnim vlastima da brzo identifikuju osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Osim toga, kako navode iz Evropske komisije, uz povećanu upotrebu automatizovanih graničnih provjera, putovanje će postati lak&scaron;e i sigurnije za sve.
EES ispunjava najvi&scaron;e standarde za&scaron;tite podataka i privatnosti, osiguravajući da lični podaci putnika ostanu za&scaron;tićeni i sigurni, kaže se u saop&scaron;tenju.
Od 12. oktobra nadalje, evropske zemlje koje koriste EES će početi postepeno uvoditi EES tokom perioda od &scaron;est mjeseci, naveli su iz Evropske komisije.
Granične vlasti će postepeno registrovati podatke državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske &scaron;engenske granice. Na kraju progresivnog perioda, EES će biti u potpunosti raspoređen na svim graničnim prelazima.
U narednim mjesecima, Komisija će, zajedno s Agencijom Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), nastaviti blisku saradnju s evropskim zemljama koje koriste EES kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje sistema.
Kako se približava datum pokretanja sistema, putnici mogu očekivati informativne kampanje i aktivnosti podizanja svijesti na graničnim prelazima, uključujući aerodrome &scaron;irom evropskih zemalja koje koriste EESU, kao i u konzulatima u trećim zemljama, napominju u saop&scaron;tenju iz Evropske komisije.

Primjena novih pravila ulaska i izlaska iz Šengen zone od 12. oktobra

KOJI ĆE UKINUTI PEČATE U PASOŠIMA

Kremlj ponovo odgovorio na izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa o skraćenju ultimatuma datog Rusiji za rje&scaron;avanje ukrajinske krize.
Kako je danas novinarima izjavio portparol ruskog predsjednika Dmitirij Peskov, Kremlj "registruje nove izjave predsjednika SAD Donalda Trampa", prenosi B92.
"Rusija je razvila imunitet na sankcije, ekonomija dugo već funkcioni&scaron;e uz ogroman broj ograničenja", istakao je on.

Kremlj: Rusija je razvila imunitet na sankcije

ODGOVOR AMERIČKOM PREDSJEDNIKU

Najmanje 280 hiljada ljudi evakuisano je iz &Scaron;angaja od sinoć kao mjera predostrožnosti zbog velikih vremenski nepogoda koje su pogodile istok Kine, prenijeli su kineski mediji.
Pojedine gradove na istočnoj obali pogodio je tropski ciklon i očekuju se tokom dana izuzetno obilne ki&scaron;e, navodi CCTV.
Kako se navodi, u gradu Žu&scaron;an u provinciji Žeđijang rano jutros zabilježen je vetar jačine 23 metra u sekundi.
&nbsp;
&nbsp;

