Biv&scaron;a direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, u intervjuu za portal Standard govorila je o progonu iz Agencije za sprečavanje korupcije, radu tužila&scaron;tva u njenom slučaju i pojedinim političkim strukturama, za koje kaže, da stoje iza njenog razrje&scaron;enja i hap&scaron;enja. Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je naru&scaron;ena pravna sigurnost, institucije su instrumentalizovane, a ASK je, kako tvrdi, od nezavisnog regulatora postao alat za jačanje političkog rejtinga određenih partija.
Perović je u razgovoru za Standard detaljno objasnila za&scaron;to je čitav postupak, koji je pokrenut protiv nje, bio protivzakonit, politički motivisan i sproveden uz podr&scaron;ku tužila&scaron;tva i dijela struktura vlasti.
&bdquo;Analizom postupaka dijela članova Savjeta ASKa sa vođenjem nezakonitog upravnog postupka potvrdila se sumnja u političku pozadinu moje smjene. Pravnički gledano, ovo je postupak apsurda&rdquo;, kaže Perović i poja&scaron;njava da je Savjet ASK-a imao ovla&scaron;ćenja da pokrene inicijativu za njenu smjenu, ali ne i da odlučuje o povredi antikorupcijskih zakona, jer je to isključiva nadležnost direktora Agencije.&nbsp;
Ona navodi da kako je od odluke Upravnog suda formalno bila direktorica Savjetu su bile vezane ruke u smislu davanja naloga direktoru, tj. njoj, pa je sam preuzeo postupak izvan zakonskih nadležnosti.
Jedan član Savjeta, kaže, poku&scaron;ao je da nadležnost Savjeta &bdquo;izvuče&ldquo; iz Zakona o upravnom postupku.
&bdquo;To je pravno neutemeljeno, jer je povreda antikorupcijskih zakona regulisana Zakonom o sprečavanju korupcije. Sam upravni postupak koji je Savjet inicirao nakon &scaron;to im je prethodna odluka poni&scaron;tena kao nezakonita &ndash; jeste nezakonit&ldquo;, kaže Perović.
Prema riječima Perović slučaj vođenja upravnog postupka govori o stepenu neznanja lo&scaron;e namjere predsjednika i dijela Savjeta ASK-a koji ovim pokazuju da je Agencija pod vla&scaron;ću onih koje ustvari treba da kontroli&scaron;u.
Ona navodi da je cijeli postupak vođen netransparentno, upravo kako bi se izbjegla javna kontrola i omogućila zloupotreba.
&bdquo;Javnost je bila isključena kako bi se prikrila bahatost, a pokazala moć i sila u nepo&scaron;tovanju zakona. Transparentnost i nepristrasnost su osnovna načela koja garantuju po&scaron;tovanje ljudskih prava u demokratskom dru&scaron;tvu&ldquo;, tvrdi Perović.
&bdquo;Savjet prikriva izborne zloupotrebe, ne analizira zakone, ćuti na korupciju&ldquo;
&bdquo;Nijesu sporne samo odluke koje donose u ASK-u, već je sporno i vrijeme kad ih objavljuju&ldquo;, obja&scaron;njava Perović i kao primjer navodi slučaj iz Nik&scaron;ića.
&bdquo;Od javnosti su prikrili činjenicu o izbornim zloupotrebama u Nik&scaron;iću i odluku objavili nakon tri mjeseca&ldquo;, kaže Perović.
ASK, prema njenim riječima, ne izvr&scaron;ava ključne preventivne obaveze.
&bdquo;U Skup&scaron;tini se usvajaju zakoni bez analize korupcijskih rizika. ASK ćuti na nezakonita zapo&scaron;ljavanja u državnim organima i javnim preduzećima, kao i na zloupotrebe u JP Morsko dobro&ldquo;, kategorična je Perović i tvrdi da mi&scaron;ljenja Agencije otvoreno pogoduju vlastima.
&bdquo;Mi&scaron;ljenje o besplatnom prevozu tokom izborne kampanje i ono vezano za Sporazum sa UAE su zakonski neutemeljena, ali politički korisna&ldquo;, poja&scaron;njava Perović.
&bdquo;ASK je upotrijebio silu, uz podr&scaron;ku tužila&scaron;tva koje selektivno djeluje&ldquo;
Kako kaže Perović, pojedinci u ASKu primijenili su i fizičku silu kako bi spriječili da se faktički vrati na posao, a to su učinili jer su imali za&scaron;titu i podr&scaron;ku organa gonjenja.
Nakon incidenata, ona i saradnici podnijeli su krivične prijave, o kojima se i dalje ćuti.
&bdquo;Tužila&scaron;tvo jo&scaron; nije odlučivalo o na&scaron;im prijavama, dok je po prijavi zaposlenih u ASK-u, bez osnova, odmah sprovedeno saslu&scaron;anje&ldquo;, kaže Perović i postavlja pitanje &ndash; Za&scaron;to tužila&scaron;tva ne postupaju po redoslijedu prijema prijava, već po političkoj potrebi?
&bdquo;Brutalnost mog hap&scaron;enja je zastra&scaron;ujući signal za čitavu struku&ldquo;
&bdquo;Da li je institucionalna kriza, politički pritisak ili strah paralisao slobodnu riječ, nijesam sigurna, ali zabrinjava ćutanje struke&ldquo;, tvrdi Perović i dodaje da je efekat spektakularnog hap&scaron;enja bio upravo to, da se ućutka kritika.
Ona smatra da je otvorena Pandorina kutija.
&bdquo;Ono zbog čega sam ja uhap&scaron;ena &ndash; rade i VDT, predsjednik Sudskog savjeta, čelnici ministarstava, agencija, sekretarijata&hellip;&ldquo;, tvrdi Perović i famoznom slučaju kori&scaron;tenja službenog vozila dodaje da nijesmo čak čuli ni reakcije onih koji su je spektakularno uhapsili i obezvrijedili svaki dalji rad ASK-a.
&bdquo;Savjet ASK-a je sam priznao da sam bila u mandatu &ndash; uskratili su mi rad silom&ldquo;
&bdquo;Savjet ASKa je donio zaključak 29.jula 2025. godine da mi je mandat istekao 25. jula 2025. godine. Time su priznali da sam sve do tada bila u mandatu, a da su mi metodama sile uskratili pravo na rad&ldquo;, tvrdi Perović i najavljuje tužbu.
&bdquo;To su svjesno uradili, ostvarujući elemente krivičnog djela koje neće brzo zastarjeti. Da li ću tražiti naknadu &scaron;tete? Moj odgovor je &ndash; DA&ldquo;, kaže Perović.
&bdquo;Moje hap&scaron;enje dogovoreno je s političarima &ndash; a njih je ASK trebalo da nadzire&ldquo;
Prema riječima Perović, pozadina za njeno hap&scaron;enje i njenu smjenu vidljivo je i maloj djeci.
&bdquo;Za&scaron;to su tužioci dogovarali moje hap&scaron;enje sa političarima koji su trebali biti fokus njihove opservacije?&ldquo;, pita se Perović i dodaje da umjesto da tužila&scaron;tva nadziru političare, političari određuju kada i kako će reagovati pravosuđe.
&bdquo;Sigurna sam da će vrijeme pred nama dati odgovore na ova i mnoga druga pitanja koja danas ne muče samo mene, već i sve veći broj ljudi u Crnoj Gori&ldquo;, kaže Perović.
Perović se osvrnula i na &rdquo;čar&scaron;ijske priče&rdquo; da je u raspodjeli kolača ASK pripao Demokratama, za koju smatra da je tačna.

Perović: ASK je pod partijskom kontrolom, pravna država je suspendovana i sve služi rejtingu Demokrata

PORUČILA BIVŠE DIREKTORICA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas oko 15.30 na putu Nik&scaron;ić-&Scaron;avnik, kod mjesta Vidrovan, poginula je V.V. (57) iz Podgorice, potvrđeno je iz Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić Portalu RTNK.
Do udesa je do&scaron;lo kada su se sudarila dva automobila, a tom prilikom jo&scaron; jedna osoba je povrijeđena, potvrđeno je iz Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić Portalu RTNK.
&nbsp;

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić-Šavnik, poginula jedna osoba

JEDNA OSOBA POVRIJEĐENA

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljo&scaron;aj saop&scaron;tio je da nije istina da je prijetio predsjednuku države Jakovu Milatoviću, te s indignacijom odbacuje kao grubu neistinu objavu "slučajnog predsjednika".
"Sa punom odgovorno&scaron;ću saop&scaron;tavam javnosti da je velika laž da sam prijetio, a poruke koje ostaju kao trag komunikacije, najbolje to mogu i da potvrde", naveo je Đeljo&scaron;aj.
Ističe da osnovano sumnja da je Milatović plasirao te lažne informacije kako bi skrenuo temu sa onoga &scaron;to je imao namjeru da objavi.
"A to je da je odbio da potpi&scaron;e navedeni zakon zbog kumovskih veza sa Neboj&scaron;om Vuksanovićem kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist", saop&scaron;tio je Đeljo&scaron;aj.
Napominje i da je svu komunikaciju sa Milatovićem sačuvao.
"I zato mu poručujem da ću je, ukoliko se ne izvini, javno objaviti kako bi cijela Crna Gora vidjela o kakvom se predsjedniku radi", zaključio je Đeljo&scaron;aj u izjavi dostavljenoj medijima.

