<div>Kako se približava kongresna sezona, na&scaron; hotel je idealno odredi&scaron;te za organizaciju radionica, konferencija, okruglih stolova i ostalih svečanosti.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Savremeni ambijent, vrhunska tehnička opremljenost i pažljivo osmi&scaron;ljene sale čine da svaki događaj bude besprekorno realizovan. Četiri pažljivo planirane sale, uključujući i prvi balski prostor u Podgorici &ndash; salu Lesendro, pružaju fleksibilnost i eleganciju za sve vrste događaja, od manjih sastanaka i treninga do velikih konferencija i svečanosti. Sale Balkan i Medun, sa staklenim zidovima i panoramskim pogledom na grad i okolna brda, idealne su za cjelodnevne sesije, press konferencije i radionice, dok sala Duklja savr&scaron;eno odgovara za intimne poslovne sastanke i intervjue.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada naslovna.jpg" alt="" width="578" height="354" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Lokacija hotela, u blizini aerodroma, željezničke i autobuske stanice, centra grada I velika podzemna garaža, omogućava lak i brz pristup svim učesnicima. Pri tom, prirodna ventilacija, dnevna svjetlost i natkrivene terase sa pogledom doprinose prijatnom radnom okruženju, a profesionalni tehnički tim kontinuirano unapređuje opremljenost prostora kako bi zadovoljio najvi&scaron;e standarde.</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada3.jpg" alt="" width="661" height="441" /></div>
<div>Gastro tim hotela Ramada Podgorica pripremiće svaki događaj uz mediteransko-crnogorsku fuziju ukusa koja će ostaviti snažan utisak na sve goste. Posvećenost detaljima, profesionalna komunikacija i ljubaznost osoblja garantiraju da će svaki događaj biti realizovan sa maksimalnom pažnjom i kvalitetom</div>
<div>.</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada hrana novo 2025.jpg" alt="" width="648" height="433" /></div>
<div>&nbsp;</div>
<div>Jesen i zima su period kada poslovni klijenti i organizatori traže sigurno i inspirativno mjesto za realizaciju svih događaja. Hotel Ramada Podgorica je spreman da pruži vrhunske usluge, profesionalni banketni tim i ambijent koji će ostati u sjećanju svim učesnicima. Iskoristite prednosti na&scaron;e ponude i pripremite se za uspje&scaron;nu sezonu &ndash; jer sa Ramada by Wyndham Podgorica, svaki događaj je poseban!</div>
<div>&nbsp;</div>
<div><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/ramada podgorica 2- privatna arhiva.jpg" alt="" width="590" height="407" /></div>
<div>&nbsp;</div>

Pripremite se za uspješne poslovne događaje i nezaboravne proslave u hotelu Ramada Podgorica

"INSPIRATIVNO MJESTO ZA REALIZACIJU SVIH DOGAĐAJA"

Zgrada Europoint jedna je od najinteresantnijih zgrada, ne samo sa aspekta Podgorice kao glavnog grada, već i sa aspekta evropskih normativa, ekolo&scaron;ki urađena, vrhunskog kvaliteta i u samoj gradnji, i klijentelom na kojoj mogu pozavidjeti velike evropske prijestonice. Stoga neka Va&scaron; izbor bude moderan prostor za uspje&scaron;no poslovanje kakav nudi Europoint!
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/eurpopint rk 1.jpg" alt="" width="334" height="343" />
&nbsp;
Sve informacije možete dobiti na mail: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me ili kontakt: 067/310 - 511
Vi&scaron;e detalja o Europointu:
&Scaron;vedska kompanija &lsquo;&rsquo;Savana Holding AB&rsquo;&rsquo;, čiji je osnivač Veselin Mijač, gazduje prvom ekolo&scaron;ki koncipiranom modernom zgradom A klase u Podgorici od 2016.
Poslovna zgrada &lsquo;&rsquo;EUROPOINT&rsquo;&rsquo;, poznatija kao ,,crna&ldquo;, samostalna &nbsp;je građevina koja gleda na rijeku Moraču, obezbjeđujući panoramski pogled na grad sa gornjih spratova.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint novo 123456 dnevno sad.jpg" alt="" width="505" height="243" />
Nalazi se na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, tačnije u urbanom okruženju koje karakteri&scaron;e savremenost &rsquo;60-ih i &rsquo;70-ih godina i objekata različitih namjena: Sportski centar, Hotel Podgorica, zgrade Vlade i Telekoma.
Objekat je 2010. izgradila crnogorsko-slovenačke firma &lsquo;&rsquo;Proinvest&rsquo;&rsquo;, a karakteri&scaron;e ga savremeno tehnolo&scaron;ko i arhitektonsko rje&scaron;enje, koje zahtijeva dana&scaron;nje savremeno poslovanje u svijetu.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/europoint 124 678 dnevno novo.jpg" alt="" width="500" height="248" />
Veoma važna karakteristika &lsquo;&rsquo;EUROPOINT-a&rsquo;&rsquo; &nbsp;je njen efikasan energetski sistem. Da bi se smanjila potro&scaron;nja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i zagrijavanje vode, instalirana je toplotna pumpa koja koristi vodu iz rijeke Morače.
Prirodnu temperaturu podzemne vode (12&deg;C) toplotne pumpe prevode u funkcionalnu toplotnu energiju.
Sezonski balansi optimalne radne temperature u objektu svode se na dogrijavanje zimi i dohlađivanje ljeti.
Kompletan objekat je namijenjen na tržistu za rentiranje i od sadržaja nudi savremeni poslovni prostor na sedam etaža ukupne kvadrature &nbsp;7.600 m2, a u prizemlju sadržaje javnog karaktera i u dva nivoa podzemne garaže sa 84 parking mjesta.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 12.jpg" alt="" width="364" height="241" />
Planovi spratova sa poslovnim prostorom su prilagodljivi i pružaju mogućnost različite organizacije. Zgrada je skladna u svojoj formi, proporciji i izrazu. Isto tako, spratovi se mogu podijeliti na dvije ili vi&scaron;e jedinica za izdavanje.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 14.jpg" alt="" width="334" height="216" />
Glavni elemenat objekta je zastakljeni atrijum, koji spaja javne funkcije: prodavnice i restoran u nižem frontalnom bloku zgrade sa poslovnim prostorima u sedmospratnom bloku.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 1.jpg" alt="" width="415" height="234" />
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/epo rk 3.jpg" alt="" width="423" height="224" />
Atrijum formira vizuelnu i prostornu vezu između javne i poslovne zone i doprinosi važnim aspektima savremenog radnog okruženja: prostorni i socijalni kvalitet. Ta atrijumska veza otvara mogućnost timskog rada i neformalne komunikacije, koji su postali dio prakse dana&scaron;njeg poslovanja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 17.jpg" alt="" width="370" height="246" />
Elegantna glatka fasada, koja se na poziciji istok-zapad sastoji od ventilacionog sistema zastor-zid, je toplotno izolovana po sistemu proizvođača &nbsp;&bdquo;STO&ldquo; (Njemačka), otporna na vremenske uticaje.
Zbog rizika od zemljotresa, konstrukcija ima veoma važnu ulogu. Pozicija cirkulacionog jezgra, zajedno sa konstrukcijom od armiranog betona čini zgradu &nbsp;izdržljivom i sigurnom.
Za izgradnju zgrade uglavnom su kori&scaron;ćeni armirani betonski stubovi, dok ostakljena konstrukcija centralnog područja zgrade apsorbuje seizmičke udare i toplotne varijacije.
Kao i eksterijer zgrade, u opremanju unutra&scaron;njosti vođeno je računa o upotrebi premijum materijala poznatih proizvođača (zidovi i pregrandni zidovi su izrađeni sa protivpožarnim gipskartonskim pločama i plafoni su monolitni spu&scaron;teni izrađeni po sistemu proizvođača KNAUF iz Njemačke, protivpožarna vrata su proizvođača DIERE iz Italije, aluminijumska bravarija za ulaz u poslovne jedinice su vrata po sistemu SCH&Uuml;CO sa sigurnosnim laminiranim staklom, u toaletima izrađen je plivajući pod i zavr&scaron;na obloga granitne keramičke pločice prve klase proizvođača CERIM.
Važno je napomenuti da zgrada ima protivpožarnu centralu, kontrolu pristupa kancelarijama, video nadzor, internet i interfon.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/epo rk 2.jpg" alt="" width="378" height="334" />