Ciklon stiže u Šangaj, 280.000 evakuisanih

VELIKE VREMENSKE NEPOGODE NA ISTOKU KINE

Ministar ekologije Damjan Ćulafić tvrdi da su tri člana Odbora direktora Eko-fonda nezakonito odlučila da za direktora te institucije predlože Ljubi&scaron;u Konatara. To kaže nijesu mogli da urade, jer vi&scaron;e nemaju mandat. Aktuelnom direktoru Dra&scaron;ku Boljeviću uskoro ističe mandat.
"Njima je mandat prestao po dva osnova - prije svega 16. jula ove godine kada je jedna od članica Odbora direktora podnijela ostavku. A 17-og jula Vlada usvojila Izvje&scaron;taj o poslovanju i finansijski iskaz Eko fonda i to je takođe, shodno odluci o osnivanju Fonda, jedan od okolnosti zbog koje Odboru prestaje mandat. Ovo troje ljudi je naprosto odlučilo da krene putem pravnog puča", kazao je Ćulafić.
Riječ je, kaže, o Svetlani Drobnjak, Andreju Vučekoviću i Miloju &Scaron;undiću.
Vučeković pak, tvrdi da im mandat jo&scaron; traje, jer je članica koja je navodno najavila ostavku učestvovala na sjednici Odbora na kojoj se odlučivalo o kandidatima koji su konkurisali za mjesto direktora Eko-fonda, koji na računu trenutno ima 24 miliona eura.
&ldquo;Mandat Odboru mogu prekinuti samo oni koji su mu taj mandat i dali odnosno, u ovom slučaju Vlada Crne Gore", uvjeren je Vučeković.
On poja&scaron;njava da su bili dužni da raspi&scaron;u konkurs, s obzirom na to da Boljeviću, koji je prije tri godine bio na listi Demokrata za podgoričke izbore, ističe direktorski mandat. Tvrdi da su bili dužni da raspi&scaron;u konkurs, te da je od svih prijavljenih potpunu dokumentaciju imao Ljubi&scaron;a Konatar, koji je bio na čelu Direktorata za inspekcijiski nadzor tokom mandata nekada&scaron;njeg ministra ekologije Ratka Mitrovića.
Vučeković optužuje pravnu službu da ih je opstruirala da ovu odluku arhivski zavedu.
"Taj predlog odluke direktor je onemogućio da bude zaveden na način &scaron;to je organizovao deratizaciju poslovnih prostorija u Eko-fondu. Međutim, nakon ulaska inspekcije u poslovne prostorije, direktor je jedan broj zaposlenih vratio na posao, te smo uspeli da zavedemo svoju odluku, da je uputimo dalje resornom ministru i mi smo svoj posao uradili", kaže on.
Resorni ministar, međutim, tvrdi da su tri člana Odbora poku&scaron;ala da izigraju sistem.
&ldquo;Posebno me iznenadila biv&scaron;a predsjednica Odbora direktora &ndash; Svetlana Drobnjak, da se odlučila da ipak sačini neki akt i iskoristi Memorandum Eko-fonda koji je dostupan na internetu i da taj akt u formi predloga zavede i na arhivi Eko-fonda, i na arhivi Generalnog sekretarijata Vlade CG, a jutros i na arhivi Ministarstva ekologije. Ne postoji nijedan zakonski osnov da on ide dalje u proceduru&rdquo;, navodi Ćulafić.
Ko je uradio svoj posao kako treba, a ko suprotno zakonu utvrdiće Tužila&scaron;tvo po&scaron;to im je ministar Čulafić podnio krivičnu prijavu.
&ldquo;Tri biv&scaron;a člana Odbora direktora Eko fonda počinila umi&scaron;ljeno krivično djelo &ndash; lažno predstavljanje i falsifikovanje isprave&rdquo;, kazao je ministar.
Andreju Vučekoviću ne smeta potez ministra, &scaron;tavi&scaron;e &ndash; poziva ga da preduzme sve potrebne mjere i zaključuje da bilo čiju krivicu i mogu utvrditi jedino nadležne institucije.