Đeljošaj: Velika je laž da sam prijetio Milatoviću

"S INDIGNACIJOM ODBACUJEM KAO GRUBU NEISTINU OBJAVU SLUČAJNOG PREDSJEDNIKA"

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj uputio je niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, saop&scaron;teno je iz Milatovićevog kabineta.
Navodi se da je Đeljo&scaron;aj Milatoviću prijetio neposredno nakon &scaron;to je saop&scaron;teno da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje, uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju.
Iz Milatovićevog Kabineta su kazali da su o prijetnjama obavijestili direktora Uprave policije, Lazara &Scaron;ćepanovića, i da očekuju da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore.
Oni su zatražili od predsjednika Vlade Crne Gore, Milojka Spajića, da bez odgađanja smijeni Đeljo&scaron;aja.
"Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene", navodi se u saop&scaron;tenju Kabineta.
Oni su kazali da su, poslije prijetnji upućenih Milatoviću, veoma brzo do&scaron;li do informacija koje otkrivaju povod za, kako su naveli, neprimjereno reagovanje Đeljo&scaron;aja.
"Vi&scaron;egodi&scaron;nji sudski sporovi koje Op&scaron;tina Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemlji&scaron;te su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore", navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godi&scaron;njih poreza na nepokretnost koje je Op&scaron;tina Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa.
"Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i vi&scaron;e godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Kako se dodaje, ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sada&scaron;nji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Op&scaron;tine Tuzi, Đeljo&scaron;aj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužila&scaron;tvom.
"Predloženim zakonskim rje&scaron;enjem, osim &scaron;to se ukidaju jedinstvene poreske olak&scaron;ice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je retroaktivno dejstvo zakona koje bi omogućilo Op&scaron;tini Tuzi da poni&scaron;ti tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul", navodi se u saop&scaron;tenju Kabineta.
Time bi se, kako su pojasnili, legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljo&scaron;aja, a kompanija bi ostala trajno finansijski o&scaron;tećena za vi&scaron;emilionski iznos i dodatno bi bila naru&scaron;ena njena likvidnosna pozicija.
"Kabinet Milatovića je već obavije&scaron;ten da ovo nisu prve prijetnje koje je Đeljo&scaron;aj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona", kazali su iz Kabineta.
Zato, kako su istakli, prijetnje Đeljo&scaron;aja nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najvi&scaron;ih državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore.
"Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa", naveli su iz Kabineta.
Kako su naveli, ako se danas prijeti predsjedniku države zato &scaron;to je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije.
"Milatovića neće upla&scaron;iti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen za&scaron;titi ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve", zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Kabinet predsjednika: Đeljošaj prijetio Milatoviću, obaviještena Uprava policije

ZATRAŽILI OD PREDSJEDNIKA VLADE  DA BEZ ODGAĐANJA SMIJENI MINISTRA

Dana&scaron;nja sjednica Anketnog odbora, na kojoj je predloženo saslu&scaron;anje na desetine osoba &ndash; od kojih se značajan dio nalazi u pritvoru u Spužu pod optužbama za te&scaron;ka krivična djela, poku&scaron;aj je parlamentarne većine da skrene pažnju sa jučera&scaron;njeg debakla koji su doživjeli u Skup&scaron;tini Crne Gore, kad se Andrija Mandić rugao premijeru Spajiću i poslanicima PES-a, saop&scaron;tio je Oskar Huter, poslanik DPS-a u Skup&scaron;tini Crne Gore.
<a href="https://dnevno.me/politika/-/knezevic-anketni-odbor-da-saslusa-ivana-delica-damira-mandica-sasu-boretu-nikolic-gubimo-karakter-poslanika-a-parlament-postaje-sudnica-01-08-2025-11-23-20">Knežević: Anketni odbor da saslu&scaron;a Ivana Delića, Damira Mandića, Sa&scaron;u Boretu; Nikolić: Parlament postaje sudnica</a>
Smatra i da ovakva inicijativa ujedno predstavlja i poku&scaron;aj da se Anketni odbor pretvori u rijaliti.
"Nakon &scaron;to je prvobitni naum koji je imao za cilj kriminalizaciju prethodne vlasti i projekta crnogorske nezavisnosti, doživio apsolutno neuspjeh", ocjenjuje Huter.
Huter kaže i da ga vi&scaron;e ni&scaron;ta ne bi začudilo.
"Razumijevajući okolnost da su Mandić i Knežević, kao i ostatak parlamentarne većine, politički formatirani na konceptu Zadruge i Parove, ne bi nas iznenadilo ni da Skup&scaron;tinu Crne Gore preplave fantomkama i dugim cijevima zbog saslu&scaron;anja navedenih lica uz prenos uživo na Pinku, Prvoj i Adria televiziji.
Finalno, budući da smo svjedočili potpunom obesmi&scaron;ljavanju rada Anketnog odbora i nezapamćenim budala&scaron;tinama izvedenim u režiji ove aktuelne većine preostalo im je jo&scaron; samo da pozovu Milo&scaron;a Obilića da ga saslu&scaron;aju zbog kosovskog mita", zaključuje Huter, a prenosi Antena M.

Huter: Nebuloza da zatvorenici dolaze u Skupštinu, lansirana da skrene pažnju sa jučerašnjeg debakla većine

PORUČUJE POSLANIK DPS-a

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o progla&scaron;enju 28 zakona, koje je Skup&scaron;tina usvojila u prethodnih sedam dana.
Milatović je proglasio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi.
Kako je saop&scaron;teno iz Milatovićevog kabineta, progla&scaron;ene su i izmjene i dopune Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakona o državnim službenicima i namje&scaron;tenicima i izmjene Zakona o koncesijama.
Milatović je proglasio i izmjene Zakona o budžetu Crne Gore, Zakon o Kreditno-garantnom fondu, kao i Zakon o upravljanju, unutra&scaron;njoj kontroli i unutra&scaron;njoj reviziji u javnom sektoru i Zakon o željeznici.
Progla&scaron;ene su i izmjene Zakona o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju, Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica i nadzoru pokrivenih obveznica, izmjene Zakona o ličnoj karti.
Milatović je potpisao i zakone o računovodstvu, o reviziji, o sanaciji investicionih dru&scaron;tava, kao i izmjene i dopune Zakona o prevozu opasnih materija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zanatstvu, Zakon o kontroli državne pomoći.
On je proglasio izmjene i dopune zakona o za&scaron;titi lica i imovine, o stečaju i likvidaciji banaka, Zakona o vinu, Zakona o obligacionim odnosima i osnovama svojinsko - pravnih odnosa u vazdu&scaron;nom saobraćaju, kao i Zakona o poreskim savjetnicima.
Milatović je potpisao i nekoliko zakona kojima se potvrđuju međunarodne konvencije, prenosi agencija Mina.

