Pokrenućemo inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje povodom optužbi iz pisma odbjegle specijalne tužiteljke Lidije Mitrović pred skup&scaron;tinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, kazao je poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
On je na konferenciji za medije rekao da očekuje da Specijalno državno tužila&scaron;tvo pokrene postupke ukoliko se bilo koja od optužbi pokaže tačnom.
Podsjetio je da je Mitrović osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, te da je nakon njenog bjekstva objavljeno pismo u kojem tvrdi da je nevina.
&bdquo;Bilo mi je donekle čudno da se neko ko je osuđen na sedam mjeseci zatvora opredijeli na takav potez. Da je po&scaron;la u UIKS, Lidija Mitrović bi već bila na slobodi. U pismu je navela da je nepravedno osuđena u montiranom postupku i iznijela ozbiljne optužbe. Krajem pro&scaron;log mjeseca Mitrović je iz bjekstva podnijela i krivičnu prijavu&ldquo;, rekao je Zirojević.
Istakao je da SD nema namjeru da brani bilo koga ko je nedostupan državnim organima ili odbija da izvr&scaron;i kaznu, bez obzira na stavove o samoj presudi, ali da smatraju da slučaj zahtijeva dodatnu pažnju.
&bdquo;Nemamo namjeru da branimo bilo koga ko je nedostupan državnim organima ili odbija da izvr&scaron;i kaznu nekog suda, &scaron;to god neko mislio o toj kazni, ali s obzirom na to da je ovaj slučaj pratilo mnogo kontroverzi i da smo u posjedu dokumenata koji potencijalno ukazuju na zloupotrebe, pokrećemo inicijativu za kontrolno saslu&scaron;anje&ldquo;, naveo je Zirojević.
Dodao je da se u javnosti do sada mogla čuti samo jedna strana priče i izrazio očekivanje da će svi poslanici podržati inicijativu.
Govoreći o dokumentima koje SD posjeduje, kazao je da je riječ o finansijskoj dokumentaciji.
&bdquo;Na osnovu onoga u &scaron;ta smo imali uvid, desile su se određene zloupotrebe sa finansijskim fakturama&ldquo;, naveo je, između ostalog, Zirojević.

Zirojević: Zatražićemo kontrolno saslušanje zbog slučaja Lidije Mitrović

"DONEKLE ČUDNO DA SE NEKO KO JE OSUĐEN NA SEDAM MJESECI ZATVORA OPREDIJELI ZA BJEKSTVO"