EUROPOINT: Birajte moderan prostor za uspješno poslovanje

PRVA EKOLOŠKI KONCIPIRANA ZGRADA U PODGORICI A KLASE

Otvoriti primjerak Le Journal du Parlement znači biti duge bogate istorije, tradicije, kulture, ne samo francuske, već svjetske!
Renomirani Le Journal du Parlement posvećuje stranice najvećim imena francuske politike i kao takav pozicionirao se se kao publikacija koju priznaju sve političke strane. Osim toga, francuski časopis pi&scaron;e o stranim ličnostima, kao i poslovnim liderima, predsjednicima sindikata, ali i svjedocima kulture&hellip;&nbsp;
Ba&scaron; stranice jednog takvog časopisa zavrijedile su redove o specifičnostima i najboljoj ponudi iz glavnog grada Crne Gore, sa posebnim osvrtom na lidera na hotelskom trži&scaron;tu Crne Gore: Hotel Ramadu Podgorica, koji je u vlasni&scaron;tvu dru&scaron;tveno odgovorne kompanije Savana Holding sa izgrađenim renomeom u evropskim okvirima u sferi svog poslovanja.&nbsp;
Prenosimo tekst čuvenog magazina Le Journal du Parlement, koji postoji već 375 godina:
Podgorica, malo poznata prijestonica
Glavni grad, ali i univerzitetski, kulturni i ekonomski centar Crne Gore, Podgorica uživa privilegovanu geografsku poziciju.
To je turistička destinacija sa blagom mediteranskom klimom, dobrim vezama sa Jadranskim morem i planinskim područjem, kao i relativnom blizinom aerodroma: Podgorica (12 km), Tivat (81 km) i Ćilipi/Dubrovnik (153 km). Važno je napomenuti da većina građana Evrope nije svjesna potencijala ovog glavnog grada smje&scaron;tenog u srcu Evrope. Podgorica je idealna destinacija za organizaciju događaja, sa hotelima međunarodno priznatih lanaca. Vrijedi znati:
- Najveći pojedinačni vinograd u Jugoistočnoj Evropi nalazi se u &scaron;iroj okolini Podgorice. - Dva nacionalna parka: Skadarsko jezero i Nacionalni park Prokletije. - Regionalni park: Regionalni park Komovi. - Tri jezera: Skadarsko, Bukumirsko i Rikavačko, se nalaze nadomak grada.
Ćubasti pelikan, vrsta koja je sada ugrožena, može se vidjeti na Skadarskom jezeru, &scaron;to ovaj grad i njegovu okolinu čini popularnom destinacijom za posmatrače ptica i turiste željne dugih &scaron;etnji u prirodi.
Takođe, ljubitelji sporta imaju priliku da uživaju u vožnji kajakom, planinarenju po okolnim planinama Podgorice i slobodnom penjanju sa panoramskim pogledom na kanjon rijeke Morače.
Cijevna, takođe, ima spektakularan kanjon, posebno u proljeće i jesen, zbog veličanstvenih boja prirode.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm j 1.jpg" alt="" width="399" height="249" />
Svjetski hotel, Ramada by Wyndham, prvi je fran&scaron;izni hotel u Podgorici, koji posluje od 2012. Dio je Wyndham hotelske grupacije, koji posjeduje vi&scaron;e od 9.500 objekata &scaron;irom svijeta.
Hotel ima 110 soba i pet sala, uključujući jednu u tržnom centru Mall of Montenegro, u neposrednoj blizini. Takođe se može pohvaliti restoranom sa izuzetnim panoramskim pogledom na petom spratu i lounge barom pored recepcije, na prizemlju.
Kuhinja hotela nudi internacionalna jela sa lokalnim i sezonskim voćem i povrćem. Među dostupnim poslasticama, "Harmony", ukusna sirova torta od borovnice, prava je eksplozija ukusa.
Tim kuvara u hotelu čine podjednako žene i mu&scaron;karci. Doručak, koji je veoma važan trenutak za goste, je kontinentalni i obilan kako bi zadovoljio sve ukuse.
Rafinirana gastronomija
&Scaron;to se tiče restorana, naglasak je na kuhinji koja kombinuje mediteranske i lokalne ukuse. "Loza", rakija od grožđa, snažno je regionalno piće, idealno za aperitiv. Crno i bijelo grožđe uzgaja se pod izda&scaron;nim suncem. Dva nacionalna vinska brenda vrijedi spomenuti:
- &ldquo;Vranac&rdquo;, ukusno, originalno, jako, suvo crveno vino, tamne boje i "razigrano poput mladog pastuva". - &ldquo;Krstač&rdquo;, lokalna bijela sorta grožđa, savr&scaron;eno ide uz ribu i lagane obroke, zbog svog &scaron;armantnog, suvog ukusa i zlatne boje.
Kreativni tim kuvara voli pripremati jela koja pričaju priče, a koja se dijele sa uživanjem. Vegetarijanci i vegani nisu zaboravljeni i mogu pronaći ukusne i svježe pripremljene opcije.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 2 jp.jpg" alt="" width="395" height="256" />
Prepoznat kao svjetski hotel sa vrhunskom uslugom i osobljem, hotel ima nekoliko apartmana, uključujući predsjednički i diplomatski. Ugostio je mnoge prestižne goste i redovno je u centru pažnje. Godine 2018. ugostio je Orhana Pamuka, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, autora čuvenog djela "Zovem se Crveno". U 2019. slavni fudbalski trener Jos&eacute; Mourinho takođe je boravio u hotelu.
Ističe se da je Ban Ki-Moon, biv&scaron;i generalni sekretar Ujedinjenih nacija, boravio u hotelu tokom svoje zvanične posjete gradu. U hotelu Ramada by Wyndham, gosti se osjećaju kao dio privatnog kruga.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 3 jp.jpg" alt="" width="354" height="229" />
&ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, u čast Bardot
Novi &ldquo;Brigitte Bar&rdquo;, smje&scaron;ten u prizemlju blizu recepcije, moderno je mjesto. Tu ćete sresti lokalce iz Podgorice kao i goste hotela.
Posvećen Brigitte Bardot, bar je &ldquo;the place to be&rdquo;, pod pokroviteljstvom žene koja je tako dobro izrazila vječnu ženstvenost.
Tamno plava boja, dominantna u ulaznom holu, evocira vodu. Moderan i udoban namje&scaron;taj, u prijatnim i skladnim tonovima, čini &ldquo;Brigitte Bar&rdquo; idealnim mjestom za opu&scaron;tanje i zabavu.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/rm 4 jp.jpg" alt="" width="382" height="245" />
Bar nudi izbor pića sa vrhunskim baristom koji, takođe, priprema odlične kafe. Ikonične fotografije Brigitte Bardot podsjećaju na njene velike uloge, a ugao blizu bara ukra&scaron;en je uljem na platnu BB, radom Romana Đuranovića, crnogorskog slikara dobro poznatog u evropskim umjetničkim krugovima.
Hotel izvan uobičajenog
Boravak u hotelu Ramada by Wyndham znači otkrivanje hotela koji spaja svijet poslovanja, sa kongresnim centrom na najvi&scaron;em spratu, gdje se susreću ličnosti iz svijeta finansija, ekonomije i kulture.
Redovno se organizuju izložbe slika crnogorskih i međunarodnih umjetnika, a hotel posjeduje stvarnu kolekciju koja obuhvata mnoga savremena umjetnička djela. Hotel se često upoređuje sa klubom, kako zbog dekora, tako i zbog tople i prijatne atmosfere koja ga čini jedinstvenim mjestom.
Prevod: Ivana Gajović, PR menadžerka hotela Ramada Podgorica
Izvorni tekst na sljedećem <a href="https://lejournalduparlement.fr/hotel-ramada-podgorica">LINKU.</a>
&nbsp;

Ponuda Hotela Ramada Podgorica zavrijedila stranice renomiranog Le Journal du Parlementa

SVJETSKI ČASOSPIS O LIDERU NA HOTELSKOM TRŽIŠTU CRNE GORE

Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 36,35 eura, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Iz EPCG je saop&scaron;teno da domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potro&scaron;nju od 20,35 eura, dok je najveća očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potro&scaron;ila električne energije u vrijednosti od 46,62 eura.
&bdquo;Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 60 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 15,62 odsto potro&scaron;ača, od 50 do 100 eura 17,76 odsto kupaca, dok je potro&scaron;nja preko 100 eura očitana kod 6,16 odsto kupaca&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Prosječan novembarski račun oko 36 eura

NAJVEĆI U TIVTU, NAJMANJI NA ŽABLJAKU

Ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma Nik Đeljo&scaron;aj pro&scaron;le sedmice je najavio da će ta koalicija uskoro Skup&scaron;tini uputiti prijedlog zakona o godi&scaron;njem dodatku na osnovu kojeg bi svaki zaposleni građanin i penzioner u Crnoj Gori na kraju godine dobio dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade, odnosno prosječne penzije.
Đeljo&scaron;aj je za Pobjedu objasnio da se ovaj dodatak smatra godi&scaron;njim bonusom koji bi bio oslobođen svih poreza i doprinosa.
- To znači da poslodavac nema nikakva dodatna fiskalna opterećenja, već isplaćuje neto iznos bez poreza, prireza ili doprinosa. Na taj način država preuzima fiskalni teret, a poslodavcu se značajno smanjuje tro&scaron;ak u odnosu na bilo koji drugi oblik povećanja zarade &ndash; kazao je Đeljo&scaron;aj Pobjedi.
Motivi&nbsp;
Kako je naveo, bonus koji ide direktno radniku povećava zadovoljstvo zaposlenih i smanjuje odlazak kadra, &scaron;to je, prema njegovim ocjenama, poslodavcima najvažniji motiv.
- Dakle, motivacija poslodavca je niži realni tro&scaron;ak zbog oslobađanja poreza, stimulacija i veće zadovoljstvo radnika, povećana produktivnost i lojalnost zaposlenih &ndash; ističe Đeljo&scaron;aj.
Uloga države je, kako kaže, ključna i vi&scaron;estruka.
- Država kroz zakon oslobađa ovaj dodatak svih poreza i doprinosa, čime omogućava da puni iznos ode radniku, a poslodavcu smanjuje finansijsko opterećenje. Država obezbjeđuje primjenu zakona, kroz inspekcijski nadzor i kroz jasno propisane obaveze poslodavaca &ndash; objasnio je Đeljo&scaron;aj.
Nagla&scaron;ava da je država istovremeno i najveći poslodavac, pa bi, kako kaže, isplatom dodatka zaposlenima i penzionerima dala primjer privatnom sektoru.
- Država time podstiče potro&scaron;nju u decembru i januaru, &scaron;to se vraća kroz veći promet i PDV-a, dakle ovo je i ekonomska mjera, ne samo socijalna. Konačno, država oslobađa dodatak poreza, garantuje sprovođenje i sama učestvuje u isplati, čime se stvara sistem koji je održiv i pravedan &ndash; smatra Đeljo&scaron;aj.
Ranije je naveo da je cilj ovog zakona da građani i penzioneri dobiju snažnu finansijsku podr&scaron;ku u periodu godine kada su tro&scaron;kovi najveći. To je, kako je kazao, evropski standard i model socijalne politike koju Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori, odnosno pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima.
- S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skup&scaron;tine da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine zajedno sa decembarskim primanjima - kazao je ranije Đeljo&scaron;aj pozivajući poslaničke klubove da podrže njegov prijedlog koji nije partijski, već dru&scaron;tveni interes, jer koristi svakom radniku i penzioneru.
Da ideja u biti nije lo&scaron;a, smatra ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, ali ocjenjuje da bi ona mogla biti realna za neke razvijenije ekonomije, čime se crnogorska trenutno ne može pohvaliti.
- Ako gledamo socijalni aspekt, ovo je potpuno razumljiv prijedlog, jer upravo su penzioneri i većina zaposlenih osjetili najveći pritisak rasta cijena u posljednje vrijeme. Ipak, mora se voditi računa i o tome da ovakve ideje budu sprovodljive, a da se ne optereti ni budžet ni privreda &ndash; saop&scaron;tio je Mule&scaron;ković Pobjedi.&nbsp;
Uvećanje tro&scaron;kova&nbsp;
Ukazuje da bi se ovim zakonom dodatno pogor&scaron;ala situacija velikoj broja firmi u Crnoj Gori koje ne posluju na zavidnom nivou.
- Ukoliko se uvede obaveza privatnim firmama koje već negativno posluju da isplate jo&scaron; polovinu plate, one se dodatno ubacuju u dugove. Mi moramo voditi mnogo vi&scaron;e računa o samoj profitabilnosti sektora, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori dominantno male kompanije koje i u ovom trenutku te&scaron;ko servisiraju sve obaveze. Na ovaj način zakonski im se dodaje jo&scaron; jedan teret bez obzira na to &scaron;to nemaju obavezu plaćanja poreza i doprinosa, jer svakako moraju da isplate neto zarade &ndash; ukazuje Mule&scaron;ković.
Iznenađujuće je, kako dodaje, &scaron;to ovakav prijedlog stiže nakon &scaron;to su svi međunarodni izvje&scaron;taji pokazali da se mora voditi računa o tro&scaron;kovima javne uprave.
- Ovo će dodatno povećati tekuće tro&scaron;kove, pa samim tim je ovakav prijedlog te&scaron;ko sprovesti u ovom trenutku. Posebno ako uzmemo u obzir strukturu na&scaron;e ekonomije, jer upravo ona stvara taj novac koji bi trebalo da se iskoristi za isplatu ovih dodataka zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima &ndash; navodi Mule&scaron;ković, dodajući da se ovakve odluke moraju donositi uz dobru ekonomsku analizu i uključivanje svih onih na koje će se one odnositi, prije svega privredu.