Milatović proglasio 28 zakona

KOJE JE SKUPŠTINA USVOJILA U PRETHODNIH SEDAM DANA

Zamjenik predsjednika Anketnog odbora za "crne trojke" Milan Knežević (DNP/ZBCG) predložio je danas da to tijelo uputi dopis Ministarstvu pravde radi dobijanja mi&scaron;ljenja mogu li poslanici da saslu&scaron;aju vi&scaron;e pritvorenih osoba, koja se dovode u vezu sa ubistvima i zločinima kojima se odbor bavi. On je pomenuo kao potencijalno osobe koja treba saslu&scaron;ati Ivana Delića, Damira Mandića, Sa&scaron;u Boretu i Ljuba Bigovića, u kontekstu ubistva Du&scaron;ka Jovanovića ali i drugih zločina. O tom predlogu, po zahtjevu odbora, izjasniće se Ministarstvo pravde Crne Gore.
Knežević je rekao da treba saslu&scaron;ati i te osobe jer ako mogu da doprinesu rasvjetljavanju zločina, to je vrlo dragocjeno.&nbsp;
"Mislim da ne preuzimamo ulogu tužila&scaron;tva, a i da preuzimamo, nikakve &scaron;tete, jer ćemo bolje raditi nego tužila&scaron;tvo i crnogorski sudovi", saop&scaron;tio je Knežević na dana&scaron;njoj sjednici odbora.&nbsp;
On je rekao da je tačno da su ta lica u postupcima, ali nijesu u predmetima kojima se bavi Anketni odbor.&nbsp;
"Stoga predlažem da se obratimo Ministarstvu pravde, pa neka ono da mi&scaron;ljenje koga možemo saslu&scaron;ati", rekao je Knežević.&nbsp;
Njegov predlog kritikovao je Boris Mugo&scaron;a (SD), ističući da to prelazi mjeru dobrog ukusa.&nbsp;
"Karikirate politilčko djelovanje. Ne znam kako treba da saslu&scaron;amo pritvorena lica, da dolaze u parlament osumnjičeni za najteža krivična djela, pod policijskom pratnjom", rekao je Mugo&scaron;a.&nbsp;
On je naglasio da treba voditi računa da svojim djelovanjem parlament ne pretvaramo u cirkus.&nbsp;
Knežević je rekao da ne zna za&scaron;to ne bi Odbor saslu&scaron;ao Ljuba Bigovića, kada je u kontekstu ubistva Jovanovića u UIKS-u sa njim o tome već razgovarao Dritan Abazović, dok je bio premijer.&nbsp;
Knežević je rekao da, bez obzira na sve razlike, predlaže i da odbor saslu&scaron;a suvlasnika "Vijesti" Željka Ivanovića, povodom gnusnog napada na njega 2007. godine. &nbsp;
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić predložio je da Anketni odbor saslu&scaron;a Milosava-Senča Sekulovića, istaknutog funkcionera policije o kome je već govorio Milan Paunović, Vladana Pavićevića, Mladena Stojovića, Veselina Veljovića, Miljana Perovića, Milana Vujanovića, Mihaila-Mi&scaron;ka Pejovića, Dragomira Ćalasana, Dejana Peruničića, Dragana Jovićevića, Predraga &Scaron;ukovića, Iliju Asasnovića, Vesnu Jovićević, Vesnu Medenicu, Željka Tomkovića, Mladena Ni&scaron;avića i da se opet pozove biv&scaron;i premijer Du&scaron;ko Marković.&nbsp;
"Dostavljam spisak da ga Odbor ima. To je predlog za plan rada", rekao je Mandić.&nbsp;
Odbor je odlučio da se obrati Ministarstvu pravde, radi dobijanja mi&scaron;ljenja koga od osoba koja su pomenuli Mandić i Knežević mogu da saslu&scaron;aju.&nbsp;
Andrija Nikolić rekao je da se postavlja pitanje &scaron;ta je ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović imao kao namjeru kada je prije neki dan javno u parlamentu, pozivajući se na operativna saznanja, kazao da je Ivan Delić 2000.godine izvr&scaron;io ubistvo Gorana Žugića , tada savjetnika &scaron;efa države. On je rekao da kako god bilo, to je potez visokog rizika.&nbsp;
Govoreći o predlogu Kneževića, on je rekao da odbor nije sudnica i to ne treba da postane.&nbsp;
"Da li ovdje treba da saslu&scaron;amo osumnjičene za najteža krivična djela. Mislim da onda gubimo karakter poslanika, a parlament postaje sudnica. Ako neko misli da sud prenese u parlament, ja mislim da to nije dobar put. Da u duhu podjele vlasti u Crnoj Gori, ne ulazimo u ingerencije sudske vlasti", kazao je Nikolić.&nbsp;
Knežević je rekao da nema nikakav problem da na odboru bude saslu&scaron;an ministar Danilo &Scaron;aranović, uključujući i na temu ubistava o kojima je govorio prije neki dan u parlamentu.&nbsp;
"Nemam problem da lilčno potpi&scaron;em inicijativu Ministarstvu pravde da vidimo za mogućnost saslu&scaron;anja pritvorenih u Spužu. Ja sam kao Iguman Stefan u 'Gorskom vijencu', pro&scaron;ao sam sito i re&scaron;eto. Ali želim da vam kažem da ako Ministarstvo to odobri, da svi dođete ovdje i da se niko ne upla&scaron;i od tih ljudi iz spu&scaron;kih zidina i dugih cijevi u rukama onih koji ih sprovode. Ja ću da predsjedavam tom sjednicom, nemam ama ba&scaron; nikakav problem", konstatovao je Knežević.&nbsp;

Knežević: Anketni odbor da sasluša Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boretu; Nikolić: Parlament postaje sudnica

O TOM PREDLOGU, PO ZAHTJEVU ODBORA, IZJASNIĆE SE MINISTARSTVO PRAVDE

Međunarodni sekretar SD-a i funkcioner Evropskog saveza Milo&scaron; Đuričković podnio je ostavku na članstvo u Savjetu za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova Skup&scaron;tine Glavnog grada.&nbsp;
"Ne želim da budem dio Savjeta koji je donio odluku da se ulica imenuje po Pavlu Bulatoviću, ministru unutra&scaron;njih poslova i ministru odbrane u režimu Slobodana Milo&scaron;evića, jednom od njegovih najbližih saradnika, i osobi koja je prepoznata kao jedan od odgovornih za deportaciju bo&scaron;njačkog stanovni&scaron;tva tokom devedesetih godina", naveo je Đuričković.
Ta odluka, kako ističe, duboko se kosi sa njegovim moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda.&nbsp;
"Smatram da je odgovornost svih nas, naročito onih koji učestvuju u javnim tijelima, da svojim djelovanjem ne doprinose revizionizmu i normalizaciji politike koja je dovela do te&scaron;kih posljedica za brojne nevine ljude.
Zbog svega navedenog, smatram da je moj dalji angažman u ovom Savjetu nespojiv sa mojim ličnim principima i uvjerenjima, te Vas molim da ovu ostavku primite na znanje", poručio je Đuričković.&nbsp;

Ðuričković podnio ostavku: Ne želim da budem dio Savjeta koji je donio odluku da se ulica nazove po Pavlu Bulatoviću

"ODGOVORNOST SVIH NAS DA SVOJIM DJELOVANJEM NE DOPRINOSIMO REVIZIONIZMU"

&nbsp;Vlada i parlamentarna većina povukli su iz skup&scaron;tinske procedure predloge zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i o unutra&scaron;njim poslovima.
Predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić rekao je da parlamentarna većina podržava te zakone, ali da su ocijenili da predloženi akti nijesu dobro iskomunicirani sa javno&scaron;ću.
&ldquo;Potrudićemo se da do sljedećeg stavljanja u proceduru tih akata bolje iskomuniciramo sa javno&scaron;ću i na&scaron;im međunarodnim partnerima&rdquo;, kazao je Mandić.
On je rekao da treba preispitati kolege iz Pokreta Evropa sad i sva partnerstva koja imaju u okviru koalicije.
&ldquo;Da vidimo ko je taj ko ne po&scaron;tuje dogovor parlamentarne većine. Ne možete da budete partner samo kada se ne&scaron;to dobija, nego i kad je ne&scaron;to neprijatno&rdquo;, rekao je Mandić.
Vi&scaron;e nevladinih organizacija (NVO) i predstavnika opozicije apelovalo je na Vladu da povuče Predlog zakona o ANB-u iz skup&scaron;tinske procedure i otvori prostor za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skup&scaron;tine.
Iz NVO sektora su upozorili da taj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i da ga je potrebno usaglasiti sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.
Oni su nagla&scaron;avali da je taj zakon neustavan i protivan međunarodnim standardima i tražili otvaranje inkluzivnog procesa javne rasprave.
Iz Evropske komisije (EK) su ranije rekli da Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o ANB-u i omogući EK da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi sa daljom procedurom.
U NVO sektoru su smatrali da predložene izmjene Zakona o unutra&scaron;njim poslovima sadrže bitne nedostatke i da onemogućavaju policijske službenike da se upoznaju sa onim &scaron;to im se stavlja na teret, iznesu odbranu i u postupku za&scaron;tite svoja prava.
Crnogorski parlament nije danas usvojio izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji su u skup&scaron;tinsku proceduru predali poslanici Pokreta Evropa sad (PES).
Izmjene zakona nije podržao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, a podr&scaron;ka poslanika izostala je i na plenumu. Za Predlog izmjena zakona glasalo je 28 poslanika, 14 ih je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv.
Nakon &scaron;to danas u parlamentu nije usvojen Zakon o amenstiji, koji je predložila koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), poslanik tog političkog saveza Milan Knežević najavio je da njegove kolege neće glasati za izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
Sastavni dio Predloga izmjena zakona je bio amandman poslanika PES-a kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sada&scaron;njih 12 odsto na 15 odsto.
Parlament je većinom glasova usvojio Zakon o igrama na sreću, kao i izmjene i dopune Zakona o &scaron;umama.
&nbsp;