Očigledno je da su se prevarili oni koji su 2020. vjerovali da će odlaskom vlasti koja je predvodila obnovu nezavisne Crne Gore, njenu sudbinu i ideje podijeliti, kazao je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
-Jasno je da ideja nezavisnosti nije bila ni lični ni partijski projekat, već da je njen stvarni vlasnik Crna Gora, a da je istorija mjesto njenog rođenja-&nbsp; ocijenio je Đukanović.
On je sinoć na Svečanoj akademiji, koju je u Nik&scaron;iću povodom 20. godina od obnove nezavisnosti priredio DPS, istakao kako je nakon promjene vlasti 2020. i u Crnoj Gori otvoren je prostor za jači uticaj retrogradnih ideologija, &scaron;to je dovelo do zastoja svih razvojnih politika.
- Nije problem u promjeni vlasti, jer promjene najče&scaron;će znaju biti blagotvorne za progres svakog dru&scaron;tva. Posebno nakon dugog trajanja vlasti, kao &scaron;to je to kod nas bio slučaj. Smatram da je promjena vlasti u Crnoj Gori demokratskim, mirnim putem prije &scaron;est godina ne samo prvo, nego jedno od vrednijih demokratskih dostignuća u cijeloj njenoj istoriji. Problem je, nažalost, &scaron;to smo u tim promjenama dobili nekompetentnu vlast, neposvećenu državnim i nacionalnim interesima &ndash; istakao je Đukanović.
Poručio je i kako je posljednji trenutak da osvijestimo svoju odgovornost za stanje u kome je Crna Gora danas.
- Povratak u stanje političke normalnosti je isključivo na&scaron;a odgovornost. Građani Crne Gore su dali podr&scaron;ku sada&scaron;njoj vlasti, na njima je i da joj zahvale.
Aktuelna parlamentarna većina je u relativno kratkom roku od nepunih &scaron;est godina, ne verbalno, nego djelatno, pokazala toliko destruktivnog, revizionističkog nauma da od građanske Crne Gore pravi srpsku državu, da antifa&scaron;ističku Crnu Goru preoblikuje u državu koja ne razlikuje izdaju od borbe za slobodu, da sekularnu Crnu Goru vrati u doba teokratskog upravljanja; da evropsku i evroatlantsku Crnu Goru drži pod ki&scaron;obranom Rusije. Ponosni smo &scaron;to smo i iz opozicionih redova pokazali snagu i osujetili takve njihove naume.
Bliži se dan kada će demokratske proevropske snage čiji je kredo antifa&scaron;izam i izgradnja građanskog dru&scaron;tva ponovo preuzeti odgovornost za uspje&scaron;no vođenje Crne Gore, demokratske države vladavine prava i ljudskih prava i sloboda, po mjeri savremenog evropskog dru&scaron;tva &ndash; poručio je Đukanović.
Istakao je da je obnova nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine jedan od najznačajnijih i najmarkantnijih događaja u njenoj milenijumskoj istoriji i da označava početak moderne epohe u dugom istorijskom i državnom trajanju Crne Gore, kojim je ispravljena jedna velika istorijska nepravda.
- Obnova nezavisnosti na demokratskom referendumu 2006. ima posebnu važnost. Prije svega, zato &scaron;to nije bila praćena ljudskim žrtvama, niti se za ovaj cilj, kao uvijek do tada, moralo boriti oružjem. Prvi put u crnogorskoj istoriji nezavisnost je obnovljena na demokratski način, voljom većine, bez ugrožavanja onih koji su ostali u manjini. To je, nema sumnje, kuriozitet ne samo crnogorske nego i balkanske političke istorije, koji danas jo&scaron; vi&scaron;e uzdiže ime Crne Gore među narodima i državama, i koji pokazuje na&scaron;u istorijsku emancipaciju &ndash; kazao je Đukanović.
On smatra i da je veličina obnove nezavisnosti 2006. i u tome &scaron;to težnja za nezavisno&scaron;ću nije počivala na nacionalnoj ili nacionalističkoj ideji, kao &scaron;to je to bio čest slučaj na Balkanu.
- Težnja za nezavisno&scaron;ću prvenstveno je bila motivisana željom većine crnogorskog dru&scaron;tva da samostalno upravlja svojom državnom kućom i svojom evropskom budućno&scaron;ću, a ne da bilo kome nameće svoju dominaciju ili da osigura privilegovanu poziciju. Za razliku od mnogih drugih suverenističkih pokreta u okruženju, crnogorski nije bio pokret jedne nacije.
To je bio pokret građana svih vjera i nacionalnosti koji žive u Crnoj Gori. U političkoj istoriji ovog dijela Evrope, mi zaista nemamo takvog primjera zajedni&scaron;tva i sklada oko jedne ideje. Zato možemo reći da je 21. maj 2006. godine bio najuzvi&scaron;eniji iskaz građanskog bića Crne Gore, bez kojeg nema demokratske, pravedne, slobodne i evropske Crne Gore &ndash; naglasio je Đukanović.
On je kazao kako se, poput svih velikih postignuća jednog dru&scaron;tva, i obnovljena crnogorska nezavisnost susreće se sa otporima i osporavanjima u svom novom životu.
- Tim vi&scaron;e &scaron;to crnogorska nezavisnost nije samo jedno političko stanje, već je i ambijent koji crnogorskom dru&scaron;tvu nameće nove vrijednosti, prvenstveno demokratske, građanske i evropske. Zato su otpori i osporavanja nezavisne Crne Gore, istovremeno otpori emancipaciji i evropeizaciji njenog dru&scaron;tva, odnosno, otpori jednoj novoj Crnoj Gori.
Upravo obnova nezavisnosti afirmisala je i gradi drugačiju svijest i drugačiji odnos prema Crnoj Gori i njenim interesima i težnjama. Sve ono &scaron;to je obnovljena Crna Gora uradila u ovih 20 godina, potvrđuje opravdanost takvog opredjeljenja &ndash; zaključio je Đukanović

Đukanović: Bliži se dan kada će proevropske snage ponovo preuzeti odgovornost za vođenje Crne Gore

DPS POVODOM 20. GODIŠNJICE DRŽAVNE NEZAVISNOSTI PRIREDIO SVEČANU AKADEMIJU U NIKŠIĆU

&Scaron;ef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić saop&scaron;tio je da je poslanički klub te partije, prema analizi Centar za građansko obrazovanje (CGO), sa vi&scaron;e od 201 sat rasprave ubjedljivo najaktivniji u aktuelnom sazivu Skup&scaron;tine Crne Gore.
Nikolić je na konferenciji za medije kazao da to nijesu &bdquo;samo sati govora&ldquo;, već sati političke borbe protiv lo&scaron;ih zakona, tajnih zaduženja i, kako je naveo, gaženja Ustava Crne Gore.
Prema njegovim riječima, vladajuća većina, predvođena Pokretom Evropa sad, govorila je dva i po puta manje od DPS-a, iako ima tri poslanika vi&scaron;e.
&bdquo;Imate poslanike vlasti koji su za tri godine mandata progovorili ravno 15 minuta&ldquo;, rekao je Nikolić.
Ocijenio je da to predstavlja nepo&scaron;tovanje i Skup&scaron;tine i građana koji su ih birali.
On je kritikovao i rad Vlade premijera Milojko Spajić, navodeći da je Crna Gora, umjesto obećane &Scaron;vajcarske Balkana, dobila najglomazniju Vladu u svojoj istoriji sa 33 člana.
Nikolić je posebno ukazao na podatak CGO-a da je vi&scaron;e od 60 odsto sjednica Vlade održano elektronskim ili telefonskim putem.
&bdquo;To znači da se odluke o budžetu, institucijama i životima građana donose preko Viber i WhatsApp poruka, bez rasprave, bez sučeljavanja argumenata i bez javno dostupnih zapisnika&ldquo;, rekao je on.
Prema njegovim riječima, ćutanje poslanika vlasti i održavanje telefonskih sjednica Vlade pokazuje da aktuelna vlast nema rezultate, viziju ni argumente da brani svoju politiku.
Nikolić je naveo da su četiri od sedam najaktivnijih poslanika u Skup&scaron;tini iz redova DPS-a, ističući da taj klub funkcioni&scaron;e kao sistem koji odgovorno služi građanima.
&bdquo;Mi smo opozicija u parlamentu, ali smo, u odnosu na postojeću konkurenciju, apsolutna vlast kad su u pitanju rad, znanje i odgovornost prema državi&ldquo;, poručio je Nikolić.
On je najavio da će DPS nastaviti da, kako je rekao, bude glas građana Crne Gore, propituje poteze vlasti, kritikuje ih i nudi rje&scaron;enja.