Mulešković: Bonus od pola prosječne plate i penzije bio bi dodatni teret za firme

"OVAKAV PRIJEDLOG TEŠKO JE SPROVESTI U OVOM TRENUTKU"

Crnogorske građane će u novoj godini dočekati nova poskupljenja usluga.
Najavljeno je da će računi za struju biće uvećani, nakon &scaron;to je Regulatorna agencija za energetiku odobrila veće tro&scaron;kove za prenos, pi&scaron;e RSE.
Poskupiće i komunalne i advokatske usluge, nakon &scaron;to je Vlada, 6. novembra, dala saglasnost za nove tarife Advokatskoj komori, udruženju koja okuplja advokate.
Pored novih cijena usluga, novi namet je i porez na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto na građevinsko zemlji&scaron;te. Te izmjene zakona pripremilo je Ministarstvo finansija a javna rasprava traje do 14. decembra.
A da nekontrolisano rastu i cijene osnovnih namirnica indirektno je priznala i Vlada, uvodeći akciju limitirane cijene na neke prehrambene artikle.
&ldquo;Odluka se donosi radi za&scaron;tite životnog standarda građana i sprječavanja daljeg rasta cijena osnovnih proizvoda&rdquo;, rekao je 6. novembra potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Akcijom su do kraja marta 2026. ograničene marže na dio mliječnih i mesnih prerađevina, proizvoda od bra&scaron;na, jestivog ulja, higijenske i artikle za bebe, i pelet.
&Scaron;ta će Vlada preduzeti da za&scaron;titi standard građana od najavljenih poskupljenja, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Građani o najavljenim poskupljenjima
Građani su uvjereni da će najavljeno poskupljenje struje i usluga izazvati novi talas poskupljenja.
Mirko iz Podgorice, zaposlen u državnoj upravi, za Radio Slobodna Evropa kaže da ga iskustvo uči da i najmanje poskupljenje struje dovodi do serije poskupljenja:
&ldquo;Rast cijena samo jedne kategorije usluga ili proizvoda koji su neophodni &scaron;irokom krugu potro&scaron;ača, uzrokuje lančani rast cijena. A svako poskupljenje će osiroma&scaron;iti domaćinstva koja žive od jedne plate i jedva sastavljaju kraj s krajem.&rdquo;
On smatra da je nephodna sistemska akcija države u zaustavljanju rasta cijena.
&ldquo;U suprotnom, imaćemo stihijska poskupljenja na svim poljima i nivoima.&rdquo;
Penzionerka Lidija, iz Podgorice, je ogorčena zbog najavljenih poskupljenja.
&ldquo;Oni kažu to je dva eura, ali ja im ne vjerujem. I bez najavljenih poskupljenja većina porodicaa, kao i moja, jedva preživljava sa ovim cijenama. A vladajuća garnitura, &ldquo;oslobodioci&rdquo;, koje smo čekali 30 godina samo su prekopirali i retoriku i poteze biv&scaron;e vlasti&rdquo;, kaže Lidija za RSE.
Nagla&scaron;ava da njeno tročlano domaćinstvo živi od 450 eura njene penzije:
&ldquo;Koristimo najjeftinije moguće namirnice i uredno plaćamo račune za struju i komunalije&hellip;a sa najavljenim poskupljenjima porodice kao moja prelaze u totalno siroma&scaron;tvo, o kome država očigledno ne vodi računa.&rdquo;
I penzionerka Vera iz Bara je ogorčena zbog najavljenog poskupljenja struje i računa za smeće.
&ldquo;Sve je ovo postalo normalno, a sve je preskupo. Novac za ni&scaron;ta do&scaron;ao, bezvrijedan papir. Ne znam &scaron;ta prije da plaćam i gdje vi&scaron;e da u&scaron;tedim, kao omču oko vrata da su nam stavili. Užas, sve će cijene podići, ali će penzije ostati iste&rdquo;, smatra Vera.
&Scaron;ta o poskupljenjima kaže struka
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za RSE kaže da je te&scaron;ko predvidjeti da li će poskupljenja, prije svega struje, biti uvod u novi rast cijena.
On ističe da menadžment Elektroprivrede godinama &ldquo;vje&scaron;tački&rdquo; održava cijenu struje ispod trži&scaron;ne vrijednosti, u cilju za&scaron;tite standarda građana.
&ldquo;Ne kažem da građani ne žele nisku cijenu struje- naravno da žele. Ali bi o takvoj politici menažmenta trebalo da vodi računa Vlada jer je ona na u&scaron;trb profitabilnosti te kompanije. To će prije ili kasnije eskalirati i dovesti do rasta cijene struje. Vjerujem da je to izvjesno,&rdquo; kazao je Kostić.
On ocjenjuje da se u 2026. može očekivati &ldquo;puzajuća inflacija&rdquo; i pad standarda:
&ldquo;Ako inflaciji dodamo jedan vrlo složen geopolitički trenutak vezan za de&scaron;avanja u Ukrajini i isporuke energije, nafte, gasa &hellip; onda se, uz na&scaron;u uvoznu zavisnost, vrlo lako može desiti da cijene u Crnoj Gori polako rastu.&rdquo;
Kostić uzrok problema vidi u ekonomskim programima Vlade, Evropa sad 1 i 2, kojima su povećane plate, &scaron;to je dovelo do pada standarda:
&ldquo;Ja uporno govorim da građani žive sve teže i sve lo&scaron;ije zbog tih programa, koji su bili nerealni i zasnovani na vje&scaron;tačkom podizanju potro&scaron;nje. Već sad počinjemo, ili smo počeli kada je bila visoka inflacija, da plaćamo cijenu takvih postupaka.&rdquo;
Kostić kaže da ipak poskupljenje struje ne mora da dovede do niza drugih poskupljenja jer &ldquo;rast cijena na kraju određuje trži&scaron;te&rdquo;, zaključio je Kostić.
Nova godina donosi nova poskupljenja
Regulatorna agencija za energetiku odobrila je 28. novembra poskupljenje struje za dva odsto, koje se odnosi na veće cijene tro&scaron;kova za prenosni sistem.
Državna elektroenergetska kompanija, Elektroprivreda Crne Gore ima mogućnost da račune dodatno uveća ukoliko poveća tro&scaron;kove za proizvodnju energije, &scaron;to prethodnih godina nije radila.
Čelnici te kompanije su vi&scaron;e puta saop&scaron;tili da će se boriti da ne dođe do poskupljenja struje za građane.
Veći računi za komunalne usluge
Podgoričko preduzeće Čistoća saop&scaron;tilo je da je za njihovo uspje&scaron;no poslovanje neophodno da duplo uvećaju cijene usluga odvoza smeća, sa sada&scaron;njih četiri i po na devet centi po kvadratnom metru, za domaćinstva.
Prosječan račun za smeće u Podgorici je oko devet eura.
Direktor Denis Hot je podsjetio da je to povećanje od gradskih vlasti tražio prije pet godina. Prema njegovim riječima zbog niske cijene to preduzeće gomila dugove.
Hot je kazao da će konačnu odluku o cijenama donijeti lokalna vlast u Podgorici.
I regionalna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara, Budve, Kotora, Tivta i Ulcinja, je donijela odluku o povećanju cijena od 1. januara 2026.
&ldquo;Cijene usluga deponovanja iznose za op&scaron;tine Bar i Ulcinj 13,5 eura po toni bez (PDV). Cijene za Budvu, Tivat i Kotor bez PDV po toni iznosiće od naredne godine 27 eura&rdquo;, navodi se u odluci koju je usvojio Odbor direktora Možure.
Lokalna komunalna preduzeća iz pet primorskih op&scaron;tina za sada nijesu saop&scaron;tila za koliko će primjenom novog cjenovnika biti veći računi građanima.
Gradske vlasti u tim op&scaron;tinama upravljaju komunalnim preduzećima.
Skuplje usluge advokata
Vlada Crne Gore je dala saglasnost Advokatskoj komori za novi cjenovnik, pa će građani od 1. januara 2026. dio advokatskih usluga plaćati po duplo većim cijenama.
Tako će građani za podnesak u sporu za razvod braka umjesto dosada&scaron;njih 125, advokatu platiti duplo vi&scaron;e. A u sporu gdje je zaprijećena kazna do tri godine zatvora, za svaki pretres po 200, umjesto dosada&scaron;njih 100 eura.
Iz Advokatske komore nove tarife za usluge obrazlažu infalcijom i činjenicoma da cijene nijesu mijenjali godinama.
Vlada uvodi novi porez
Kroz izmjene zakona, Ministarstvo finansija namjerava da uvede obavezu plaćanja poreza na dodatu vrijednost od 21 odsto na promet građevinskog zemlji&scaron;ta.
Javna rasprava o izmjenama Zakona traje do 14. decembra.
Vlada te izmjene obrazlaže usklađivanjem sa pravnim propisima Evropske unije, ali u obrazloženju navodi da može povećati cijene nekretnina.
Vlada će od tog poreza, prema procjenama, imati tri do četiri miliona u budžetu.