Predlozi zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni; Mandić: Treba da preispitamo sva partnerstva u okviru koalicije

BEZ PODRŠKE ZAKON O AMNESTIJI I ZAKON O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA

&nbsp;Snage koje su na vlasti u Crnoj Gori su mahom socijalizovane u duhu obnove &ldquo;milo&scaron;evićevskog&rdquo; obrasca vladanja, a inspirisane prividom uspjeha &ldquo;vučićevskog&rdquo; modela dana&scaron;njej Srbije. To je, kaže Sini&scaron;a Vuković profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins&rdquo; u Va&scaron;ingtonu, već viđen scenario u mnogim državama &scaron;irom svijeta gdje su populisti pod pla&scaron;tom takozvane izborne volje demontirali demokratske sisteme.
Trenutna bezbjednosna situacija i politički haos, kaže, nijesu slučajnost već direktan odraz su&scaron;tine populizma koji je dominantan u posljednje vrijeme u Crnoj Gori i u njegovoj osnovi je izbjegavanje odgovornosti.
- To je mehanizam prebacivanja odgovornosti na neke druge, koji se po pravilu moraju pokazati kao su&scaron;tinska, egzistencijalna prijetnja poretku koji populistički lideri obećavaju da će ostvariti. Populizam i neodgovornost stupaju u jednu vrstu hronične simbioze i uspjeh populista je direktno uslovljen time koliko su njegovi lideri vje&scaron;ti u izbjegavanju političke, dru&scaron;tvene, zakonske i svake druge odgovornosti. Ta neodgovornost kod njih se manifestuje kao ogromna destruktivna snaga, kojom se potpuno ignori&scaron;e, ili, ako je moguće ru&scaron;i cijeli pravni i institucionalni okvir na kojem sistem počiva. Populistima je taj sistem potreban samo onoliko koliko služi da hrani njihovu legitimaciju neodgovornosti - rekao je Vuković u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E.
Dodaje da je karakteristika populističkih pojava i pokreta njihova opsjednutost sudskom granom vlast. Matrica pona&scaron;anja svih populista je ista - sklonost da improvizuju i djeluju van sistema, uvođenja niza vanrednih privremenih mjera, a sve, kako kaže, pod izgovorom postizanja brzih rezultata.
- Brza rje&scaron;enja, zaobilaženje zakona, dono&scaron;enje nekih i liberalnih i neustavnih zakona, oslanjanje na v.d.stanje, to su sve potezi kojima oni obećavaju takozvanu bezbjednost naroda, pa su pored pravosuđa populisti opsjednuti kontrolom bezbjednosnog sektora, jer im to omogućava da sve prijetnje koje dolaze ka njima označe kao egzistencijalno bezbjednosne i da se sa njima bore vanrednim mjerama. Stra&scaron;no je važno razumjeti da populistima nije populizam cilj sam po sebi, već sredstvo da na perfidan način dođu do autoritarnog modela vladanja i to je ono &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori, gradi se sistem koji nije liberalan u su&scaron;tini, represivan u formi, autoritaran u namjeri i prije svega su&scaron;tinski hronično neodgovoran - istakao je Vuković.
PES - pokret koji je dozvolio, legitimisao i promovisao regresivne politike
Vuković navodi da se Pokret Evropa sad u javnosti i kod dijela međunarodnih partnera ne tretira kao ono &scaron;to zaista jeste, a to je, kako kaže, populistički pokret.
Sve &scaron;to je taj pokret uradio je, navodi on, dovelo crnogorski sistem do demokratske regresije i ekonomske neodrživosti, stvara se lažna slika njihove progresivnosti dok se istovremeno potkopavaju temelji na kojima sistem počiva.
- Često se PES tretira kao mogući, potencijalni partner svima koji žele da Crnu Goru oslobode upravo tih populističkih politika. To je jedna opasna zabluda, jer uvijek treba imati na umu da je upravo taj pokret dozvolio, legitimisao i promovisao sve te regresivne politike u prethodnom periodu. Nakon niza izbornih obećanja o njihovom takozvanom trećem putu, PES je uvijek i bez izuzetka zavr&scaron;avao u zagrljaju biv&scaron;eg Demokratskog fronta i to uvijek treba podcrtati - podsjeća Vuković.
Prema njegovim riječima PES je uvijek bio prvi da trivijalizuje sve ključne probleme u državi kad god neko poku&scaron;a da ukaže na njih, pogotovu ako dolaze iz biv&scaron;eg Demokratskog fronta, ili od Demokrata.
- Najveći paradoks u vezi PES-a jeste činjenica da su njihovi dosada&scaron;nji uspjesi, prije svega na vanjsko političkom planu zapravo samo politike kontinuiteta iz perioda vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) - naglasio je Vuković.
Sličan nastup imale su, podsjeća, i Demokrate, koje su na zapadu često viđeni kao neka snaga spremna za koaliciju čak i sa DPS-om, ali se ubrzo pokazalo da nijesu validan partner i da se ne može osloniti na njih. Kao partija koja upravlja bezbjednosnim sektorom daju sebi za pravo da uvode vanredne mjere koje su, kaže, u skladu sa njihovim političkim ciljevima.
- Demokrate u jednoj fenomenolo&scaron;koj terminologiji sekuritizuju bezbjednosni sektor, oni će od svakoga ko se sa njima nije usaglasio na političkom nivou napraviti bezbjednosnu prijetnju i odstraniti ih iz sistema, kako bi u sistemu ostali samo oni najlojalniji, koji će bespogovorno, prije svega, sprovoditi njihovu politiku pa onda vidjeti do koje mjere mogu sprovoditi zakon, pravo i pravdu - istakao je Vuković.
Istorijski revizionizam kao legitimacija nadolazećeg autoritarnog sistema
Komentari&scaron;ući nadolazeći istorijski revizionizam kaže da je projekat koji je direktna spona sa fundamentalnom potrebom populista da legitimi&scaron;u nadolazeći, kako tvrdi, autoritarni sistem kojem teže.
To se, dodaje Vuković, radi kroz populističku demagogiju, plasiranje nekih novih istorijskih &ldquo;činjenica&rdquo;, nuđenja alternativnog tumačenja istorijskih tokova i cilj je da se stvori poredak u kojem takozvana istorijska žrtva dobija &scaron;ansu da ostvari pravdu.
- Tu žrtvu u ovom slučaju poistovjećuju sa narodom, kako to oni vole da kažu, u čije ime i govore, ta žrtva dobija &scaron;ansu da ostvari pravdu i to je pravda koja je revolucionarnog karaktera, to nije pravda koja se oslanja na postojeće vrijednosti, pravila, procedure, na kojem počiva svako konsolidovano demokratsko dru&scaron;tvo. Ta revolucionarna pravda je u svojoj prirodi depresivna, isključiva i u krajnjem sklona je nekim totalitarnim sagledavanjima stvarnosti, to su oni principi &ldquo;ili mi, ili oni&rdquo;. Ni&scaron;ta se u Crnoj Gori ne de&scaron;ava novo, to je jedan talas populističkog revizionizma koji vidimo &scaron;irom svijeta - zaključio je Vuković.