Nikolić: DPS najaktivniji u Skupštini, vlast ćuti i državom upravlja telefonom

"U ODNOSU NA POSTOJEĆU KONKURENCIJU, MI SMO APSOLUTNA VLAST KAD SU U PITANJU RAD, ZNANJE I ODGOVORNOST PREMA DRŽAVI“

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obavio je konsultativno saslu&scaron;anje kandidata prijavljenih na javni poziv za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Na javni poziv prijavila su se četiri kandidata: Bojana Franović Kovačević, Aleksandar Kovačević, Luboder &Scaron;abo i Marko Mirjanić.
Tokom saslu&scaron;anja, poslanike je najvi&scaron;e interesovalo kako kandidati vide stanje u crnogorskom pravosuđu, koji su najveći izazovi i kako bi ih trebalo rje&scaron;avati.
Kandidatkinja Bojana Franović Kovačević istakla je da rad u pravosuđu vi&scaron;e nije atraktivan za mlade ljude te da joj je najteže objasniti motive zbog kojih se prijavila. Naglasila je da je advokat, da pravosuđe smatra svojim &ldquo;dvori&scaron;tem&rdquo;, ali da nije zadovoljna trenutnom situacijom.
&bdquo;Smatram da je profesija postala nepopularna i da će dugoročno biti problema sa kadrom u pravosuđu. Pravosuđe mora da se otvori, da se daju te&scaron;ki odgovori i da se postavljaju te&scaron;ka pitanja&ldquo;, kazala je Franović Kovačević.
Poslanik Vasilije Čarapić naglasio je da neće ispitivati pravnička znanja kandidata, jer su ona nesporna, već da je najvažniji integritet i nezavisnost. Pitao je Franović Kovačević &scaron;ta smatra najvećim problemima crnogorskog sudstva.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin istakao je da je nezavisnost pravosudnog sistema jedan od ključnih elemenata pravne države.
&bdquo;Pravac za vraćanje povjerenja u sudski sistem je provjera integriteta sudija i priliv novih, svježih kadrova&ldquo;, naveo je Rovčanin i pitao Franović Kovačević da li smatra da je potrebna provjera integriteta sudija.
Odgovarajući na pitanja, Franović Kovačević kazala je da pritisak u sudstvu postoji i da sudije nijesu imune na njega.
&bdquo;Ne znači da postupaju pod pritiskom onako kako pritisak ide, ali pritisak postoji i ozbiljno ih tro&scaron;i. Smatram da je taj pritisak najveći problem na&scaron;eg dru&scaron;tva&ldquo;, istakla je ona.
Kandidatkinja je ukazala i na zabrinjavajuće mali broj prijava za Sudski savjet.
&bdquo;Poražavajuće je da se za četiri pozicije javilo samo četvoro ljudi. Na&scaron;i kadrovi nisu spremni za pravo EU.&ldquo;
Govoreći o sudijskoj profesiji, Franović Kovačević je naglasila da advokati i sudije dijele kolege na one koji podliježu pritisku i one koji tome nisu skloni.
&bdquo;Čim imamo tu vrstu podjele, nije dobro&ldquo;, dodala je.
Na pitanje o provjeri integriteta sudija, kazala je da veting na nivou cijelog pravosuđa nije praktičan, jer bi doveo do ozbiljnih komplikacija u tekućim predmetima.
&bdquo;Članovi Sudskog savjeta trebaju pratiti stanje u pravosuđu i reagovati kada primijete anomalije. Sudskom savjetu treba ojačati kapacitete i u njemu moraju biti ljudi koji stvarno žele da ne&scaron;to promijene i rade&ldquo;, zaključila je Franović Kovačević.
Poslanik Nikola Zirojević pitao je kandidatkinju za stav o odnosu sudova i Uprave policije.
Franović Kovačević istakla je da je odnos lo&scaron;, &scaron;to podriva povjerenje građana, i naglasila važnost kulture dijaloga.
&bdquo;Dosta argumenata i jednih i drugih je tačno. Dugoročno gledano, takve situacije prave velike probleme jer su to sistemi koji moraju da sarađuju&ldquo;, navela je ona.
Kandidat Aleksandar Kovačević istakao je da sa mjesta člana Sudskog savjeta može doprinijeti unapređenju pravosudnog sistema.
&bdquo;Neki predmeti bi trebalo da budu javni. Za sudiju treba neko ko osim znanja ima i specifične psihičke karakteristike. Sudija krivičar mora da bude kao hirurg &ndash; da ima nerve, živce, otpornost&ldquo;, kazao je Kovačević.
On je, odgovarajući na pitanje da li je pritisak obeshrabrujući , kazao to utiče na odluku kandidata da se prijave za funkcije u pravosuđu.
&bdquo;Ljudi se pla&scaron;e i razmi&scaron;ljaju za&scaron;to bi sebe izlagali velikom riziku. Sada je posebno opasno jer postoje vi&scaron;e centara moći, pa nije jasno ko će se preko va&scaron;ih leđa obračunati&ldquo;, naveo je Kovačević.
Kandidat Marko Mirjanić kaže da je materijalni položaj sudija pobolj&scaron;an.
Navodi da sudima mora biti fokusiran na svoj posao, mora mu biti garantovana bezbjednost. Smatra da ukoliko postoji politička volja to može da se uradi.
Poslanik Andrija Nikolić kazao je da smatra da veliki broj ljudi iz struke sumnja u kredibilitet ovog procesa.
"Ovdje jedan Neboj&scaron;a Vučinić, biv&scaron;i sudija suda za ljudska prava u Strazburu nije bio dovoljno dobar kandidat da popuni određene funkcije u pravosuđu", naveo je Nikolić.