Ćulafić podnio krivične prijave protiv tri člana borda direktora Eko-fonda,

RESORNI MINISTAR TVRDI DA SU TRI ČLANA ODBORA POKUŠALA DA IZIGRAJU SISTEM

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni koji je pogodio Daleki istok Rusije izazvao je cunami, Japan i Havaji naredili su evakuaciju.Za sada nema izvje&scaron;taja o povijeđenima ili stradalima.
Nuklearno postrojenje Fuku&scaron;ima, o&scaron;tećena u udaru cunamija 2011. godine, obustavila je ispu&scaron;tanje obrađene radioaktivne vode u Tihi okean.&nbsp;
U Severo-Kurilskom okrugu Sahalinske oblasti Rusije progla&scaron;eno je vanredno stanje zbog zemljotresa i cunamija, saop&scaron;tila je regionalna vlada.
Zemljotres magnitude 8,7 stepeni Rihterove skale dogodio se rano jutros kod obale Kamčatke, &scaron;to je najjači potres u tom regionu od 1952. godine, prenosi Ria Novosti.
Severo-Kurilsk, grad u Sahalinskoj oblasti je djelimično poplavljen nakon zemljotresa i naknadnog cunamija. Lokalno Odjeljenje za hidrometeorologiju i praćenje životne sredine zabilježilo je cunami talas visine do četiri metra u regionu.
Treći, najmoćniji talas cunamija, otkinuo je brodove sa vezova u luci, koja je poplavljena, kao i lokalno ribarsko preduzeće. Nekoliko ljudi je potražilo medicinsku pomoć, u jednom od vrtića na poluostrvu se sru&scaron;io zid, a u trenutku incidenta tamo nikoga nije bilo.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Kamčatke, svi povrijeđeni su bez težih povreda. Na Kamčatki je već zabilježeno jo&scaron; 30 potresa intenziteta od 2-5 stepeni Rihterove skale, a naknadni potresi su mogući u roku od mjesec dana, uključujući i one magnitude do 7,5 stepeni, saop&scaron;tili su iz seizmolo&scaron;ke službe.
Upozorenje na cunami izdato je za skoro cijelu istočnu obalu Japana, u Indoneziji i na Filipinima, kao i na Havajima i u vi&scaron;e američkih saveznih država na zapadnoj obali.
Zemljotres jačine 8,8 stepeni Rihterove skale pogodio je grad Petropavlovsk na Kamčatki, a prema prvim izvje&scaron;tajima ima i povrijeđenih, objavili su ruski mediji. Prvi talas cunamija pogodio je Kurilska ostrva, a cunami visine od 3-4 metra udario je u poluostrvo Kamčatka.
Guverner Sahalinske oblasti Valerij Limarenko saop&scaron;tio je da su stanovnici evakuisani na vi&scaron;a područja dok prijetnja od novih talasa ne prestane u potpunosti.
Upozorenja na cunami i za evakuaciju izdata su i za Japan, Havaje, zapadnu obalu SAD i druge pacifičke zemlje, objavila je agencija AP.&nbsp;
Opasnost od cunamija izazvala je poremećaje u redovnom funkcionisanju željezničkog i avio-saobraćaja na istoku Japana, u priobalnom dijelu, navodi Kjodo.
Nuklearno postrojenje Fuku&scaron;ima, o&scaron;tećena u udaru cunamija 2011. godine, obustavila je ispu&scaron;tanje obrađene radioaktivne vode u Tihi okean.
Zvaničnici su pozvali stanovni&scaron;to oblasti ugoržene od cunamija da se evakui&scaron;u dok god je progla&scaron;ena opasnost na snazi.
Premijer Japana &Scaron;igeru I&scaron;iba, navodi Kjodo, rekao je da će preduzeti sve neophodne mjere da osigura da stanovni&scaron;tvo bude bezbjedno i naložio ministarstvima da ublaže posljedice cunamija.
Američki sistem za upozoravanje na cunami, takođe, je izdao upozorenje na "opasne talase cunamija".
Na američkom ostrvu Havaji u Tihom okeanu je počela evakuacija stanovni&scaron;tva, prenijeli su američki mediji. Zvaničnici su upozorili stanovnike tog ostrva da napuste plaže i odu u mjesta koja su na vi&scaron;oj nadmorskoj visini.
Guverner Havaja Džo&scaron; Grin rekao je da ljudi koji ostanu na plaži rizikuju da izgube život.
"Uz Božiju pomoć, talasi nas neće povrijediti. Ipak, treba poći od pretpostavke da bi mogli biti smrtonosni", izjavio je Grin, prenosi Ej-Bi-Si (ABC) njuz.
Lokalne službe za vanredne situacije saop&scaron;tile su da se mogu očekivati razorni talasni udari.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp putem dru&scaron;tvenih mreža pozvao je ljude u ugroženim područjima da "budu bezbjedni i jaki".
Upozorenje na opasnost od cunamija izdato je i u Kaliforniji, prenosi Si-En-En (CNN). Kako se navodi, očekuju se talasi visine i do metar i po. Lokalnom stanovni&scaron;tvu stigla su javna obavje&scaron;tenja u kojima se ljudi pozivaju na oprez, jer bi talasi mogli da budu smrtonosni.
Talasi visine preko tri metra mogući su duž nekih obala Rusije i Ekvadora, dok su talasi visine 1-3 metra mogući u Japanu, na Havajima, u Čileu i Solomonskim Ostrvima, navodi se.
Tlo se ne smiruje, pa je nakon ovog zemljotresa u istoj oblasti zabilježena serija jakih potresa.

Zemljotres 8,8 stepeni na istoku Rusije, zbog cunamija evakuacija u Japanu i Havajima