Kostić: U 2026. možemo očekivati “puzajuću inflaciju” i pad standarda

CRNOGORSKE GRAĐANE ĆE U NOVOJ GODINI DOČEKATI NOVA POSKUPLJENJA

Sjednica skup&scaron;tinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj će se raspravljati o Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu biće održana 17. i 18. decembra.
Na dnevnom redu sjednice je i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028.&nbsp;
Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura.
Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura.
Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura. &nbsp;

Odbor iduće sedmice razmatra Predlog zakona o budžetu za narednu godinu

NA DNEVNOM REDU SJEDNICE JE I PREDLOG ODLUKE O ZADUŽIVANJU CRNE GORE

Nakon &scaron;to je Unija slobodnih sindikata pro&scaron;le sedmice zatražila od Vlade da se svim zaposlenim u javnom sektoru uvećaju zarade za deset odsto, ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić rekla je juče Pobjedi da je iznenađena njihovim načinom da se nađe modalitet u kom će se targetirati samo javna uprava, bez privatnog sektora, i da za to, za početak, neće dati zeleno svjetlo, ali da je otvorena da sjednu i da porazgovaraju o svemu.
Resorno ministarstvo danas će razgovarati sa sindikalcima o izmjenama Op&scaron;teg kolektivnog ugovora. Unija slobodnih sindikata pro&scaron;le sedmice na konferenciji za novinare saop&scaron;tila je da su uradili određenu analizu budžeta i da svima mogu da se uvećaju zarade za deset odsto, za &scaron;to će, kako su procijenili, biti potrebno da se izdvoji 90 miliona eura. Najavili su da će, ukoliko ne dođe do kompromisa, sa predsjednikom Vlade komunicirati &bdquo;putem ulice&ldquo;.
Kompromis
Ministarka Ni&scaron;ić rekla je juče Pobjedi da kada su u pitanju inicijative sindikata da ih nikada apriori ne odbacuje, već da ističe da nije za ponuđeni model, ali da treba da sjednu da vide &scaron;to mogu da urade kako bi do&scaron;li do određenih rje&scaron;enja. Ni&scaron;ić dodaje da je za socijalni dijalog, da nikada ne bude ultimatum nijedne strane, već da sve bude produkt dogovora.
- Mi ćemo im sigurno izlaziti u susret, da se dogovaramo i pregovaramo i zaista se nadam da ćemo naći zajedničko rje&scaron;enje &ndash; rekla je ministarka.
Ni&scaron;ić ističe da sami način sindikalnog djelovanja jeste takav da će sindikati uvijek ići u tom pravcu da određeni dio svojih zahtjeva ostvaruju, &scaron;to apsolutno smatra legitimnim.
- Moramo da znamo da se do tih rje&scaron;enja mora doći konsenzusom, ne može se ići jednostrano i u tom dijelu moramo da sjednemo i da pregovaramo, kao i za sve. Onaj model koji je za mene prihvatljiv jeste da sjednemo da odradimo određene analize iz prostog razloga &scaron;to svako povećanje Op&scaron;teg kolektivnog ugovora kasnije dovodi do intencija da pojedini granski sindikati traže onda povećavanje zarada u određenim granama, &scaron;to moramo da ra&scaron;članimo &ndash; rekla je Ni&scaron;ić.
Kako dodaje, ono &scaron;to su od starta željeli jeste da se koeficijenti u Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru izmijene tako da se osnovna zarada približi minimalnoj i u tom dijelu će, poručuje ministarka, imati njihovu punu podr&scaron;ku.
- Sada imamo diskrapancu između osnovne zarade, kad se dobiju koeficijenti, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, i minimalne zarade &ndash; na koju se obračunavaju noćni, prekovremeni i svi ostali sati, koji bi trebalo, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, da se obračunavaju na osnovnu zaradu čiji bi koeficijenti doveli do minimalne zarade &ndash; rekla je ona. &Scaron;to se tiče zahtjeva sindikata da se povećaju obračunske vrijednosti koeficijenta kaže da treba da sjednu i porazgovaraju, da pređu svaki modalitet...
- Ostaćemo otvoreni za razgovore koliko god bude trebalo. Imaćemo prijedloge za sindikate i poslodavce. Treba nam malo vremena da izanaliziramo sve. Moramo se potruditi da kroz Op&scaron;ti kolektivni ugovor ne dovedemo kasnije do nezadovoljstva granskih sindikata, pa da ne dođemo u začarani krug kojem smo imali priliku da svjedočimo u prethodnom periodu &ndash; rekla je Ni&scaron;ić.
Privatni sektor isključen
Ona dodaje da kada je riječ o inicijativi da se uvećaju svima zarade u državnoj upravi, da nema odvajanja privatnog i javnog sektora.
Ni&scaron;ić podsjeća i da su sa vi&scaron;e međunarodnih instanci, među kojima je i Međunarodni monetarni fond, dobili pohvalu da trži&scaron;te rada apsolutno ide u pozitivnom smjeru, u smislu da se siva ekonomija iskorjenjuje i da treba da budu jako pažljivi kada su u pitanju povećanja...
- Zamoliću ih na sastanku, imamo jako dobru saradnju, jer je ovaj resor iznio dosta značajnih zakona sa sindikalcima i poslodavcima, da sjednemo i napravimo analize. Moramo uključiti i kolege koje nam direktno finansijski mogu pomoći u ovom dijelu. Bićemo otvoreni za saradnju &ndash; kazala je Ni&scaron;ić.
Na dana&scaron;njoj radnoj grupi koja radi na izmjenama Op&scaron;teg kolektivnog ugovora očekuje da razgovaraju o svemu ovome, a u četvrtak imaju i sjednicu Socijalnog savjeta, gdje će, pored ostalog, pričati o ponuđenom Prijedlogu zakona budžeta za 2026. godinu.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor je, obja&scaron;njava ministarka, akt op&scaron;te vrijednosti koji se odnosi na sve zaposlene, te da pored zakona ima najveću pravnu snagu u pravnom sistemu kada su radni odnosi u pitanju.
- Tu će se pregovaranje najvi&scaron;e zasnivati na koeficijentima i na obračunskoj vrijednosti koeficijenata &ndash; poručuje Ni&scaron;ić.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore pro&scaron;le sedmice je saop&scaron;tila da se osnovne zarade u javnom sektoru obračunavaju po formuli &scaron;to se koeficijent složenosti poslova množi sa obračunskom vrijedno&scaron;ću koeficijenta.
Kazali su da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana 14 godina i da iznosi 90 eura bruto. Njihov zahtjev sada je da se uveća na &ndash; sto eura bruto. Sindikalci su rekli novinarima da su prethodnih godina pokazali toleranciju i da je standard zaposlenih kroz određene projekte, poput &bdquo;Evrope sad&ldquo;, uvećan, te da nijesu reagovali i nijesu tražili da im se povećaju određeni koeficijenti.
Međutim, sada su stava da je inflacija anulirala protekla uvećanja i da moraju da se izbore za bolji status zaposlenih. Ispričali su da su slali dopise premijeru Milojku Spajiću, ali da nijesu dobili odgovore zbog čega su odlučili da organizuju konferenciju i da javno iznesu probleme i zahtjeve. Imajući u vidu da sa Spajićem sada komuniciraju preko medija rekli su da to jasno govori kakav je među njima socijalni dijalog i koliko ih premijer uvažava kao socijalne partnere.