Konsultativno saslušanje kandidata za članove Sudskog savjeta; Kandidati upozoravaju na slabosti u pravosuđu

NA ODBORU ZA POLITIČKI SISTEM, PRAVOSUĐE I UPRAVU

Izbor potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada iz redova opozicije bio bi demokratski iskorak, a na taj način bi se spriječilo uvođenje prinudne uprave u Podgorici, izjavio je odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Ma&scaron;ković, koji je i kandidat dijela opozicije za potpredsjednika.
Odbornik Evropskog saveza Milo&scaron; Ma&scaron;ković kazao je da mu je čast &scaron;to je kandidat dijela opozicije (SEP,DPS) za potpredsjednika Skup&scaron;tine Podgorice i da bi izbor opozicionog kandidata bio demokratski iskorak.Ma&scaron;ković ističe da se predsjednica Skup&scaron;tine Glavnog grada poziva na Statut i Poslovnik, a sama kr&scaron;i zakone.
&bdquo;Borovinić Bojović trebalo je nakon ostavke Dragutina Vučinića&nbsp; da predloži potpredsjednika. Po Statutu Skup&scaron;tina Glavnog grada mora da ima jednog ili vi&scaron;e potpredsjednika, tako da Borovinić Bojović nepredlaganjem kandidata ne po&scaron;tuje zakone&ldquo;, naveo je Ma&scaron;ković u emisiji "Link".
Ma&scaron;ković je napomenuo da bi izbor potpredsjednika Skup&scaron;tine Glavnog grada iz redova opozicije spriječio uvođenje prinudne uprave u Podgorici.
&bdquo;Prinudna uprava odgovara trenutnoj vlasti, jer bi onda mogli da vladaju bez kontrole opozicije, te tro&scaron;e sredstva kako njima odgovara.Takva situacija najvi&scaron;e bi odgovarala gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću jer bi tada imao gotovo neograničenu moć.
Potpredsjednik iz redova opozicije uspio bi da zakazuje sjednice, jer ako bi do&scaron;lo do smjene predsjednice Skup&scaron;tine, sumnjam da bi se većina brzo dogovorila oko novog predsjednika. A smjena Borovinić Bojović je gotovo izvjesna, jer je ostala bez podr&scaron;ke DNP-a&ldquo;, nagla&scaron;ava Ma&scaron;ković.
Zaključuje da ne vidi razlog za&scaron;to ga ostali opozicionari poput DNP-a i Preokreta ne bi podržali.

Mašković: Izbor potpredsjednika Skupštine Glavnog grada iz redova opozicije bio bi demokratski iskorak, očekujem podršku DNP-a i Preokreta

"NA TAJ NAČIN BI SE SPRIJEČILO UVOĐENJE PRINUDNE UPRAVE"

Vujović: Država morala mnogo više da radi na građanskom patriotizmu

"IDENTITETSKA PITANJA SU ČESTO KORIŠĆENA KAKO BI SE ODRŽAVALA STALNA POLITIČKA MOBILIZACIJA I OSJEĆAJ UGROŽENOSTI"

Skup&scaron;tinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu saslu&scaron;aće danas kandidate koji su se prijavili na javni poziv za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Na Javni poziv za izbor članova Sudskog savjeta, koji je raspisan 12. marta, prijavili su se Bojana Franović Kovačević, Aleksandar Kovačević, &Scaron;abo Luboder i Marko Mirjanić, prenosi agencija Mina.
Prema zakonskim odredbama, za člana Sudski savjet može biti izabran kandidat koji ima najmanje 40 godina, 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i visoke profesionalne i lične reference, uz uslov da nije osuđivan za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije.
Mandat Sudskog savjeta ističe 12. jula.
Savjet za vladavinu prava je krajem februara pozvao skup&scaron;tinski odbor da bez odlaganja raspi&scaron;e javni poziv i izabere četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kako bi se spriječio institucionalni vakuum u funkcionisanju sudske vlasti u godini u kojoj se očekuje zatvaranje pregovaračkih poglavlja iz oblasti vladavine prava.