IZDATO UPOZORENJE I U AMERICI

Međunarodna inicijativa Integrisana klasifikacija faze bezbjednosti hrane (IPC) upozorila je danas da se u Pojasu Gaze trenutno "odvija najgori mogući scenario gladi" i saop&scaron;tila da se u tom području bez hitne akcije očekuje "veliki broj mrtvih".
Upozorenje ne predstavlja zvanično progla&scaron;enje gladi, a IPC ne raspolaže podacima kojima bi to potvrdila zbog ograničenog pristupa području.
IPC navodi da se Gaza već dvije godine nalazi na ivici gladi, dok su nedavni događaji, kako tvrdi, "dramatično pogor&scaron;ali situaciju".
Ta organizacija je do sada samo nekoliko puta proglasila glad - u Somaliji 2011. godine, Južnom Sudanu 2017. i 2020. godine, kao i u djelovima regiona Darfur u Sudanu pro&scaron;le godine, &scaron;to je potvrdio i Fond Ujedinjenih nacija (UN) za djecu (UNICEF).
Glad se zvanično progla&scaron;ava u nekom području ako ono ispunjava tri uslova - da najmanje 20 odsto domaćinstava pati od nedostatka hrane, da je najmanje 30 odsto djece od &scaron;est mjeseci do pet godina akutno neuhranjeno, kao i da najmanje dvije osobe ili četvoro djece na 10.000 stanovnika dnevno umre od gladi, ili bolesti koje su sa njom povezane.
Izvje&scaron;taj IPC zasnovan je na informacijama dostupnim do petka, 25. jula i u njemu se navodi da je humanitarna kriza u Pojasu Gaze dostigla "alarmantnu i smrtonosnu prekretnicu".
U izvje&scaron;taju se dodaje da je prag gladi dostignut u većem dijelu Gaze, kao i da u gradu Gaza vlada akutna neuhranjenost.
Prema podacima Programa UN za hranu (WFP), svaka treća osoba u Gazi ne jede po vi&scaron;e dana, a bolnice u pogođenim područjima svakodnevno prijavljuju da sve vi&scaron;e djece umire od gladi.
IPC je u maju ove godine u analizi upozorio da će Gaza "pasti u glad" ako Izrael ne ukine blokade humanitarne pomoći.
Izrael je tokom rata u Gazi, koji traje od oktobra 2023. ograničio isporučivanje humanitarne pomoći u različitim mjerama, a u martu ove godine je obustavio uvoz sve robe kako bi izvr&scaron;io pritisak na militantnu islamističku grupu Hamas, da bi ublažio ograničenja u maju.
Jerusalim je tada nastavio sa pružanjem pomoći sistemom koji podržavaju Sjedinjene Američke Države (SAD), a za koji tradicionalni dobavljači, predvođeni UN, tvrde da ograničava druge isporuke, kao i da često dolazi do incidenata pri preuzimanju hrane i ljekova.
Iako Izrael tvrdi da nema ograničenja u broju kamiona sa pomoći koji mogu da uđu u Gazu, agencije UN i druge međunarodne grupe tvrde da čak ni najnovije humanitarne mjere nijesu dovoljne da se suprotstave sve većoj gladi.
 
 
 
&nbsp;
&nbsp;

IPC: U Gazi se trenutno dešava najgori mogući scenario gladi

"BEZ HITNE AKCIJE, OČEKUJE SE VELIKI BROJ MRTVIH"

Napadač naoružan juri&scaron;nom pu&scaron;kom ubio je četiri osobe u neboderu na Menhetnu u kojem su kancelarije nekoliko velikih finansijskih kompanija, a zatim se ustrijelio, izjavili su tamo&scaron;nji zvaničnici.
Jedna od četiri žrtve ubijene u oružanom nasilju bio je 36-godi&scaron;nji policajac njujor&scaron;ke policije koji je imigrirao u SAD iz Banglade&scaron;a.
Gradonačelnik Erik Adams opisao je policajca, koji je u policiji bio oko tri i po godine, kao "pravog plavog" heroja, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.
Vlasti su ponudile malo detalja o tri druge žrtve koje je ubio osumnjičeni - dva mu&scaron;karca i jednu ženu.
Treći mu&scaron;karac te&scaron;ko je ranjen u pucnjavi i "bori se za život" u obližnjoj bolnici, rekla je gradonačelnica.