Nišić: Nema zelenog svjetla za inicijativu sindikata, ali možemo da razgovaramo

UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA ZATRAŽILA DA SE SVIM ZAPOSLENIMA U JAVNOJ UPRAVI UVEĆAJU PLATE ZA DESET ODSTO

Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 78,7 miliona eura, &scaron;to je za čak 59,5 miliona eura veći gubitak nego lani u istom periodu kada je ova kompanija bila u minusu od 19,2 miliona eura, pokazuje zvanični finansijski izvje&scaron;taj ove državne elektroenergetske kompanije za prva tri kvartala, pi&scaron;e Pobjeda.
Na čelu borda EPCG je Milutin Đukanović, dok je izvr&scaron;ni direktor do 21. oktobra bio Ivan Bulatović, kad ga je Odbora direktora smijenio. Od pro&scaron;le sedmice izvr&scaron;ni direktor EPCG je Zdravko Draga&scaron;.
Ukupni prihodi
U kvartalnom izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG u prvih devet mjeseci, navodi se da ukupni prihodi EPCG iznose 302,2 miliona eura od čega poslovni prihodi 293,5 miliona eura, finansijski 2,98 miliona eura, a ostali prihodi 3,36 miliona eura. Pored toga, evidentirani su i prihodi od usklađivanja vrijednosti potraživanja u iznosu od 2,35 miliona eura.
&ldquo;Ukupni rashodi u prvih devet mjeseci ove godine iznose 383,6 miliona eura, od čega tro&scaron;kovi poslovanja u iznosu od 354,78 miliona, tro&scaron;kovi zarada 21,86 miliona eura, finansijski rashodi 1,99 miliona eura, ostali rashodi u iznosu od 2,01 miliona eura, dok rashodi po osnovu usklađivanja vrijednosti potraživanja iznose 2,94 miliona eura&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju o upravljanju EPCG u prvih devet mjeseci.
Navedeno je da je neto efekat tekućih i odloženih poreza za navedeni izvje&scaron;tajni period pozitivan i iznosi 2,66 miliona eura.
Prihodi od prodaje i ostali prihodi iz poslovanja ostvareni za devet mjeseci 2025. godine iznose 296,89 miliona eura dok tro&scaron;kovi poslovanja i ostali rashodi iz poslovanja za devet mjeseci 2025. godine iznose 378,67 miliona eura.
&ldquo;Prihodi od prodaje &ndash; neto prihodi na kraju septembra iznose 292,5 miliona eura &scaron;to je smanjenje od 1,49 miliona eura ili 0,51 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 294 miliona eura&rdquo;, precizira se u izvje&scaron;taju.
Tro&scaron;kovi poslovanja
Dodaje se da tro&scaron;kovi poslovanja, koji uključuju nabavnu vrijednost prodate robe, tro&scaron;kove materijala, amortizaciju i ostale tro&scaron;kove poslovanja, za prvih devet mjeseci ove godine iznose 354,78 miliona eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 61,97 miliona ili 21,16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada su iznosili 292,8 miliona eura.
&ldquo;Tro&scaron;kovi zarada na kraju septembra iznose 21,86 miliona eura, &scaron;to je za 3,34 miliona manje u odnosu na uporedni period pro&scaron;le godine, kada su iznosili 25,2 miliona eura ili 13,26 odsto&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Navedeno je i da ukupni finansijski prihodi iznose 2,98 miliona eura, dok ukupni finansijski rashodi u istom periodu iznose 1,99 miliona eura.
Dodaje se da se najveći dio finansijskih prihoda odnosi na kamate po osnovu plasmana domaćinstvima i ostaloj potro&scaron;nji, kao i na kamate na oročene depozite. Finansijski rashodi se, s druge strane, najvećim dijelom odnose na kamate po osnovu kreditnih obaveza.
Istaknuto je da je znatan uticaj na rezultat u poslovanju imala obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog zavr&scaron;nih radova na ekolo&scaron;koj rekostrukciji i redovnog godi&scaron;njeg remonta.
&ldquo;Ostvarene padavine tokom prvih devet mjeseci su bile na nivou od 1.246 litara po metru kvadratnom &scaron;to je 17 odsto vi&scaron;e od prosjeka za posmatrani period. Treći kvartal karakteri&scaron;u veće padavine za 68 odsto u odnosu na prosjek, &scaron;to je 94 odsto vi&scaron;e od očekivanih prosječnih količina. Iako su ostvarene padavine bile vi&scaron;e od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka je podbacila &scaron;to se vidi iz ostvarene proizvodnje iz dotoka Hidroelektrane (HE) Perućica, koja je na nivou 49,4 odsto (ostvarena proizvodnja 340,8 MWh)&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Proizvodnja
Ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za devet mjeseci 2025. godine iznosi 1244,3 GWh, odnosno 77,9 odsto od plana. HE Perućica je proizvela 478,2 GWh &scaron;to je 74,9 odsto od plana, HE Piva 360,6 GWh, odnosno 66,7 odsto od plana, dok su male hidrolektrane na 70 odsto od plana.
Termoelektrana Pljevlja je za prvih devet mjeseci ostvarila proizvodnju od 399.914 MWh, &scaron;to je za 7.914 MWh ili 2,02 odsto vi&scaron;e u odnosu na planiranu proizvodnju i 502.332 MWh ili 44,32 odsto manje od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda pro&scaron;le godine.
&ldquo;Tokom prvih devet mjeseci na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je sljedeća trgovina električnom energijom na veletrži&scaron;tu: realizovana je kupovina od 1.316 GWh vrijednosti od 140,5 miliona eura po prosječnoj cjeni od 106,71 eura po MWh, (poređenja radi za isti period 2024. godine na veletrži&scaron;tu kupljeno je 763,1 GWh električne energije u vrijednosti od 57,3 miliona eura), realizovana je prodaja od 510,2 GWh električne energije vrijednosti 66,2 miliona eura po prosječnoj vrijednosti od 129,83 eura po MWh (kada uporedimo sa istim periodom 2024. godine realizovana je prodaja električne energije od 683,7 GWh u vrijednosti 65,6 miliona eura)&rdquo;, navodi se.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 304,3 GWh električne energije po cijeni od 93,73 eura po MWh, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 232,3 GWh električne energije vrijednosti 24,2 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 104,18 eura po MWh.
Dodaje se da je u istom periodu pro&scaron;le godine EPCG od COTEE otkupila 261,8 GWh ukupne vrijednosti 22,2 miliona eura, dok je za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 226 GWh električne energije vrijednosti 22,5 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 99,75 eura po MWh.
&ldquo;Takođe prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju septembra iznosi 24,14 miliona eura i veći je za 2,52 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 21,6 miliona&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora na kraju septembra iznosi 35,72 miliona eura i veća je za 6,73 miliona eura u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 28,99 miliona eura.

Elektroprivreda ostvarila gotovo 60 miliona veći gubitak nego lani

OBJAVLJEN ZVANIČNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU U PRVIH DEVET MJESECI OVE GODINE

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 49.440 eura za isplatu stipendija za &scaron;kolsku i akademsku 2025/26. godinu, za srednjo&scaron;kolce i studente romsko-egipćanske (RE) populacije za period od septembra do decembra
Kako je navedeno iz MPNI, za isplatu srednjo&scaron;kolskih stipendija obezbijeđeno 27.840 eura, a za isplatu stipendija za studente 21,6 hiljada eura.&nbsp;
Podsjećaju da je stipendija za studente 300 eura, a za srednjo&scaron;kolce 60.&nbsp;
&ldquo;Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke (CKB)&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Počela isplata stipendija za srednjoškolce i studente RE populacije

STIPENDIJA ZA STUDENTE  IZNOSI 300 EURA, A ZA SREDNJOŠKOLCE 60

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, &scaron;panskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u su&scaron;tini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od &Scaron;panije.
- Nedavna informacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tvit ili tvitera&scaron;ki post na Instagramu, rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su posljednjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se po&scaron;tuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se po&scaron;tuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama pona&scaron;amo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tvitera&scaron;kog posta, ističe Kasalica.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je ministru finansija osnov za busanje u prsa

"NIJE CRNA GORA BOLJA U FORMI NI U SUŠTINI OKO PODATAKA U VEZI SA JAVNIM DUGOM OD GRČKE, ITALIJE, FRANCUSKE,  ŠPANIJE"

Subvencije za poljoprivredne proizvođače naredne godine neće biti povećane, jer u budžetu nema prostora za veće isplate, saop&scaron;tio je ministar poljoprivrede Vladimir Joković u intervjuu za Televiziju Podgorica. Osvrnuo se i na probleme u &scaron;umarstvu, nelegalnu sječu i milionske &scaron;tete na koje upozoravaju njegove kolege, poručujući da će svi odgovorni &ndash; ukoliko se dokaže postojanje korupcije &ndash; snositi posljedice.
Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković odbacio je zahtjeve poljoprivrednika za povećanje subvencija, poručujući da je to neizvodljivo, jer Crna Gora već isplaćuje vi&scaron;e nego zemlje u okruženju.
&bdquo;Veće subvencije te&scaron;ko da mogu biti jer mi imamo skoro najveće subvencije u regionu i jedne od najvećih u Evropi. Posebno vidim da su aktivni mljekari, vidimo da je otkupna cijena mlijeka sa onim &scaron;to dobijaju od Ministarstva i lokalne uprave skoro 50 posto veća nego &scaron;to dobijaju u Evropskoj uniji. U Evropskoj uniji ima oko 50 centi, najveću otkupnu cijenu mlijeka ima jug Italije, i oni su oko 60 centi, Francuska oko 50 centi, a na&scaron;i najveći poljoprovrednici za prvu kategoriju mlijeka sa svim subvencijama &ndash; svi pređu 75 a neki i preko 80 centi po litru &scaron;to je najmanje 40 vi&scaron;e nego u Evropi&ldquo;, kazao je Joković.
Komentari&scaron;ući optužbe poljoprivrednika da subvencije dobijaju i oni koji se ne bave proizvodnjom Joković je rekao da će spisak korisnika subvencija biti javno objavljen i upozorio da će biti sankcionisani svi za koje se ispostavi da su zloupotrijebili državnu pomoć.
&ldquo;Pozivam poljoprovredne proizvođače imenom i prezimenom, i one koji tako pričaju, neka dođu u Ministarstvo i kažu čak i anonimno i biće sankcionisani&ldquo;, kaže Joković.
Govoreći o procjenama Državne revizorske institucije da država snosi milionske &scaron;tete zbog nelegalne sječe &scaron;uma i optužbama kolega iz vrha Ministarstva poljoprovrede da je malo urađeno da se za&scaron;tite crngorske &scaron;ume, Joković je rekao da je to problem sa kojim se suočavaju, ali su procjene ipak predimenzionirane.
&ldquo;Da li ima nelegalne sječe &scaron;uma &ndash; ima i biće je dok je svijeta i vijeka. Po podacima Evropske komisije od nas su lo&scaron;iji i Francuska, i &Scaron;panija. Ima toga i u najrazvijenijim zemljama. Da su takvi podaci to definitivno nije tačno&ldquo;, kazao je Joković.
Ministar je najavio da će uskoro organizovati sastanak na temu problema u &scaron;umarstvu , te da će tražiti odgovornost zaposlenih ukoliko se potvrdi da su na bio koji način povezani sa nezakonitom sječom ili nisu reagovali u skladu sa zakonom.