Vuković: U Crnoj Gori se gradi sistem koji nije liberalan u suštini, represivan u formi, autoritaran u namjeri

OCJENJUJE PROFESOR NA UNIVERZITETU ,,DŽONS HOPKINS” U VAŠINGTONU

Delegacija Demokratske partije socijalista, predvođena predsjednikom Danijelom Živkovićem, sastala se sa ambasadorima zemalja Kvinte i &scaron;efom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Sastanak je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, bio prilika da učesnici razmijene stavove o ključnim političkim i dru&scaron;tvenim pitanjima, potvrdiv&scaron;i zajedničku posvećenost demokratskom dijalogu, stabilnosti i evropskoj budućnosti Crne Gore.
"Živković je kazao da je sastanak dobra prilika da se međunarodni partneri informi&scaron;u o stavovima i djelovanju Demokratske partije socijalista, posebno u svijetlu aktuelne političke situacije u zemlji. On je ponovio jasnu posvećenost DPS-a očuvanju nezavisne, građanske i antifa&scaron;ističke Crne Gore sa jasnim evropskim putem i podsjetio da je DPS imao konstruktivan pristup u ključnim dru&scaron;tveno-političkim procesima, posebno kada se radi o pitanjima od su&scaron;tinskog značaja za proces evropskih integracija. Živković je potvrdio spremnost na dijalog i doprinos konsenzusu u brojnim situacijama &ndash; od popisa stanovni&scaron;tva, preko usvajanja IBAR zakona i rje&scaron;avanja ustavno-pravne krize, do najaktuelnijeg seta zakona proisteklih iz izborne reforme", navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Govoreći o djelovanju aktuelne parlamentarne većine, Živković je, kako je saop&scaron;teno iz DPS-a, iskazao zabrinutost zbog stanja u dru&scaron;tvu, naročito u sektoru bezbjednosti te ocijenio posebno problematična dva aspekta: poku&scaron;aj revizije istorije i odnos Vlade prema Skup&scaron;tini, kojim se naru&scaron;ava uloga najvi&scaron;eg zakonodavnog tijela.
"Predsjednik DPS-a je naglasio da Demokratska partija socijalista neće dozvoliti uru&scaron;avanje temeljnih vrijednosti Crne Gore &ndash; njenog građanskog, sekularnog i antifa&scaron;ističkog identiteta &ndash; niti promjenu njenog državnog karaktera. Istakao je da će partija, kao odgovorna politička snaga, preduzeti konkretne političke mjere kako bi za&scaron;titila te vrijednosti i odlučno se suprotstavila svakom poku&scaron;aju njihovog naru&scaron;avanja", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju DPS.
Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković detaljnije je predstavio konkretne inicijative i postupke aktera vlasti koji, prema njegovim riječima, negativno utiču na proces evropskih integracija, uru&scaron;avaju demokratske standarde, vladavinu prava, te odstupaju od usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
&Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić osvrnuo se na djelovanje parlamentarne većine u Skup&scaron;tini.
"Ističući da je sve izraženije nepo&scaron;tovanje prema poslanicima i opoziciji", saop&scaron;teno je iz DPS-a.
Sastanku su, pored predsjednika DPS-a Danijela Živkovića, prisustvovali i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, &scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić, te član Predsjedni&scaron;tva DPS-a i potpredsjednik Skup&scaron;tine Crne Gore Nikola Rakočević. U ime međunarodne zajednice sastanku su prisustvovali: Johan Satler (ambasador EU), Džudi Rajzing Rajnke (ambasadorka SAD), Andreina Marsela (ambasadorka Italije), Anne-Marie Maske (ambasadorka Francuske), Peter Felten (ambasador Njemačke), kao i zamjenica ambasadorke Ujedinjenog Kraljevstva, gospođa Sarah Pilbeam", navode u saop&scaron;tenju iz DPS.

Sastanak DPS i Kvinte: Zaustaviti pokušaje promjene karaktera zemlje

"REVIZIJA ISTORIJE I ODNOS VLADE PREMA SKUPŠTINI POSEBNO PROBLEMATIČNI"

Povlačenje Predloga izmjena i dopuna zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, važna je i ohrabrujuća vijest, rekao je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, u objavi na mreži X, kazao da je povlačenje spornog zakonskog prijedloga rezultat pritiska građana, civilnog dru&scaron;tva i evropskih partnera, koji su jasno poručili da se temeljna prava ne smiju ugrožavati.
"Pozdravljam odluku parlamentarne većine da prihvati apel svih nas i razumijem to kao znak da se može i mora drugačije, kroz dijalog i po&scaron;tovanje demokratskih vrijednosti", rekao je Milatović.
Kako je naglasio, sloboda izražavanja i pravo na protest nijesu privilegije, već temelj svakog demokratskog dru&scaron;tva.
"Vjerujem da je ovo trajni zaokret i da vi&scaron;e neće biti poku&scaron;aja dono&scaron;enja zakona koji građane tretiraju kao prijetnju i kojim se ugrožavaju njihova Ustavom zagarantovana prava", istakao je Milatović, a prenosi agencija Mina.
On je kazao da Crna Gora zaslužuje evropsku budućnost, dodajući da se ta budućnost ne gradi zakonima koji gu&scaron;e javni prostor i sputavaju građanski aktivizam.
"Evropske integracije znače po&scaron;tovanje ljudskih prava, otvorenost institucija i transparentnost vlasti, ne represiju i prijetnju", rekao je Milatović.
Kako je naglasio, ako Crna Gora zaista želi da bude dio Evropske unije (EU), moramo početi da se pona&scaron;amo kao Evropa.
"Da &scaron;titimo slobodu, gradimo povjerenje i sprovodimo reforme u skladu s evropskim pravilima", naveo je Milatović.
Onj je pozvao nadležne da u izradi novog zakonskog rje&scaron;enja aktivno uključe stručnu javnost, civilni sektor i Venecijansku komisiju, u skladu sa najvi&scaron;im evropskim standardima i u interesu svih građana.
"Evropa je odgovornost prema građanima, prema slobodi koju im dugujemo i boljoj budućnosti koju zajedno moramo izboriti", zaključio je Milatović.

Milatović: Povlačenje predloga zakona o javnim okupljanjima ohrabrujuća vijest

"POZDRAVLJAM ODLUKU PARLAMENTARNE VEĆINE DA PRIHVATI APEL SVIH NAS"

Na dnevnom redu Skup&scaron;tine ovih dana naći će se nekoliko zakonskih rje&scaron;enja koja u budućnosti mogu biti sporna po vi&scaron;e osnova, te ugroziti proces evropskih integracija, ali će se voljom većine usvojiti po svaku cijenu.
Na to upozoravaju civilni sektor, stručna javnost i opozicija, te insistiraju da se prije glasanja organizuju javne rasprave i zatraži mi&scaron;ljenje evropskih institucija. Hitnost u sprovođenju procedure i brzina kojom se zakoni usvajaju ukazuje na netransparentnost, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala, smatra izvr&scaron;na direkotrica CEDEM-a Nevenka Vuksanović. Osim toga, navodi i da se na taj način direktno kr&scaron;e preporuke Evropske unije i preporuke Komiteta za ljudska prava UN, te da za posljedicu možemo imati usporavanje procesa evropskih integracija.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, izmjene Zakona o javnom okupljanju i Zakon o unutra&scaron;njim poslovima "digli su na noge" nevladin sektor, pravnike i opoziciju. Upozoravaju da je riječ o rje&scaron;enjima koja ugrožavaju i ukidaju ljudska prava, naru&scaron;avaju pravo privatnosti, te ukazuju da parlamentarna većina, bez uključivanja javnosti u proces dono&scaron;enja odluka usvaja antidemokratska i antievropska rje&scaron;enja.
Da se vladajuće partije deklari&scaron;u kao vrlo proevropske, ali da se pona&scaron;aju sasvim suprotno, te usvajaju zakone kr&scaron;eći preporuke EU i preporuke UN, čime ugrožavaju put ka punopravnom članstvu u EU, smatra Vuksanović.
&ndash; Nominalno, vladajuća koalicija je vrlo proevropski nastrojena, međutim, ono &scaron;to vidimo jeste dijametralno suprotno postupanje. Ovo bi trebalo da bude alarm i biće alarm Crnoj Gori za neko usporavanje u procesu evropskih integracija.
Sa jedne strane, imamo izuzetno jaku podr&scaron;ku EU, ali i ta podr&scaron;ka ima svoje limite, &scaron;to znači da mi ne možemo postupati u suprotnosti sa međunarodnim preporukama, posebno kada govorimo o zakonima koji su pro&scaron;li proceduru kako su pro&scaron;li, a kao takvi će, sve su prilike, biti usvojeni. Na taj način direktno kr&scaron;imo preporuke EU i preporuke Komiteta za ljudska prava UN. Vrlo vjerovatno će doći do nekog usporavanja u integracijama &ndash; kazala je Vuksanović za "Dan".
Kako ističe, vladajuća većina je u vi&scaron;e navrata radila netransparetno i na brzinu usvajala važna zakonska rje&scaron;enja, te podsjeća da je takva situacija bila i kada se u Skup&scaron;tini potvrđivao Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
&ndash; Vidimo neke &scaron;ablonske mehanizme postupanja vladajućih partija. Brzina kojom se zakoni usvajaju upućuje da nemamo transparentnost procesa, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala. Konkretno kada je riječ o Zakonu o ANB, sudeći prema hitnosti procedure, jasno je da će on biti prihvaćen i ostaje da se vidi kakve reperkusije će to imati za Crnu Goru, pogotovu u dijelu evropskih integracija &ndash; navodi Vuksanović.
Zatvaranje poglavlja naredne godine vi&scaron;e nije realan cilj
Vuksanović nije optimistična da će se na ovaj način ostvariti zacrtani cilj da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, iako, kako kaže, u prilog tome ne govore preuzete obaveze i agende institucija.
&ndash; U ovom momentu to ne djeluje kao realan cilj, posebno ako vladajuća većina nastavi sa usvajanjem zakona koji direktno kr&scaron;e obaveze, ustavni poredak Crne Gore i vladavinu prava &ndash; zaključila je Vuksanović.
Na povlačenje vi&scaron;e zakona iz procedure, te organizovanje javne rasprave i konsultaciju sa Evropskom i Venecijanskom komisijom, pozvali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik tog udruženja Branislav Radulović napominje da je Crna Gora ustavno definisana kao država republikanskog oblika vladavine, te da bi, saglasno tome, ova i svaka druga vlast prilikom zakonodavne aktivnosti i normiranja stvari od javnog interesa, trebalo da sa posebnom pažnjom cijeni stavove strukovnih organizacija, NVO sektora, akademske zajednice i ukupnog civilnog dru&scaron;tva.
&ndash; Na taj način bi pokazala da uvažava da su građani nosioci suvereniteta, da nastoji da izgrađuje politiku dru&scaron;tvenog dijaloga i da po&scaron;tuje i izgrađuje principe demokratske vladavine. Svako drugo postupanje vodi autoritarizmu i praksama koje nijesu u saglasju sa EU. Sve ovo ima dodatnu težinu i nagla&scaron;enu osjetljivost kada se donose zakoni kojima se vr&scaron;i `restrikcija` prava na slobodno okupljanje građana, kao &scaron;to je to slučaj sa izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ili kada se izmjenama Zakona o ANB-u naru&scaron;ava pravo privatnosti, za&scaron;tita ličnih podataka, tajnost lične komunikacije itd. &ndash; kazao je Radulović.
Zbog načina na koji je većina namjerila da usvoji pomenuta zakonska rje&scaron;enja, dio opozicije razgovarao je sa ambasadorima Kvinte. Naime, predstavnici DPS-a ukazali su na seriju spornih zakona koji se nalaze u skup&scaron;tinskoj proceduri, a koji imaju punu podr&scaron;ku skup&scaron;tinske većine. Kako su ocijenili, riječ je antidemokratskim i antievrospkim zakonima.