Napadač ubio četvoro ljudi u poslovnom tornju u Njujorku

MEĐU UBIJENIMA I POLICAJAC

Novi rok Moskvi za postizanje primirja u Ukrajini je 10&ndash;12 dana, istakao je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp. Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev upozorava da takvi ultimatumi predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti do direktnog sukoba sa SAD.&nbsp;
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je razočaran predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je prvobitni rok dat Moskvi od 50 dana za postizanje dogovora o primirju u Ukrajini skratio. Dodao je da Rusiji daje jo&scaron; 10 do 12 dana.
U suprotnom, kako je ranije najavio, uve&scaron;će Rusiji carine od 100 odsto.
Obraćajući se novinarima tokom sastanka sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, Tramp je istakao da nema razloga za čekanje: &bdquo;Jednostavno ne vidimo nikakav napredak.&ldquo;
Dodao je i da ne zna hoće li se sastati sa Putinom i da trenutno nije &bdquo;posebno zainteresovan&ldquo; za kontakte s njim.
U odgovoru Trampu, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je da poku&scaron;aji američkog predsjednika da postavi ultimatume Rusiji predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti, ne do eskalacije sukoba sa Ukrajinom, već do direktnog sukoba sa SAD.
&bdquo;Tramp se igra ultimatumima sa Rusijom &ndash; 50 dana ili 10. Trebalo bi da zapamti dvije stvari: Rusija nije Izrael, pa čak ni Iran. Svaki novi ultimatum je prijetnja i korak ka ratu, ne između Rusije i Ukrajine, već sa njegovom sopstvenom zemljom. Ne idi putem &lsquo;uspavanog Džoa!&rsquo;&ldquo;, naveo je Medvedev u objavi na platformi Iks.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da Evropa ozbiljno želi da pobijedi Rusiju i da Moskva po prvi put u istoriji nema saveznike u borbi protiv Zapada.
&bdquo;Uvijek, čak i tokom Hladnog rata, dijalog se razvijao i omogućavao suprotstavljenim stranama da bolje razumiju namjere jedni drugih, prije svega kako bi se spriječio veliki rat. Taj instinkt je izgubljen u Evropi, ba&scaron; kao &scaron;to &lsquo;vakcina protiv nacizma&rsquo; prestaje da djeluje u Evropi&ldquo;, naveo je Lavrov.
Njemačka planira da poveća vojne izdatke na 162 milijarde eura do 2029, od čega će Ukrajina dobiti devet milijardi eura tokom naredne četiri godine, prenosi Blumberg, pozivajući se na visokog zvaničnika njemačke vlade.
Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da su jedinice PVO uni&scaron;tile 309 od ukupno 324 bespilotne letjelice.
Moskva, s druge strane, tvrdi da su ruske trupe zauzele jo&scaron; dva naselja na istoku Ukrajine.

Tramp: Ne zanima me susret sa Putinom; Medvedev: Prijetnje Rusiji mogu dovesti do rata sa SAD

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je postavio novi rok Moskvi od 10 do 12 dana da učini napredak ka okončanju rata u Ukrajini.
U suprotnom, kako je ranije najavio, uve&scaron;će Rusiji carine od 100 odsto.
Govoreći u &Scaron;kotskoj sa evropskim liderima, Tramp je istakao da je razočaran Putinom i da je skratio rok od 50 dana koji je postavio po tom pitanju ranije ovog mjeseca.
"Postaviću novi rok od oko 10 ili 12 dana od danas&ldquo;, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
"Nema razloga za čekanje. Jednostavno ne vidimo nikakav napredak", dodao je američki predsjednik.