Joković: Neće biti povećanja subvencija za poljoprivrednike, u budžetu nema prostora za to

"BIĆE SANKCIONISANI SVI KOJI SU ZLOUPOTRIJEBILI DRŽAVNU POMOĆ"

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skup&scaron;tinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godi&scaron;njem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine: svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50 odsto prosječne penzije.
- Ovaj godi&scaron;nji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos zavr&scaron;i kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja. Cilj zakona je jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podr&scaron;ku ba&scaron; u periodu kada su tro&scaron;kovi najveći krajem godine -pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Albanskog foruma.
S obzirom na važnost i hitnost ove mjere ,očekuju od predsjednika Skup&scaron;tine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu.
"Kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima. Na&scaron;i radnici i penzioneri ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podr&scaron;ku koja im je potrebna danas. Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i po&scaron;tovanju svih koji doprinose dru&scaron;tvu", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju Albanskog foruma.
Pozivaju sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već dru&scaron;tveni interes zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori.
"U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skup&scaron;tinsku proceduru. Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Đeljošaj: Predložićemo godišnji dodatak u iznosu 50 odsto prosječne zarade i penzije

NAREDNIH DANA UPUTIĆE  PRIJEDLOG U SKUPŠTINSKU PROCEDURU

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na dana&scaron;njoj sjednici, naimenovao je Zdravka Draga&scaron;a za izvr&scaron;nog direktora kompanije.
"Draga&scaron; je izabran nakon sprovedenog javnog konkursa i kompletne procedure koja je obuhvatila pregled i obradu prijava od stručne komisije, te intervjue koje je sprovela Komisija za imenovanje. Posebna pažnja tokom postupka posvećena je predstavljenim planovima razvoja i unapređenja poslovanja u narednom mandatu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U obrazloženju odluke, Odbor direktora je istakao da Draga&scaron;, svojim stručnim znanjem, dugogodi&scaron;njim iskustvom u realnom sektoru i menadžerskim kompetencijama, u potpunosti ispunjava visoke standarde potrebne za vođenje jedne od najvažnijih državnih kompanija.
&bdquo;Preuzimanjem dužnosti, novi izvr&scaron;ni direktor će, zajedno sa svojim timom, posvećeno raditi na ostvarivanju strate&scaron;kih ciljeva EPCG, koji obuhvataju stabilnost elektroenergetskog sistema, razvoj novih energetskih projekata i kontinuirano unapređenje efikasnosti poslovanja&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Kako je navedeno, Draga&scaron; je diplomirani je elektroinženjer, član Inženjerske komore Crne Gore i posjeduje vi&scaron;e od 20 godina iskustva u energetskom sektoru.
"Profesionalnu karijeru počeo 2000. godine kao projekt menadžer i izvr&scaron;ni direktor u vi&scaron;e privrednih dru&scaron;tava. Osnivač je i vlasnik kompanije CEMA iz Podgorice, specijalizovane za projektovanje, izvođenje i nadzor građevinsko-instalaterskih radova", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Zdravko Dragaš izabran za izvršnog direktora EPCG

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI ODBORA DIREKTORA

Sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) za četvrti kvartal ove godine iznosi 2.045 eura, pokazalo je istraživanje Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koje djeluje pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG).
U poređenju sa prethodnim kvartalom,sindikalna potro&scaron;ačka korpa bilježi pad u iznosu od svega 30 eura, odnosno 1,45 odsto.&nbsp;
Od ukupno deset kategorija tro&scaron;kova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu zabilježen je pad u dvije kategorije tro&scaron;kova, i to tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda 2,33 odsto i tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture 22,22 odsto. Zabilježen je i rast u, takođe, dvije kategorije tro&scaron;kova, i to tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija 1,96 odsto i tro&scaron;kovi proizvoda za ličnu higijenu u njegu zdravlja 7,41 odsto.&nbsp;
Na osnovu prikupljenih cijena za 132 prehrambene namirnice iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori, utvrđeno je da tro&scaron;ak za prehrambene proizvode u četvrtom kvartalu iznosi 630 eura.&nbsp;
&ldquo;U poređenju sa trećim kvartalom, kada je ova kategorija tro&scaron;kova iznosila 645 EUR, zabilježen je pad od 15 eura odnosno 2,33 odsto. Ovo je prvi put da nakon tri uzastopna kvartala bilježimo pad ove kategorije tro&scaron;kova, pri čemu treba istaći da je popis cijena izvr&scaron;en prije nego je Vlada donijela odluku o ponovnom sprovođenju akcije Limitirane cijene&rdquo;, rekli su iz USSCG, prenosi Mina business.
Tro&scaron;kovi obrazovanja i kulture su u posmatranom vremenskom intervalu, shodno očekivanju, zabilježili pad od 30 EUR ili 22,22 odsto iz razloga &scaron;to taj kvartal, osim redovnih, nije podrazumijevao dodatne tro&scaron;kove opremanja đaka poput onih koji se javljaju početkom nove &scaron;kolske godine.
&ldquo;Tro&scaron;kovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 260 eura čime se bilježi rast od 1,96 odsto, odnosno pet eura u nominalnom iznosu. U prethodnom kvartalu iznosili su 255 eura. Na rast ove kategorije tro&scaron;kova prevashodno je uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u ovom kvartalu uvećan zbog početka sezone grijanja&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poskupljenje lijekova u ovom kvartalu glavni je generator povećanja kategorije Tro&scaron;kova proizvoda za ličnu higijenu u njegu zdravlja. Značaj ove promjene je veliki jer se odnosi na osnovne potrebe stanovni&scaron;tva &ndash; zdravlje i dostupnost terapije.&nbsp;
&ldquo;Rast od deset eura u ovoj kategoriji, odnosno 7,41 odsto, nije samo statistički podatak, već pokazuje kako promjene u cijenama lijekova mogu imati direktan i osjetan uticaj na budžet domaćinstava, posebno onih koja redovno izdvajaju sredstva za terapije i medicinske proizvode&rdquo;, kazali su iz USSCG.

Sindikalna potrošačka korpa 2.045 eura: U poređenju sa prethodnom, pad u iznosu od svega 30 eura

POKAZALO ISTRAŽIVANJE CENTRA ZA EDUKACIJU

Rad Termoelektrane (TE) Pljevlja privremeno je obustavljen zbog izazova u funkcionisanju sistema za transport &scaron;ljake, dijela opreme ugrađene u okviru ekolo&scaron;ke rekonstrukcije i modernizacije postrojenja, saop&scaron;teno je iz Elektroprivrede (EPCG).
&bdquo;Ovaj tehnolo&scaron;ki segment realizovala je kineska kompanija DEC (konzorcijum DEC/BEMAX/BBSOLAR), angažovana kao izvođač radova na projektu.
Na osnovu uočenih odstupanja u radu sistema, od kompanije DEC zatražena je hitna i sveobuhvatna provjera, kako bi se precizno utvrdio uzrok problema i preduzeli svi neophodni korektivni zahvati.&nbsp;Očekujemo da izvođač u najkraćem roku obezbijedi potpunu funkcionalnost i stabilnost opreme, u skladu sa preuzetim ugovornim obavezama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Nakon otklanjanja utvrđenih nedostataka i potvrde ispravnosti sistema, TE Pljevlja biće ponovo uključena u režim testnog rada, saop&scaron;teno je iz EPCG,
Podsjećamo, TE je u nedjelju pu&scaron;tena u pogon nakon, kako je saop&scaron;teno, kompleksnih, vi&scaron;emjesečnih radova u zavr&scaron;noj fazi ekolo&scaron;ke rekonstrukcije i modernizacije.

EPCG: Rad Termoelektrane Pljevlja privremeno obustavljen

"OČEKUJEMO DA IZVOĐAČ U NAJKRAĆEM ROKU OBEZBIJEDI POTPUNU FUNKCIONALNOST I STABILNOST OPREME"

Rezerva se normalno pravi iz vi&scaron;ka para, a ne iz zaduženja i novih kredita, ocijenio je poslanik DPS-a Nikola Milović ko<a style="color: #e03e2d;" href="https://dnevno.me/ekonomija/-/novo-zaduzenje-od-450-miliona-eura-01-12-2025-10-36-04">mentari&scaron;ući saop&scaron;tenje Ministarstva finansija o novom zaduženju od 450 miliona eura.</a>
- Zadužujemo se da bismo imali "rezervu" je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm. Vlada je pravi novim dugom, &scaron;to znači da nema novca u budžetu, ističe Milović
Napominje i da da kamata od oko 4,5% nije povoljna, već da je to skupa cijena rizika.
-Stabilne zemlje plaćaju 1,5&ndash;3%. Mi plaćamo skoro duplo vi&scaron;e jer smo rizični, pa nam banke naplaćuju skuplje. Sedam banaka u aranžmanu znači da niko ne želi sam taj rizik?! Da je situacija povoljna, jedna ili dvije banke bi dale kredit. Činjenica da ih je čak sedam znači samo jedno, svaka banka želi da podijeli rizik, jer je država finansijski nestabilna. Ovo zaduženje nije uspjeh ovo je znak da je država na ivici finansijskog pucanja, sa visokim rizikom, skupim kreditom i sistemom koji vi&scaron;e ne može da funkcioni&scaron;e bez novih zaduzenja- napisao je Milović u objavi na meži X.