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

"ZATVARANJE POGLAVLJA NAREDNE GODINE VIŠE NIJE REALAN CILJ"

Sjednica Skup&scaron;tine biće nastavljena u devet sati.&nbsp;
Pred poslanicima će biti Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;
Osim toga, kako pi&scaron;e na sajtu Skup&scaron;tine, poslanici će raspavljati i o sljedećim tačkama dnevnog reda: Prijedlog zakona o dopuni Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara, Prijedlog zakona o privrednim dru&scaron;tvima, Prijedlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvr&scaron;ava u Crnoj Gori i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutra&scaron;njim poslovima.

Pred poslanicima danas Zakon o ANB-u

NASTAVAK SJEDNICE SKUPŠTINE

Predloženi zakon o zabrani okupljanja direktno udara na temeljna prava građana i udaljava Crnu Goru od članstva u Evropskoj uniji,&nbsp; saop&scaron;teno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
"Umjesto da &scaron;titi slobodu izražavanja i pravo na protest, kao osnovne stubove svake evropske demokratije, vlast predlaže zakon koji unaprijed progla&scaron;ava svaki građanski protest prijetnjom, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Takvo rje&scaron;enje, kako poručuju, nema upori&scaron;te ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima.
"U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim članicama EU ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste na javnim povr&scaron;inama. U Crnoj Gori se sada poku&scaron;ava progurati zakon koji ne prepoznaje ni najosnovniji standard: da se svaki protest procjenjuje pojedinačno, a ne da se unaprijed zabrani svaka mogućnost okupljanja.
Ovaj zakon ne &scaron;titi ni saobraćaj, ni građane. Njegova jedina svrha je da obeshrabri svaki oblik građanskih demonstracija i da ućutka javnost. Zato i uvodi kazne koje dostižu 10.000 eura, vi&scaron;e nego za mnoga krivična djela", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Evropski put Crne Gore, kako je ističu, ne vodi preko zakona koji građanima uskraćuje osnovna ljudska i demokratska prava.
"Evropski put ne vodi preko zakona koji poku&scaron;avaju da izbri&scaron;u sjećanje na litije, na proteste iz 2015., na proteste radnika, građanskih i ekolo&scaron;kih&nbsp; aktivista, ne vodi preko zakona koji slobodu vide kao problem.
Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, mora to pokazati zakonima koji &scaron;tite građane, a ne vlast", poručeno je iz Kabineta predsjednika države.&nbsp;
Kako dalje navode, očekuju da taj zakon bude povučen.
"I da se započne izrada novog rje&scaron;enja u dijalogu sa građanima, u skladu sa mi&scaron;ljenjem Venecijanske komisije i u duhu evropske prakse.
Evropa je demokratski standard koji se brani svaki dan i na ulici i u Skup&scaron;tini", zaključili su u soap&scaron;tenju.&nbsp;

Kabinet Milatovića: Zakon koji zabranjuje proteste nije zakon evropske Crne Gore

"VLAST PREDLAŽE ZAKON KOJI UNAPRIJED PROGLAŠAVA SVAKI GRAĐANSKI PROTEST PRIJETNJOM"

Na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojen je izvje&scaron;taj o razmatranju Predloga zakona o ANB-u. Predočeno je da je Vlada sinoć usvojila nekoliko amandmana i korigovala neke stavke u predlogu koje su jučera&scaron;njim učesnicima u radu Odbora bile sporne.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/NEgaMkdLX3c" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Ministar pravde Bojan Božović naglasio je da se uvrstio amandman kojim se pristup elektronskim bazama podataka može ostvariti samo ako postoji sporazum Agencije i subjekata čijoj bazi se pristupa.
"Činjenica je da mi imamo od aprila preporuke Komiteta UN da uz ove sporazume imamo i sudsku odluku, ali kolege iz ANB smatraju da je to poprilično otežavajuća okolnost za rad Agencije i opteretila bi i sudove", kazao je Božović.
Usvijen je i amandman da se podacima o elektronskoj komunikaciji i lokaciji korisnika mogiće pristupiti samo uz odluku Vrhovnog suda, a ne kao u predlogu samo direktor ANB-a.
Sanja Raičević iz ANB-a je objasnila da su u predlogu tražili lak&scaron;i pristup elektronskim bazama podataka koje nijesu tajne, odnosno to ne bi bila mjera tajnog prikupljanja, niti je dokaz, već su to baze državnih organa kojima i druge državne institucije mogu pristupiti. Traženje zahtjeva za te podatke bi napravile zagu&scaron;enje u radu i ANB -a i sudova i tih institucija.
Objasnila je i da svaki službenik koji pristupa bazama ima svoje token i mora da sačini izvje&scaron;ta o pristupu bazama, tako da kontrola postoji.
Član Odbora Nikola Zirojević podsjetio je na zahtjev Evropske komisije koja je tražila temeljnu analizu ovih amanadmana i pitao da li je uvažen ovaj zahtjev i da li će usvajanje ovakvog predloga biti prepreka putu ka EU.
"Da li će ministar biti spreman da ponese ličnu odgovornost ako bude problema zbog ovog zakona, a i da pitam gospođu Raičević koja dugo tamo radi da prokomentari&scaron;e zloupotrebe koje su de de&scaron;avale u prethodnom periodu ako postoje ovoliki mehanizmi za&scaron;tite o kojima govori", pitao je Zirojević.
Božović je odgovorio da je obavije&scaron;ten od kolege iz Ministarstva evropskih poslova da su u kontaku sa predstavnicima EK i da je Komisija obavije&scaron;tena da je većina amandmana prihvaćena.
"Oslu&scaron;kujemo reakcije iz Brisela i nećemo uraditi ni&scaron;ta &scaron;to će nas usporiti. &Scaron;to se tiče poglavlja 23 i generalno ovog zakona i svega &scaron;to se tiče Ministarstva pravde, ako usporimo proces pristupanja logična je i poljedica &scaron;to se tiče mog angažnama", kazao je Božović.
Raičević je odgovorila da bi ostavila sudskim istancama u dijelu eventualnih zloupotreba da reaguju i da se sačeka sudski epilog.
"Mogu odgovorno da tvrdim da pripadnici Agencije odgovorno i profesionalno u sladu sa procedurama i da su svi predmet kontrole 24 sata &scaron;to se može provjeriti", naglasila je Raičević.
Zirojević je poručio ministru da se pazi da ga, kako je kazao, ne izgore, jer se to već desilo jednom ministru.
Jasno je, kaže, da nije dobro iskomunicirano sa EK i da je potrebno da se ovaj predlog povuče iz procedure.
"Ako se sve radilo po ugledu na partnerske službe, a u 20.30 sinoć stiže iskaz zabrinutosti evropskih partnera onda ne&scaron;to nije urađeno dobro", kazao je Zirojević.
Jovan Vučurović je kazao da će tokom dana i sjutra imati amandmane kako bi odagnali nedoumice u vezi sa mogućim zloupotrebama.
"Mi nećemo dozvoliti da se ponovo ANB politički instruira i zloupotrebljava", kazao je Vučurović.
Laković je dodao da kada se navode neki negativni primjeri treba imati na umu da se zloupotrebe ne mogu spriječiti zakonskim normama.
"Treba napraviti balans između po&scaron;tovanja ljudskih prava i potrebe da omogućimo efikasno zakonsko rje&scaron;enje, da bi ljudi iz Službe koji se bave za&scaron;titom svih nas mogli da rade na bolji i efikasniji način. Zato smo uključili i civilni sektor i sve koji su bili spremni da ponude rje&scaron;ena da ne dođe do zloupotreba. Vlada je imala mogućnost da povuče predlog ili da amandmanski djeluje i uradila je ovo drugo, a ona će biti odgovorna ako ovo rje&scaron;enje bude imalo neke implikacije na evropski put", kazao je Laković.
Zirojević je naglasio da su amandmani uspjeli da ublaže predloženo rje&scaron;enje i da je sada jasno da samo jedan dio parlamentarne većine želi da ozakoni zloupotrebe, ali da i dalje smatra da treba povući rje&scaron;enje i bolje ga urediti.
"&Scaron;to se tiče odgovornosti Vlade imali smo prilike da vidimo na Premijerskom satu, prilikom usvajanja Zakona o javnim okupljanima i na drugim brojnim primjerima, pa ne treba govoriti o odgovornosti, jer ona je sve samo ne odgovorna", kazao je Zirojević.
Laković se osvrnuo na pismo NVO ka Odboru smatrajući da su njihovi predlozi usvojeni amandmanima, a javna rasprava je mogla da bude, ali nije obavezna.
&nbsp;
&nbsp;