Danas saslušanje kandidata za Sudski savjet

ZA IZBOR ČETIRI ČLANA  IZ REDA UGLEDNIH PRAVNIKA

Crnoj Gori je neophodno nacionalno jedinstvo kako bi narednih mjeseci ostvarila zacrtane planove iz evropske agende, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, navodeći da će to biti i test stvarne posvećenosti političkih aktera evropskim integracijama.
Gorčević je u intervjuu za agenciju Mina kazala da je formiranje radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) snažan politički signal Brisela i najavila da će i u Crnoj Gori uskoro biti formirana ekspertska radna grupa za rad na tom dokumentu.
&ldquo;Formiranje radne grupe je dobar signal država članica, ne samo u dijelu političke podr&scaron;ke koja je nama izuzetno važna, nego i u dijelu priznanja svega &scaron;to je Crna Gora do sada uradila&rdquo;, navela je Gorčević.
Ona smatra da je početak izrade Ugovora o pristupanju, koji će se odvijati paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, važan iskorak ne samo za Crnu Goru, već i za politiku pro&scaron;irenja EU, ocjenjujući da je riječ o snažnom signalu i za druge zemlje kandidate, budući da je to prvi put nakon 14 godina da se pristupa izradi ugovora o pristupanju nove članice.
Gorčević je pojasnila da će ekspertska radna grupa, čije formiranje je najavila, biti zadužena da pomogne Vladi u pregovorima o Ugovoru o pristupanju, kao i u pripremi odgovora na nacrt tog dokumenta koji izrađuje radna grupa EU.
Govoreći o za&scaron;titnim mehanizmima koji će biti dio Ugovora o pristupanju, Gorčević je rekla da oni neće biti specifični samo za Crnu Goru, već će se odnositi na sve buduće države članice EU. &nbsp;
&ldquo;Ono &scaron;to mi sada pregovaramo kao Crna Gora nije odnos EU samo prema na&scaron;oj državi, nego će biti odnos EU, odnosno država članica, prema svim budućim kandidatima&rdquo;, navela je Gorčević.
Ona je rekla da postoji nekoliko oblasti koje se pojavljuju kao teme koje stvaraju zabrinutost u državama članicama, dodajući da će o njima dodatno komunicirati narednih mjeseci.
Gorčević je kazala da se to može odnositi na pitanja usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i na oblast vladavine prava i rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. &nbsp;
Prema njenim riječima, dio Ugovora biće i tranzicioni periodi i obaveze na koje se Crna Gora obavezuje da zavr&scaron;i i nakon zatvaranja poglavlja.
Gorčević je odbacila spekulacije da bi za&scaron;titni mehanizmi mogli značiti ograničeno članstvo Crne Gore u EU ili uskraćivanje prava veta.
&ldquo;Pozicija Crne Gore je vrlo jasna. Mi želimo punopravno članstvo Crne Gore u EU&rdquo;, poručila je Gorčević, dodajući da je to pozicija koja je saop&scaron;tena i Evropskoj komisiji i državama članicama.
Za&scaron;titni mehanizmi, kako je istakla, ni na koji način ne podrazumijevaju drugostepeno članstvo Crne Gore u Uniji.&nbsp;
&bdquo;To podrazumijeva određene mehanizme praćenja ispunjavanja obaveza na koje se sada obavezujemo, a koje će važiti za period nakon &scaron;to postanemo država članica. U ovom trenutku se ne govori o pravu veta, bar kada je riječ o Crnoj Gori&ldquo;, naglasila je Gorčević.
Govoreći o raspoloženju država članica prema pro&scaron;irenju, Gorčević je rekla da činjenica da je formirana radna grupa za izradu pristupnog ugovora pokazuje da postoji snažna podr&scaron;ka Crnoj Gori među članicama EU, ali je upozorila da će proces ratifikacije zahtijevati ozbiljno političko i diplomatsko angažovanje Crne Gore.
&ldquo;To podrazumijeva strate&scaron;ko komuniciranje i sa parlamentima&rdquo;, navela je Gorčević, dodajući da će biti potrebno obezbijediti podr&scaron;ku i vlasti i opozicije u državama članicama. &nbsp;
Komentari&scaron;ući rast euroskepticizma u pojedinim državama članicama, posebno u Francuskoj, Gorčević je rekla da zabrinutost postoji, ali da se ona ne odnosi samo na Crnu Goru, već generalno na politiku pro&scaron;irenja. &nbsp;
&ldquo;Na nama je sada ključni zadatak da uspijemo da zavr&scaron;imo svoj dio posla i zatvorimo sva pregovačka poglavlja do kraja godine&rdquo;, rekla je Gorčević.
Nema vremena za političke kalkulacije, neophodno nacionalno jedinstvo
Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori i odnosima vlasti i opozicije, Gorčević je poručila da evropski put ne smije biti talac partijskih interesa i predizbornih kalkulacija. &nbsp;
&ldquo;Vrlo sam svjesna da se opozicione partije moraju pripremati za izbore, ali ovo nije partijski ili lični interes. Ovo je borba za Crnu Goru, u kojoj moramo da istrajemo svi zajedno ako želimo da budemo članica EU&rdquo;, rekla je Gorčević.
Ona je ukazala na paradoks da Crna Gora ima proevropsku opoziciju koja ne želi da glasa evropske zakone, iako je svjesna da izglasavanje tih zakonskih rje&scaron;enja znači da će Crna Gora postati sljedeća članica EU. &nbsp;