Tramp: Rusiji dajem još 10-12 dana

AMERIČKI PREDSJEDNIK POSTAVIO NOVI ROK

Stanovnici Gaze s oprezom pozdravljaju izvje&scaron;taje o privremenoj humanitarnoj pauzi, koja omogućava unos hrane i lijekova u opkoljenu enklavu, ali mnogi ističu da pomoć mora biti početak &scaron;ireg, trajnog rje&scaron;enja ove krize.
Stanovni&scaron;tvo Gaze, koje broji preko dva miliona ljudi, od čega je polovina mlađa od 18 godina, mjesecima se suočava sa ekstremnim nesta&scaron;icama hrane, čiste vode i osnovnih medicinskih sredstava, jer su bombardovanja i zatvaranje granica paralizovali svakodnevni život, pi&scaron;e BBC.
&bdquo;Naravno da ponovo osjećam malo nade, ali sam zabrinuta da će se glad nastaviti kada pauza zavr&scaron;i.Jedan konvoj pomoći ili nekoliko paketa iz vazduha nije dovoljno. Potrebno nam je pravo rje&scaron;enje i kraj ove noćne more &ndash; kraj rata&ldquo;, kazala je Ra&scaron;a Al-&Scaron;eik Halil, majka četvoro djece iz grada Gaze.
Druga majka ističe da nije u pitanju samo količina hrane, već i njen kvalitet.
&bdquo;Već četiri mjeseca nismo jeli svježe voće ili povrće. Nema piletine, mesa, jaja. Sve &scaron;to imamo je konzervirana hrana kojoj često istekne rok i bra&scaron;no&ldquo;, kaže Nevin Saleh, majka &scaron;estoro djece.
&bdquo;Za kilogram bra&scaron;na 85 dolara&ldquo;
Stanovnici Gaze s nestrpljenjem očekuju dolazak kamiona sa hranom, ali i dalje ostaje neizvjesno kada će pomoć zaista stići, navodi BBC.
U međuvremenu, na lokalnim pijacama bilježi se pojačana aktivnost, jer su trgovci požurili da prodaju zalihe hrane koje su čuvali.
Cijene su i dalje ekstremno visoke, iako su ne&scaron;to niže u odnosu na prethodne dane &ndash; cijena kilograma bra&scaron;na pala je sa 85 dolara na 15 dolara u svega četiri dana.
Cjevovod iz Egipta
Odobren je novi cjevovod za čistu vodu između Egipta i Gaze, saop&scaron;tio je COGAT, izraelski vojni organ koji nadgleda ulazak pomoći u Pojas Gaze.
Novi cjevovod ići će od postrojenja za desalinizaciju u Egiptu do područja Al-Mavasi duž obale Gaze.
&bdquo;Cjevovod je namijenjen da opslužuje oko 600.000 ljudi u tom području i radiće nezavisno od izraelskog sistema vodosnabdijevanja&ldquo;, saop&scaron;teno je iz COGAT-a.
Dodali su da će izgradnja početi narednih dana i trajati nekoliko sedmica.
&bdquo;Vazdu&scaron;ne isporuke ne mogu obezbijediti dovoljno hrane&ldquo;
Iako su vazdu&scaron;ne isporuke izazvale veliku pažnju, brojke pokazuju da one nisu dovoljne.
Pro&scaron;le godine, tokom sličnih misija, svaki transportni avion C-130 nosio je oko 12.500 obroka po letu, prema podacima američke Centralne komande.
Čak i da svaki od oko 20 C-130 aviona iz Jordana i UAE leti svakodnevno, bilo bi potrebno oko 160 letova da se obezbijedi samo jedan obrok po osobi za približno dva miliona stanovnika Gaze.
Zato je, ističe BBC, potencijalno mnogo značajnije najavljeno otvaranje humanitarnih koridora, ukoliko dovoljan broj kamiona dobije dozvolu da uđe i dopremi pomoć.
&Scaron;ef UN operacija pozdravio otvaranje kopnenih puteva
&Scaron;ef kancelarije UN za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozdravio je odluku Izraela o otvaranju bezbjednosnih kopnenih puteva za konvoje pomoći i istakao da će UN nastojati da dopru do &scaron;to većeg broja ljudi.
&bdquo;Dobrodo&scaron;la odluka o humanitarnim pauzama u Gazi kako bi na&scaron;a pomoć mogla da stigne. Na&scaron;e ekipe na terenu će dati sve od sebe da dođu do gladnih&ldquo;, napisao je na mreži X.
Njegova kancelarija (OCHA) upozorila je da su uslovi u Gazi katastrofalni i da se rapidno pogor&scaron;avaju.
&bdquo;Kriza gladi se produbljuje&ldquo;, navodi OCHA i upozorava da neuhranjenost i glad dodatno povećavaju rizik od bolesti, a posljedice bi mogle vrlo brzo biti smrtonosne.
Timovi UN su, kako je saop&scaron;teno, spremni da pojačaju dostavu pomoći čim dobiju odobrenje za ulazak u Gazu.
Izraelska vojska je danas objavila da u tri naseljena područja Gaze, na deset sati dnevno, neće izvoditi napade i da će otvoriti bezbjedne rute za dostavu humanitarne pomoći Palestincima kojima je ona očajnički potrebna.