Usvojeni amandmani: Odbor većinom glasova usvojio izvještaj o Predlogu zakona o ANB-u

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), kazali su ambasadorima Kvinte da trebaju povesti računa o onome &scaron;to se de&scaron;ava u crnogorskoj Skup&scaron;tini i da ako oni nijesu u stanju da &ldquo;zauzdaju&rdquo; vladajuću većinu to morati da uradi opozicija. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore, Ivan Vuković.
- Jer ako bi se realizovali planovi ljudi na vlasti, to bi podrazumijevalo da oni imaju potpunu kontrolu nad životima svih građana - rekao je on.
Premijer Milojko Spajić u kontinuitetu, kako kaže, pokazuje neozbiljnost i nepo&scaron;tovanje Skup&scaron;tine, koja ga je birala na tu funkciju.
- Juče je trebalo da bude prvi Premijerski sat nakon četiri mjeseca. Od marta nijesmo bili u prilici da premijeru i ministrima postavljamo pitanja i na taj način se onemogućava ono &scaron;to je jedan od osnovnih postulata u političkim sistemima svih demokratskih država, a to je kontrolna funkcija parlamenta u odnosu na izvr&scaron;nu vlast. Predsjednik Vlade je juče do&scaron;ao non&scaron;alantno, gotovo dripački i za govornicom kazao da on neće da odgovara na pitanja poslanika, &scaron;to, koliko ja znam, a pratim aktivno politički život u Crnoj Gori, se nikad nije desilo - rekao je Vuković.
Prema njegovom mi&scaron;ljenju, premijer i ministri izbjegavaju obaveze prema najvi&scaron;em zakonodavnom organu koje bi morali imati po Ustavu i zakonu i po Poslovniku Skup&scaron;tine Crne Gore.
- U prethodnom periodu su nas poslanici iz vladajuće većine onemogućavali u namjeri da koristimo mehanizme kontrole, kao &scaron;to su kontrolna saslu&scaron;anja, pa nam nijesu davali kvorum na sjednicama odbora, pa su nas preglasavali, a sve je to nepoznato u političkoj praksi iole ozbiljnih demokratskih država. Siguran da je to bio dio nekog unaprijed pripremljenog plana - kazao je Vuković.
Podsjeća i kako juče u Skup&scaron;tini bilo vrlo neprijatno, te da je predsjednik DPS-a Danijel Živković reagovao i kazao kako DPS kao državno odgovorna, konstruktivna opozicija u kontinuitetu daje doprinos političkim uspjesima Crne Gore.
- Uključujući i izbornu reformu koje ne bi bilo bez Demokratske partije socijalista, ili bez potpredsjednika Skup&scaron;tine odnedavno, Nikole Rakočevića i da nam predsjednik Vlade na ovaj način vraća, odnosno pokazuje jedno nepo&scaron;tovanje prema poslanicima parlamentarne opozicije. Rekli smo to je to, od sada ćemo razgovarati drugačije sa njim, jer očito da tu ne&scaron;to ozbiljno nedostaje na planu, prije svega, lične kulture - istakao je Vuković.
Lo&scaron; utisak koji je ostavio premijer, podsjeća Vuković, nastavio se i u nastavku zasjedanja, u dijelu u kojem su ministri odgovarali poslanicima.
- Od 1.januara do 17.jula mi u maloj Crnoj Gori imamo 19 ubistava, svakih pet dana se desi neki incident u centru Podgorice i nemamo reakciju nadležnih - podsjeća on i dodaje da za sve &scaron;to se de&scaron;ava po pitanju bezbjednosti u Crnoj Gori ministar ne odgovara nikome i ne osjeća bilo kakvu vrstu moralne ili profesionalne odgovornosti.
Izbjegavajući da odgovori na pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori, ministar unutra&scaron;njih poslova Danilo &Scaron;aranović je, kaže, poku&scaron;ao da skrene sa teme čitajući &ldquo;nekakav papir koji je dobio ko zna od koga&rdquo; i sa neprovjerenim informacijama.
- Pokazao je stra&scaron;no nepo&scaron;tovanje prema ljudima koji su to slu&scaron;ali, među kojima je puno onih koji su nažalost doživjeli lične i porodične tragedije u proteklom periodu, a koje smo mi, pored ostalih, imali priliku da sretnemo na Kru&scaron;evom ždrijelu prije nekoliko dana - rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima čelnici bezbjednosnog sektora su se uživjeli u uloge, pa dolaze u Skup&scaron;tinu sa idejom da projektuju moć od koje bi valjda trebalo nekoga da bude strah.
- Važnije od toga je da je sve vi&scaron;e kompromitujućih podataka vezano za rad tih ljudi, ono &scaron;to su pravne posljedice, koje će doći na naplatu jednoga dana. &Scaron;to se tiče tog političkog subjekta meni djeluje da su oni sve karte bacili na ovu priču oko politizacije bezbjednosnog sektora, u formi usvajanja novog zakona o unutra&scaron;njim poslovima, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tog famoznog vetinga, jer očigledno je jedino to preostalo. Njima koji su do prije dvije godine bili možda i najpotentnija politička partija u Crnoj Gori, danas su ne&scaron;to iznad cenzusa i procjenjuju da jedino to može da ih vrati u život, u smislu zloupotrebe funkcija koje trenutno pokrivaju, a za &scaron;ta su im potrebna ova nova zakonska rje&scaron;enja - istakao je Vuković.
Zakonska rje&scaron;enja koja predlaže vladajuća većina, obja&scaron;njava on, svojstvena su vi&scaron;e poluautoritarnim režimima i huntama, nego zemlji koja ima ambiciju da zavr&scaron;i pristupne pregovore i bude prva naredna članica Evropske unije (EU).
Reformom ANB-a bi bilo omogućeno da direktor ANB prikuplja podatke o bilo kome, nagla&scaron;ava on, bez odobrenja suda, &scaron;to je siguran put u autokratiju, koji moraju zaustaviti ne samo u patlamentu, poručuje on, nego i svi građani.
- Umjesto da pričamo o tome &scaron;ta nas čeka do kraja godine, koja poglavlja treba zatvoriti, &scaron;ta ćemo sa evidentno propalom turističkom sezonom, mi se bavimo nečijom ambicijom da zaslijepljen političkom mržnjom i željom za revan&scaron;izmom stavi &scaron;apu i na policiju, i na djelove tužila&scaron;tva, i na ANB i da, u krajnjem, disciplinuje sudove kako bi mogao da sprovodi nekakvu revolucionarnu pravdu. Mi smo na to skrenuli pažnju na&scaron;im međunarodnim partnerima - poručio je Vuković.
Prvo se počelo sa resorom prosvjete, podsjeća on, u kome su čistke Vesne Bratić dovele do toga da je Crna Gora isplatila već pola milona od&scaron;tete, nastavilo se sa zdravstvom, &scaron;to će tek izaći na vidjelo i na kraju se preliva na sektor bezbjednosti.
- Uklonjeni su ljudi koji su bili politički nepodobni iz policije, Ministarstva unutra&scaron;njih poslova. Mislim da se i na taj način kumovalo bezbjednosnoj situaciji koju imamo u Crnoj Gori, sklonili su najiskusnije ljude iz sistema zato &scaron;to su im politički smetali, neke od njih samo zato &scaron;to su bili Crnogorci i zato &scaron;to nijesu htjeli da pogaze nekakve principe koji ih vode u profesionalnom radu, pa su one koje su ostali sa nekim iskustvom angažovali da čuvaju &scaron;tićene ličnosti, a na ulici su ostali ljudi koji su tek zavr&scaron;ili Policijsku akademiju. Onda se čudimo &scaron;to imamo ovakvu bezbjednosnu situaciju u zemlji.
Odgovorni se neće zaustaviti dok, ponavljam, sistem u potpunosti ne podrede svojim političkim interesima, &scaron;to bi značilo da mogu da pokreću procese istrage protiv onih koje oni vide kao političku prijetnju, da onda kroz pritisak na Tužila&scaron;tvo mogu da izdejstvuju neke optužnice i na kraju dana se niko u sudu ne usudi da sudi protivno njihovim očekivanjima. Ovo nije samo na&scaron;a politička bitka u parlamentu, nego ne&scaron;to &scaron;to bi morao biti poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti - zaključio je Vuković.