Gorčević je poručila da nema vremena za bilo kakvo političko kalkulisanje i da je neophodno nacionalno jedinstvo kako bi Crna Gora zavr&scaron;ila preostale obaveze do kraja godine. &nbsp;
&ldquo;Na&scaron; plan je vrlo jasan, a to je da do kraja jula ili avgusta Vlada i parlament zavr&scaron;e sve obaveze kako bi ostavili dovoljno vremena Evropskoj komisiji i državama članicama za njihov dio posla, a da bi sve bilo zavr&scaron;eno do kraja decembra&rdquo;, navela je Gorčević.
Na pitanje da li će vlast inicirati razgovore sa opozicijom zbog situacije u parlamentu, Gorčević je kazala da je ruka vlasti prema opoziciji uvijek bila ispružena.
Ona je rekla da razumije da postoje određene zabrinutosti povodom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutra&scaron;njim poslovima, ali je istakla da se ti zakoni usklađuju i da će, u komunikaciji sa Evropskom komisijom, biti opet mijenjani do kraja juna.&nbsp;
&ldquo;Vrlo odgovorno ćemo pristupiti tim, ali i svim narednim izmjenama zakona, posebno onih koji se odnose na zatvorenje poglavlja 23 i 24, jer vladavina prava će sjutra biti test za ulazak Crne Gore u EU&rdquo;, kazala je Gorčević.
Ona je rekla da će naredni mjeseci biti ključni i zbog potrebe usvajanja velikog broja evropskih zakona i eventualnih izmjena Ustava, za &scaron;ta je potrebna dvotrećinska podr&scaron;ka u parlamentu. &nbsp;
&ldquo;Pred nama je izazov, posebno ako govorimo o podr&scaron;ci većine za usvajanje izmjena Ustava, imenovanju sudija Ustavnog suda, ali i nekih drugih imenovanja za koje nam je neophodna dvotrećinska većina i za koje je zaista neophodno razgovarati sa dijelom opozicionih partija&rdquo;, rekla je Gorčević.&nbsp;
Kako je navela, svjesna je i da dio opozicionih partija ne želi da bude dio evropske priče.
&bdquo;Ovo je sada test za političare koji će pokazati da li smo dorasli zadatku i ko zaista želi napredak Crne Gore, a ne samo deklarativno zalaganje za evropske vrijednosti. Na kraju, to će biti i provjera spremnosti da se učestvuje u procesu koji je za Crnu Goru istorijski&ldquo;, kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, period do kraja godine predstavljaće test zrelosti za sve aktere u dru&scaron;tvu.
&bdquo;Svi će morati da ostave po strani lične i političke interese ukoliko zaista žele dobro svojoj državi&ldquo;, kazala je Gorčević.
Ona je ocijenila da Vlada pokazuje jasnu posvećenost evropskom putu i da radi bez kalkulacija, &scaron;to, kako je navela, potvrđuju rezultati ostvareni u kratkom periodu.
&bdquo;Ovo će biti test zrelosti ne samo za političare, već i za cijelo dru&scaron;tvo. Vjerujem da ćemo pokazati da možemo da stavimo Crnu Goru na prvo mjesto&ldquo;, poručila je Gorčević, dodajući da će Vlada će sigurno uspjeti da zavr&scaron;i svoj dio zadatka.
Na redu zatvaranje poglavlja 2 i 28
Govoreći o dinamici zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Gorčević je kazala da su trenutno četiri poglavlja pred Evropskom komisijom, a da će u narednim sedmicama ostala poglavlja slati jedno po jedno, kako budu spremna.
&ldquo;Cilj nam je da do kraja jula interno spremimo najteža pregovaračka poglavlja, u prvom redu ona koja se odnose na vladavinu prava i za&scaron;titu životne sredine, &scaron;to znači da imamo veliki broj obaveza&rdquo;, kazala je Gorčević, ističući da dinamika ne zavisi samo&nbsp; crnogorske strane.
Prema njenim riječima, u Skup&scaron;tini bi trebalo da bude izglasano 50 do 60 zakona do kraja juna ili jula, u zavisnosti dinamike rada parlamenta.
&ldquo;Uz saglasnost Evropske komisije i dobru saradnju Vlade i parlamenta sigurna sam da ćemo to uspjeti da zavr&scaron;imo na zadovoljstvo svih&rdquo;, rekla je Gorčević.
Ona je istakla da se do kraja jula očekuje održavanje nekoliko međuvladinih konferencija.
&ldquo;Prva naredna poglavlja koja će biti zatvorena su 2 i 28, a od Evropske komisije zavisi da li će to biti krajem ovog ili početkom narednog mjeseca&rdquo;, rekla je Gorčević, podsjetiv&scaron;i na plan da sva poglavlja budu zatvorena do kraja decembra.
Na pitanje da li u ovoj fazi veći izazov predstavljaju tehničke ili političke prepreke, Gorčević je kazala da se tehnički izazovi mogu lako prevazići, te da vjeruje da će parlament prepoznati značaj trenutka radi nacionalnog interesa.
Kako je istakla, ključni izazov je komunikacija sa svih 27 država članica, ali i unutra&scaron;nja priprema građana, institucija i administracije za sve ono &scaron;to slijedi nakon članstva u Uniji.
&ldquo;Kada zatvorimo sva poglavlja posao nije zavr&scaron;en, moramo da obezbijedimo političku podr&scaron;ku svih 27 država članica, ali i da pripremimo na&scaron;e građane i institucije za ono &scaron;to slijedi&rdquo;, kazala je Gorčević.