Milović: Zadužujemo se da bismo imali "rezervu" je znak da je u sistemu upaljen crveni alarm

"REZERVA SE NORMALNO PRAVI IZ VIŠKA PARA"

Ministarstvo finansija uspje&scaron;no je obezbijedilo 450 miliona EUR isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za narednu i 2027. godinu, u skladu sa Zakonom o budžetu i ovogodi&scaron;njom Odlukom o zaduživanju.
&ldquo;Na ovaj način osigurana je stabilna i pravorevemena budžetska podr&scaron;ka za uredno ispunjavanje svih obaveza države po osnovu otplate duga&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva.
Ukupne potrebe finansiranja države u narednoj i 2027. godini iznose oko 2,2 milijarde eura, od čega se oko 1,6 milijardi odnosi na obaveze po osnovu dospijevajućeg duga, dok se preostali iznos, od oko 600 miliona eura, odnosi na finansiranje kapitalnih i razvojnih projekata od strate&scaron;kog značaja.
&ldquo;Posebno se izdvaja 2027. godina, u kojoj Crnu Goru očekuje izuzetno visoka obaveza otplate duga od oko 1,2 miljardi eura. Blagovremeno obezbjeđivanje fiskalne rezerve predstavlja ključni korak u osiguravanju stabilnosti i kontinuiteta javnih finansija u ovom dvogodi&scaron;njem periodu&rdquo;, smatraju u Ministarstvu, prenosi Mina business.
Ugovor o kreditnom aranžmanu zaključen je sa renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama (Merrill Lynch International, MUFG Bank, Soci&eacute;t&eacute; G&eacute;n&eacute;rale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg) &scaron;to potvrđuje visok nivo kredibiliteta Crne Gore na međunarodnom finansijskom trži&scaron;tu.
Iz Ministarstva su kazali da je aranžman ugovoren pod izuzetno povoljnim trži&scaron;nim uslovima - &scaron;estomjesečni Euribor uvećan za marginu od 2,5 odsto, &scaron;to prema aktuelnim trži&scaron;nim kretanjima odgovara ukupnoj kamatnoj stopi od oko 4,5 odsto.
&ldquo;Kredit je ugovoren na rok od pet godina uz polugodi&scaron;nju dinamiku otplate. Ovakvi uslovi omogućavaju stabilno planiranje otplate duga, smanjenje rizika refinansiranja i jaču otpornost javnih finansija u godinama sa većim fiskalnim pritiscima&rdquo;, poručili su iz Ministarstva.
Zaključenju aranžmana prethodila je sveobuhvatna analiza međunarodnih finansijskih kretanja, koju Ministarstvo finansija kontinuirano sprovodi radi obezbjeđivanja najpovoljnijih uslova finansiranja.
Tokom oktobra ove godine sprovedene su konsultacije sa vi&scaron;e međunarodnih komercijalnih banaka, praćene detaljnim analizama pristiglih ponuda, &scaron;to je omogućilo izbor najpovoljnijeg i najstabilnijeg modela za obezbjeđenje fiskalne rezerve za naredne dvije godine.
&ldquo;Zaključivanjem ovog kreditnog aranžmana Ministarstvo finansija potvrđuje dosljedan, odgovoran i planski pristup upravljanju javnim sredstvima. Pravovremeno obezbijeđena sredstva za fiskalnu rezervu doprinose urednom servisiranju obaveza po osnovu duga, očuvanju fiskalne sigurnosti i ukupne ekonomske stabilnosti Crne Gore u periodu pojačanih obaveza i značajnih razvojnih ulaganja&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Novo zaduženje od 450 miliona eura

IZ MF-A KAŽU DA SU SREDSTVA OBEZBIJEĐENA ZA STVARANJE FISKALNE REZERVE ZA 2026. I 2027.

Litar eurodizela od ponoći biti jeftiniji dva centa, dok će cijene eurosupera 98 i 95 po litru ostati nepromijenjene, saop&scaron;teno iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 iznositi 1,47 eura, dok će eurosupera 95 biti 1,43 eura.
Litar eurodizela biće jeftiniji za dva centa i ko&scaron;taće 1,38 eura.
Cijena lož ulja biće niža tri centra i&nbsp; iznositi 1,27 eura.
Naredni obračun biće 15. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 16. decembra.