Za kilogram brašna 85 dolara: Glad u Gazi i humanitarna kriza

S NESTRPLJENJEM OČEKUJU DOLAZAK KAMIONA SA HRANOM

Najmanje osam osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na Kijev, saop&scaron;tile su ukrajinske vlasti. Nakon napada na Ukrajinu, Poljska je podigla avione, navela je Operativna komanda poljskih oružanih snaga.&nbsp;
Poljska podigla avione nakon ruskih napada na Ukrajinu
Poljski i saveznički avioni aktivirani su jutros kako bi se osigurala bezbjednost poljskog vazdu&scaron;nog prostora nakon &scaron;to je Rusija pokrenula raketne napade usmjerene na zapadnu Ukrajinu, blizu granice sa Poljskom, saop&scaron;tila je Operativna komanda poljskih oružanih snaga.
U većem dijelu Ukrajine rano jutros ogla&scaron;ena je vazdu&scaron;na opasnost zbog ruskih napada dronovima i raketama.
Ruska PVO oborila sedam dronova tokom noći
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila je sedam ukrajinskih dronova tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
U saop&scaron;tenju se precizira da su četiri ukrajinska drona uni&scaron;tena iznad teritorije Rostovske oblasti i po jedan iznad Orlovske, Kalu&scaron;ke i Brjanske oblasti.
Lokalni zvaničnci su saop&scaron;tili da je napad dronova izazvao manji požar, koji je brzo uga&scaron;en.
Napad na Kijev, osmoro povrijeđenih
Najmanje osam osoba je povrijeđeno u ruskom napadu na Kijev, saop&scaron;tile su vlasti u ukrajinskoj prijestonici.
Ukrajinska vojska, takođe, navela je da je tokom noći oborila 78 od 83 bespilotne letjelice koje je lansirala Rusija.

Granatiran Kijev, osmoro povrijeđenih; Poljska zbog napada podigla avione

Dogovor sa EU najveći je sporazum ikad postignut, poručio je predsjednik SAD Donald Tramp nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen. Sporazum uključuje carinu od 15 odsto na robu koja iz EU ulazi u SAD, kao i značajne evropske investicije i kupovinu američke energije i vojne opreme.
Predsjednik SAD Donald Tramp, nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom Fon der Lajen, rekao je da je dogovor sa EU najveći sporazum ikad postignut.
"Dogovorili smo se. To je sporazum koji je dobar za sve. Približiće nas jedne drugima. Na izvjestan način, riječ je o partnerstvu", izjavio je Tramp.
Sporazum uključuje carinu od 15 odsto na robu koja iz EU ulazi u SAD. Carina od 15 odsto će mnogima u Evropi izgledati kao lo&scaron; ishod u poređenju sa prvobitnim evropskim ciljem dogovora bez carina, iako je bolja od pretnji carinom od 30, ukazuje Rojters.
&Scaron;ta će EU morati da kupi u SAD
Kako je Tramp naveo, EU će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.
Takođe, najavio je i da će EU kupiti i američku vojnu opremu.
U izjavi novinarima, Tramp je rekao da će sporazum biti "odličan za automobile" i da će imati veliki uticaj na poljoprivredu.
Dodao je da "razmatra tri ili četiri druge zemlje" sa kojima želi da sklopi sporazume, ali da će oni najverovatnije uključivati neki vid carina.
Fon der Lajen: Sporazum će donijeti stabilnost
Prema riječima Fon der Lajen, sporazum će donijeti stabilnost.
"Ovo je ogroman sporazum. Do&scaron;ao je nakon te&scaron;kih pregovora", izjavila je predsjednica Evropske komisije.
Fon der Lajen je dodala i da će sporazum povratiti ravnotežu u trgovini između dva velika trgovinska partnera.
&Scaron;ta Tramp zamjera EU
Tramp je povremeno o&scaron;tro kritikovao Evropsku uniju, tvrdeći da je "formirana kako bi na&scaron;kodila SAD" u oblasti trgovine.
Njegova glavna zamjerka je deficit SAD u robnoj razmeni sa EU, koji je 2024. godine dostigao 235 milijardi dolara, prema podacima američkog Zavoda za statistiku.
EU ističe američki suficit u uslužnom sektoru, koji, kako tvrdi, djelimično balansira situaciju.
Američki predsjednik, koji nastoji da preoblikuje globalnu ekonomiju i smanji dugogodi&scaron;nje trgovinske deficite SAD za drugim zemljama, do sada je postigao sporazume sa Velikom Britanijom, Japanom, Indonezijom i Vijetnamom, iako njegova administracija nije ispunila obećanje o "90 sporazuma za 90 dana."