Gorčević: Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo za ostvarenje EU ciljeva

PORUČILA  MINISTARKA EVROPSKIH POSLOVA MAIDA GORČEVIĆ

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na vojnu paradu povodom nacionalnog praznika Francuske, koja će biti održana 14. jula na Jelisejskim poljima u Parizu.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta su kazali da će tema ovogodi&scaron;nje parade biti &bdquo;strate&scaron;ko buđenje Evrope&rdquo;, čime se posebno nagla&scaron;ava potreba za snažnijom evropskom saradnjom u oblasti bezbjednosti i odbrane.
U pozivu Makrona istaknuto je i da na početku parade zastava VCG, uz pripadnike garde, prođe avenijom Jelisejskih polja, &scaron;to bi reflektovalo strate&scaron;ku saradnju dvije države.
"Poziv predsjedniku Milatoviću potvrda je visokog nivoa političkog dijaloga i prijateljskih odnosa Crne Gore i Francuske", kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.

Makron pozvao Milatovića na vojnu paradu povodom nacionalnog praznika Francuske

SAOPŠTENO IZ KABINETA PREDSJEDNIKA DRŽAVE

<div class="ng-star-inserted">
Pravni tim&nbsp;Mila Đukanovića&nbsp;i&nbsp;Ane Đukanović&nbsp;ocijenio je da se u slučaju poznatom kao &ldquo;Telekom&rdquo; sprovodi politički motivisana kampanja s ciljem diskreditacije osoba koje nose prezime Đukanović, uz, kako tvrde, ozbiljno naru&scaron;avanje pravnog poretka.
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:
</div>
<div class="ng-star-inserted">
"Osnovno pravno pitanje ove, javnosti nametnute teme, koja se planski, jeftinim medijskim senzacionalizmom, gura &scaron;to dalje od prava, da bi se ostvarila, jednako tako planirana, diskreditacija ljudi na koje se odnosi, jeste koji pravni subjekt, u konkretnom pravnom slučaju, u skladu sa crnogorskim pravnim poretkom, može uop&scaron;te imati pravni status o&scaron;tećenog, u krivično-pravnom smislu, a koji se, kao takav, nije pojavljivao u dosada&scaron;njem toku postupka. U dnevno-političkim spekulacijama dežurnih du&scaron;ebrižnika za pravni poredak i samoprogla&scaron;enih krivičnih progonitelja svih neistomi&scaron;ljenika sa dru&scaron;tvene scene, pominje se čas Vlada, čas Država, kao navodni o&scaron;tećeni, a Vlada, na prijedlog ,,Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije&rdquo;, koji inače nema ba&scaron; nikakvu zakonom propisanu nadležnost, ,,zadužuje Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa da preduzme krivično gonjenje&rdquo;.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nečuven i nezakonit presedan. Vlada ,,nalaže krivično gonjenje&rdquo;! ,,Vlada preduzela krivično gonjenje&rdquo;!
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Pritom, da bude svima i za svagda do kraja jasno o kakvoj zloupotrebi se radi, ,,krivično-pravni događaj&rdquo; se odnosi na vrijeme nakon privatizacije kada Država nije vi&scaron;e bila vlasnik kompanije, dok sam ,,Telekom&rdquo; nikada nije tvrdio da je pretrpio bilo kakvu &scaron;tetu.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa u opisu svojih zakonskih nadležnosti nema nikakvu nadležnost za krivično gonjenje bilo kojeg pravnog subjekta, za bilo koje krivično djelo. Neko se, međutim, dosjetio da mu, radi ostvarenja svojih prozaičnih političkih ciljeva, nezakonito servira ovu nadležnost, ad hoc, u slučaju kolokvijalno nazvanom ,,Telekom&rdquo;, u kome su inače dvojica crnogorskih građana, nakon dvadesetogodi&scaron;njeg pravosudnog mrcvarenja i medijskog i dnevno-političkog satiranja njihovih ličnosti i gaženja njihovog ljudskog dostojanstva, pravosnažno oslobođeni od svih optužbi.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Da li ih iko može obe&scaron;tetiti za svaku vrstu enormne &scaron;tete koja im je pričinjena? Ovaj odgovor crnogorska javnost, jednako kao i pomenuti građani i njihove porodice, očigledno neće dobiti od zagovornika planiranog ,,novog krivičnog progona&rdquo;, sada sa drugim ljudima u ulozi optuženih, koje treba, po&scaron;to-poto stigmatizovati, posebno ukoliko nose prezime Đukanović.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Ostaje za pravne anale i dugo sjećanje pravni stav koji smo imali priliku da čitamo da je do navodnog prekida relativne zastarjelosti krivičnog gonjenja, u konkretnoj pravnoj stvari, protiv novih žrtava nezakonitog krivičnog progona, do&scaron;lo ,,preduzimanjem procesnih radnji u drugom krivičnom predmetu, ne protiv navedenih, nego protiv drugih lica, i to upravo onih koji su pravosnažno oslobođeni od optužbi za krivična djela koja su im stavljena na teret&rdquo; ?!
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Nečuven i nezakonit presedan je i kada potpredsjednik Vlade u medijima daje, otvoreno i bez imalo zazora, sugestije Vrhovnom sudu kako treba da odluči i kako treba da obrazloži svoju odluku, po zahtjevu za za&scaron;titu zakonitosti, koji je, upravo u odnosu na prethodno navedenu, pravno bizarnu odluku, podnesen od strane Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, na inicijativu Specijalnog državnog tužila&scaron;tva! A potpredsjednik Vlade zahtjev za za&scaron;titu zakonitosti u medijima ekspresno proglasio pravno nedozvoljenim!
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Da li je ikad do sada i, ako jeste, kada je to Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore preduzimao krivično gonjenje, nakon &scaron;to je tužila&scaron;tvo, koga veže načelo legaliteta krivičnog gonjenja, u ime Države Crne Gore, po članu 19 Zakonika o krivičnom postupku, odbacilo krivičnu prijavu zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao trajne procesne smetnje za krivično gonjenje, ili bilo kog drugog, na zakonu zasnovanog razloga?
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Svakom pravno pismenom je jasno da su Specijalno državno tužila&scaron;tvo i Vrhovno državno tužila&scaron;tvo svoje potpuno zakonite odluke u predmetnoj pravnoj stvari donijeli upravo ,,u ime Države Crne Gore&rdquo;, koju jednako tako zastupaju i kada krivično gone učinioce krivičnih djela. I niko ih drugi u toj ustavnoj ulozi, u ime Države, ne može odmijeniti. Koga bi inače Državno tužila&scaron;tvo zastupalo, ako ne Državu? Ali Vlada, kao i oni koji u strahu ponizno i spremno oslu&scaron;kuju &scaron;ta im iz Vlade poručuju, radije bi da Državu nezakonito zastupa u krivičnom gonjenju neko drugi, koji će ,,bolje od Državnog tužila&scaron;tva&rdquo; konvenirati njihovim prozaičnim interesima političke diskreditacije onih koje su naciljali kao svoje političke protivnike i sa kojim se treba ,,silom na sramotu&rdquo; obračunati, ne zazirući ni malo od zloupotrebe institucija.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Kome nije jasno neka pročita član 134 Ustava Crne Gore koji određuje da je &bdquo;Državno tužila&scaron;tvo jedinstven i samostalan državni organ koji vr&scaron;i poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti&ldquo;. SAPIENTI SAT (pametnome dosta).
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Neka se svako ko traga za istinom i odgovorom na postavljeno pitanje vrati sve do Zakonika o sudskom krivičnom postupku iz 1929. godine, kada je institut o&scaron;tećenog kao tužioca (supsidijarnog tužioca) uveden u tada&scaron;nji krivično-pravni sistem, po uzoru na austrijsko krivično procesno pravo iz 1873. godine, ako mu se već ne dopada pravni sistem danas nezavisne Crne Gore i njeno važeće zakonodavstvo, a dopada mu se pravni okvir Karađorđevića iz tog vremena.
</div>
<div class="ng-star-inserted">
Odgovor je već sad poznat svakom iole upućenom u krivično pravo. Nikada, ba&scaron; nikada, Za&scaron;titnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, niti raniji pravobranioci, u pravnoj praksi nijesu preduzimali krivično gonjenje umjesto nadležnog državnog tužila&scaron;tva, pa neka crnogorskoj javnosti makar bude jasno o kakvoj se zloupotrebi i diskriminaciji radi."
</div>