Vuković: Ovo nije samo naša politička bitka u parlamentu, nego poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti

PORUČUJE POTPREDSJEDNIK DPS-A

Evropska unija (EU) očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i omogući Evropskoj komisiji (EK) da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi sa procedurom.
To je Vijestima rekao portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
On je kazao da EU pažljivo prati razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB-u.
Mersije je poručio da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća poja&scaron;njenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena, uključujući i "omogućavanje Evropskoj komisiji da izvr&scaron;i temeljnu analizu, prije nego &scaron;to se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona".
On je naglasio da su zabilježili zabrinutosti, koje su tim povodom iznijele domaće organizacije civilnog dru&scaron;tva.
"Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i po&scaron;tovanja temeljnih prava", kazao je Mersije.
On je u odgovoru Vijestima naveo da se posebno očekuje da Crna Gora &ndash; kao država kandidat za članstvo u EU dosljedno po&scaron;tuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU.
Vlada je krajem pro&scaron;le sedmice na elektronskoj sjednici, bez prethodne javne rasprave, usvojila Predlog zakona o ANB-u, koji su po skraćenoj proceduri predali u skup&scaron;tinsku proceduru.
Zbog predloženih zakonskih izmjena, danima su o&scaron;tro reagovale brojne nevladine organizacije, Udruženje pravnika, opozicionari koji su naglasili da je Predlog zakona o ANB-u neustavan i protivan međunarodnim standardima, zbog čega su zatražili da se hitno povuče iz skup&scaron;tinske procedure, radi usklađivanja sa Ustavom i propisima EU.

EK: Vlada da pojasni izmjene Zakona o ANB-u

"I OMOGUĆI NAM ANALIZU PRIJE NEGO NASTAVI DALJU PROCEDURU"

Vlada je na telefonskoj sjednici utvrdila osam amandmana na Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Tim amandmania predviđeno je između ostalog, predviđeno da Agencija pristupa podacima iz evidencija, registara i zbirki&nbsp; na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starje&scaron;inom organa ili odgovornim licem u pravnom licu.
&bdquo;Pristup elektronskim putem podacima iz evidencija, registara i zbirki podataka koje vode državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, pravna lica i drugi subjekti iz stava 1 ovog člana, Agencija vr&scaron;i na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa starje&scaron;inom organa, odnosno odgovornim licem u pravnom licu&ldquo;, navodi se u prvom amandmanu.
Kako se dalje navodi, u prvom amandmanu, zaključivanje sporazuma obavlja se uz prethodno pribavljeno mi&scaron;ljenje organa uprave nadležnog za za&scaron;titu tajnih podataka i nezavisnog nadzornog tijela nadležnog za za&scaron;titu podataka o ličnosti.&nbsp;
Drugim amandmanom Vlade predviđeno je da je Agencija ovla&scaron;ćena da prikupija podatke nadzorom nad elektronskim komunikacijama i po&scaron;tanskim po&scaron;iljkama koji se odnosi na: sadržaj elektronske komunikacije, podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspje&scaron;nom uspostavljanju komunikacija, podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika, međunarodne telekomunikacione veze i sadržaj i vrstu po&scaron;tanske po&scaron;iljke, odnosno usluge.&nbsp;
Jednim od amandmana Vlade predviđeno je da se radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog ogla&scaron;avanja.&nbsp;
&bdquo;Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog ogla&scaron;avanja utvrđuju se aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije&ldquo;, predviđeno je amandmanom.

Vlada utvrdila amandmane na predlog zakona o ANB-u

NA TELEFONSKOJ SJEDNICI

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto.
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužila&scaron;tvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužila&scaron;tava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade.
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom pro&scaron;le godine.
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon jo&scaron; nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona.
&ldquo;Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori&rdquo;, dodao je Božović.
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada zavr&scaron;e, biti proslijeđen Evropskoj komisiji.
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula.
&ldquo;Imamo najvi&scaron;u stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, &scaron;to znači da je rije&scaron;eno vi&scaron;e predmeta nego &scaron;to je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je rije&scaron;eno 2.493&rdquo;, naveo je Božović.
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će jo&scaron; brže i efikasnije raditi u budućem periodu.
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu.
&ldquo;Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ni&scaron;ta, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji&rdquo;, rekao je Božović.
On je kazao da očekuje &scaron;iru podr&scaron;ku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način &scaron;alju dobru poruku da se zakonodavna, izvr&scaron;na i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi.
&Scaron;ef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom.
&ldquo;Danas ste do&scaron;li u Skup&scaron;tinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno mije&scaron;anje izvr&scaron;ne grane vlasti u sudsku&rdquo;, upitao je Nikolić.
On je ocijenio da tužila&scaron;tvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije &ldquo;pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om&rdquo;.
&ldquo;Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji po&scaron;teno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate&rdquo;, rekao je Nikolić.
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do &scaron;est hiljada eura, ali ne dolazi na sjednice skup&scaron;tinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu.
&ldquo;Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i po&scaron;teni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rje&scaron;enje&rdquo;, rekao je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ni&scaron;ta protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad.
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje.
&ldquo;Niko nema ni&scaron;ta protiv da se tim ljudima povećaju plate, jo&scaron; samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija&rdquo;, rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima.
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguli&scaron;e posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan.
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužila&scaron;tvu.
&ldquo;Podr&scaron;ka ovom zakonu pokazuje na&scaron; odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog dru&scaron;tva. Ako želimo da gradimo dru&scaron;tvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da &scaron;tite pravdu u državi&rdquo;, rekla je Vuković.
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja.
&ldquo;Ako želimo da za&scaron;titimo pravosuđe od spolja&scaron;njih uticaja moramo ga jačati iznutra &ndash; materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu&rdquo;, rekla je Vuković.
Poslanik Bo&scaron;njačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rje&scaron;enja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme.
&ldquo;Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i na&scaron;ih evropskih partnera&rdquo;, naveo je Smailović.
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada.
&ldquo;Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosada&scaron;nji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosada&scaron;nje kolege&rdquo;, kazao je Smailović.