Jeftiniji eurodizel i lož ulje

OD PONOĆI

Iako Vlada budžet za 2026. predstavlja kao najambiciozniji do sada, iza zvaničnog optimizma stoje brojni rizici &ndash; od upitnih projekcija rasta i inflacije, preko velikog zaduženja, do kapitalnog budžeta koji je, iako najavljen kao rekordni, zapravo manji cijelih 15 miliona nego 2019.&nbsp;
U razgovoru za Portal Analitika, ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorske unije poslodavaca Vaslije Kostić upozorava da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim fiskalnim izazovima: ako projekcije rasta i inflacije ne budu ostvarene, slijedi &bdquo;dvostruki pritisak&ldquo; na prihodnu i rashodnu stranu budžeta, nagli rast duga i pad standarda građana. 
Manji ekonomski rast značio bi manjak budžetskih prihoda, rashodi bi rasli 
Analitika: Za narednu godinu planiran je budžet od 3,78 milijardi eura, uz projekciju rasta BDP-a od 3,2% i inflaciju ispod 3%. Koji su ključni rizici ovih projekcija i &scaron;ta bi u praksi značio njihov neuspjeh?
Kostić: Za projekcije za 2026. rast BDP-a od 3,2 % i inflacija ispod 3% može se reći da nijesu bez osnova, ali ipak uz značajan rizik ostvarenja. Razlog tome vidim, prvenstveno, u uticaju pogor&scaron;anja geopolitičkih uslova (zbog rata u Ukrajini), na ekonomije zapadnih zemalja: rast američkih carina, rast cijena energenata, s jedne strane, biće snažan faktor ograničavanja rasta ekonomija zapadno-evropskih zemalja i istovremeno pritisak na inflaciju. 
S druge strane, mijenjanje strate&scaron;kih opredjeljenja tih zemalja ka znatno većim ulaganjima u vojnu industriju (barem po najavama) može djelovati kao kontrateg &ndash; u pravcu dinamiziranja ekonomskog rasta ali i kao dalji podsticaj inflaciji zbog očekivanog rasta tražnje za kreditima (naravno, pod uslovom da se realizuje takvo opredjeljenje).
Izloženi scenario bi mogao činiti op&scaron;ti okvir uticaja na crnogorsku ekonomiju. S tim u vezi, projekcija rasta od 3,2% iako vrlo upitna, izgleda kao realnija aproksimacija od inflacije planirane ispod 3%. Vjerujem da inflacija ispod 3% neće biti moguće ostvariva, prije svega, radi intenziteta domaće tražnje koja sama, bez spoljnog uticaja, ima potencijal da inflaciju drži znatno iznad 3%. 
Podsjetiću da je prosječna inflacija za treći kvartal bila oko 4,6%. &Scaron;to se tiče stope rasta od 3,2%, kao &scaron;to sam rekao, ne djeluje nerealno, ali će biti te&scaron;ko da se ostvari iz razloga: pogor&scaron;anje geopolitičkih prilika, povećanja tro&scaron;kova poslovanja evropske ekonomije, novih carinskih i necarinskih barijera prema EU&ndash; &scaron;to sve može uticati na domaću ekonomiju u vidu smanjenja turističkog prometa, priliv stranih investicija, obim domaćeg investiranja, smanjenje uvoza.
Rizici su, kao &scaron;to možemo zaključiti, brojni no to su, ipak, rizici - eventualnosti, a ne nužni ishodi. 
Ukoliko se ne bi realizovale projekcije, te &bdquo;makaze&ldquo; smanjenog rasta i vi&scaron;e inflacije bi umnogome na&scaron;kodili ekonomiji i standardu građana naročito. Na koji način? Manji ekonomski rast značio bi manjak budžetskih prihoda a rashodi bi rasli kao posljedica inflacije veće od planirane. To bi značilo da su crnogorske javne finansije pod dvostrukim pritiskom čija bi rezultanta bila destabilizacija javnih finansija kao posljedica fiskalnih pritisaka i zao&scaron;travanje pitanja njihove održivosti. 
Fiskalni deficit i javni dug bi mogli brzo rasti &mdash; &scaron;to znači smanjene mogućnosti za investicije i moguće rezove u socijalnim programima. Novo zaduženje bi bilo neophodnost &ndash; ulaganje u potro&scaron;nju a ne u razvoj. Inflacija bi dodatno obezvređivala dohotke građana a smanjeni budžetski prihodi bi uticali na smanjenje potro&scaron;nje i kao &scaron;to sam rekao, smanjenje socijalnih izdataka. No ne samo njih. Posljedice bi bile brojne.
Deficit iznad Mastri&scaron;kih kriterija ukazuje na crvenu zonu održivosti
Analitika: Planirani deficit za 2026. u iznosu od 278 miliona eura gotovo je identičan ovogodi&scaron;njem. Koliko je održiv uz aktuelnu dinamiku duga? Kako će to uticati na fiskalnu politiku? Može li Crna Gora ovakvim tempom dugoročno finansirati svoje obaveze?
Kostić: Odnos deficita i BDP govori o kakvom se upravljanju javnim finansijama radi. Deficit od 278 miliona u odnosu na očekivani BDP u 2026. godini oko sedam milijardi iznosi skoro 4% &scaron;to je već daleko preko granice Mastri&scaron;kih kriterija od 3%, a to govori da se nalazimo u zoni visokorizične održivosti deficita. 
Naime, BDP je planiran da raste po stopi od 3,2% (za &scaron;ta sam rekao da je optimistično), a deficit čini 4% &scaron;to znači da i pri planiranoj stopi ostvarenja rasta od 3,2% - deficit brže raste nego BDP. 
To u konačnom znači: ukoliko se takav trend nastavi doći ćemo u situaciju neodrživosti deficita odnosno duga. Dovoljno je da zabilježimo nižu stopu rasta pa da deficit iziskuje korekcije. 
Dokle god ekonomija bilježi brži rast od rasta duga odnosno deficita problem održivosti duga ne bi trebalo da bude aktuelan. Naravno, tro&scaron;kovi finansiranja duga odnosno deficita, &scaron;to će reći postojanja duga, nikako nije prijatelj razvoja, ali bez njega se ne može. Međutim, naravno, manji tro&scaron;kovi finansiranja su ono čemu treba težiti bez obzira na sposobnost servisiranja duga.
Dru&scaron;tveno-politička stabilnost u zemlji uticaće na uslove zaduženja
Analitika: Za 2026. predviđena je mogućnost zaduženja do 710 miliona eura i to za refinansiranje postojećih dugova i ulaganje u kapitalne projekte dok, kako je najavljeno, neće biti zaduženja za plate i penzije. Po kojim uslovima se realno možemo zadužiti u 2026. i koliki rizik nosi dalji rast javnog duga?
Kostić: Mogli smo već nekoliko puta čuti od zvaničnika ministarstva da su trenutni uslovi finansiranja na trži&scaron;tu povoljni. Ne bih se u potpunosti složio sa tom konstatacijom, naročito ako kamatnu stopu na koju bi bili upućeni prilikom zaduženja uporedimo sa planiranom stopom rasta BDP-a. 
Izolovano posmatranje kamatne stope na trži&scaron;tu van na&scaron;ih projekcija dove&scaron;će nas do pogre&scaron;nih zaključaka. Ne znači da je kamata povoljna ukoliko je manja od one po kojom smo se zadužili ranije. Ona je povoljna za nas ukoliko, najmanje, ne doprinosi pogor&scaron;avanju na&scaron;ih makroekonomskih pokazatelja. 
Ovo nije akademsko cjepidlačenje već bitan dio procesa analiziranja trendova na finsijskom trži&scaron;tu i dono&scaron;enja odluka u skladu s tim. Razumije se, naravno, za ono &scaron;to trenutno jeste, nema garancija da će tako biti u narednom periodu, naročito ako uzmemo u obzir ukupne geopolitičke odnose, za koje sam već rekao da se pogor&scaron;avaju &scaron;to i te kako može imati svoju cijenu u vidu rasta kamatnih stopa na trži&scaron;tu novca odnosno na trži&scaron;tu kapitala. 
Pod kojim uslovima će se Crna Gora moći zadužiti je pitanje na koje u ovom momentu niko ne može pouzdano da odgovori. To će, naravno, zavisiti od niza unutra&scaron;njih faktora ali i od spolja&scaron;njih činilaca -presudno. Ono &scaron;to će sigurno uticati na cijenu zaduženja će biti realizacija na&scaron;ih projekcija rasta i stanje makroekonomskih pokazatelja u trenutku kad se bude javila potreba za tim. 
Uz to će biti od velikog uticaja dru&scaron;tveno-politička stabilnost u zemlji. Ukoliko se pokazatelji budu kretali u smjeru pogor&scaron;anja, &scaron;to će reći da deficit raste, a time i dug, a uz to tro&scaron;kovi, plata, penzija, socijalnih davanja, zdravstva&hellip; koji rastu sami od sebe, predstavljaće uvećanje rizika &scaron;to automatski povlači veću kamatnu stopu &ndash; veće tro&scaron;kove finansiranja. 
Ako uzmemo da je Vlada u ovoj godini emitovala obveznice po 4,875% kamate realno bi bilo očekivati da se uslovi u eventualnoj novoj tran&scaron;i ne promijene mnogo na gore. Međutim, to će biti slučaj samo ukoliko u narednim mjesecima kamate na finansijskim trži&scaron;tima ne budu rasle, a mi zadržimo pokazatelje kakvima jesu. Ipak, treba biti oprezan u procjeni imajući u vidu geopolitičke uslove koji se ne kreću u dobrom pravcu. 
Kako god bilo, stalno treba imati na umu kamatu po kojoj se zadužujemo i stopu ekonomskog rasta koju ostvarujemo &ndash; to je nezaobilazan reper. Trenutno, kao &scaron;to znamo, planiramo stopu rasta 3,2% a zadnje zaduženje je bilo po stopi 4,875%. Velika razlika, zar ne?
Analitika: Kapitalni budžet za 2026. iznosi 305 miliona eura, a prezentovan je kao &bdquo;nikad veći&ldquo;. Međutim, kapitalni budžet je 2019. iznosio 320 miliona eura. Kako tumačite tu razliku kada se uzme u obzir inflacija i realna kupovna moć ulaganja? Koliko je kapitalni budžet za 2026. zapravo manji nego &scaron;to izgleda nominalno?
Kostić: Da nije riječ o &bdquo;nikad većem&ldquo; kapitalnom budžetu dokaz je iznos kapitalnog budžeta za 2019. godinu. Naime, &bdquo;nikad veći&ldquo; budžet za 2026.godinu manji je nominalno (305 miliona u 2026. godini, a budžet za 2019. je 320 miliona). Manji je i po paritetu kupovne moći (kada se isključi efekat inflacije 305 miliona iz 2026.vrijedi oko 230 miliona iz 2019). 
Istina, izvr&scaron;enje kapitalnog budžeta te 2019. godine je iznosilo 272 miliona eura, ali pitanje je koliko će biti izvr&scaron;enje i ovoga budžeta u 2026. Može se lako pretpostaviti da će biti manje od planiranog jer su (kao &scaron;to objavili mediji) naspisku i projekti koji nemaju ni uslova da budu uzeti u realizaciju.
Crna Gora bez strategije razvoja
Analitika: Da li iznos do 305 miliona zadovoljava potrebe razvoja, s obzirom na ozbiljne infrastrukturne izazove Crne Gore? Gdje bi trebalo povećati ulaganja?
Kostić: Da li ovakav kapitalni budžet zadovoljava potrebe razvoja odgovor bi trebalo da da strategija razvoja Crne Gore, koje nažalost nema. Ipak, u načelu se može reći da izdvajanja za kapitalne projekte na nivou manjem od 5% BDP-a, kakav je kod nas slučaj nije dovoljno. 
Male zemlje kao &scaron;to je na&scaron;a, a koje su na putu bržeg razvoja izdvajaju između 5-7% BDP-a. Ovako, po sada&scaron;njim stopama rasta BDP, trebaće nam nekih 30-40 godina da dostignemo standard razvijenih zapadnih zemalja. 
Kada bi se kapitalni budžet povećao na nivou, na primjer 400-450 miliona, uz njegov pretpostavljeni doprinos rastu BDP-a od oko 3% mogli bismo očekivati stopu rasta BDP od vi&scaron;e od 6% &scaron;to bi bilo izuzetno. 
Pri toj stopi BDP Crne Gore bi se udvostručio za nepunih 12 godina, a pri stopi rasta od 3,2% koja je planirana za duplo duži period &ndash; za 23 godine. 
Gdje bi trebalo ulagati opet zavisi od strategije razvoja, ali jedno je sigurno - bez valjane putne, telekomunikacione, zdravstvene i obrazovne infrastrukture nema brzog napretka ili ga skoro uop&scaron;te nema.
Dobre odluke u pogre&scaron;nom vremenu su - pogre&scaron;ne odluke 
Analitika: Prema Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, koliko je budžetska struktura za 2026. usklađena sa fiskalnim pravilima i principima odgovornog planiranja? Ako planirani rast prihoda izostane, koje bi bile ekonomski najmanje bolne korekcije: rebalans, smanjenje investicionih rashoda, smanjenje tekuće potro&scaron;nje ili privremeno zatezanje fiskalne politike?
Kostić: U tehničkom smislu budžetu i njegovoj strukturi se ne mogu staviti značajniji prigovori. Kako je to i rekao jedan od njegovih kreatora, budžet je korektno sklopljen u skladu s datim mogućnostima i u skladu s fiskalnim pravilima i pravilima odgovornog planiranja. 
Sasvim je drugo pitanje poimanja strategije ekonomskog rasta i razvoja i u skladu s tim pitanje održivosti javnih finansija. Budžet mora inkorporirati anticipaciju pravaca razvoja. U stvari, on je izraz vizije razvoja &ndash; konkretizacija te vizije. On predstavlja finansijski odnosno fiskalni izraz pravaca razvoja.
Ukoliko se realizacija budžeta, na bilo kojoj strani, ne odvija predviđenom dinamikom, mjere korekcije odnosno prilagođavanja ne mogu biti, a ne bi ni trebale biti, unaprijed definisane. Ono &scaron;to može i treba biti unaprijed definisano odnosi se samo na okvir djelovanja, a mjere za korekciju su određene prirodom poremećaja. 
Glavno pitanje bi trebalo biti ne koje su mjere manje ili vi&scaron;e bolne, već kojim mjerama će se najefikasnije uspostaviti ravnoteža, a to može zavisiti od mnogo činilaca. 
Takođe, treba znati da je pri odabiru odnodno koncipiranju mjera, u tim slučajevima, od bitne važnosti tajming odnosno pravovremeno djelovanje jer dobre odluke u pogre&scaron;nom vremenu su pogre&scaron;ne odluke.