Pravni tim Đukanovića tvrdi: Vlada nezakonito pokušava da preuzme krivično gonjenje u slučaju Telekom

"NEČUVEN I NEZAKONITI PRESEDAN"

Novim Zakonom o lokalnoj samoupravi uvodi se model asimetrične decentralizacije, kojim se grad defini&scaron;e kao poseban oblik jedinice lokalne samouprave, uz jasno propisane uslove za sticanje takvog statusa.
Kako je navedeno u predlogu tog akta koji je Vlada ponudila poslanicima, status grada moći će da steknu op&scaron;tine koje imaju vi&scaron;e od 10.000 stanovnika, razvijene kadrovske kapacitete i funkciju ekonomskog, zdravstvenog, turističkog, kulturnog ili obrazovnog centra.
Dodatni uslovi predviđaju da uče&scaron;će sopstvenih prihoda u ukupnim prihodima op&scaron;tine u posljednjih pet godina bude veće od 30 odsto, kao i da organi lokalne uprave i javne službe nemaju poreskih i drugih dugovanja prema državi u kontinuitetu od najmanje dvije godine prije sticanja statusa grada.
Zakonom se gradovima omogućava vr&scaron;enje &scaron;irih nadležnosti u oblastima primarne zdravstvene za&scaron;tite, obrazovanja, socijalne i dječje za&scaron;tite.
Navodi se da je su&scaron;tina ovog modela pažljivo i odgovorno upravljanje procesom decentralizacije, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost sistema državne uprave i lokalne samouprave.
Predlog zakona predviđa i dodatno preciziranje poslova jedinica lokalne samouprave u saradnji sa organima državne uprave, uz usklađivanje sa posebnim zakonima, dok je poseban akcenat stavljen na evropske integracije, digitalizaciju i razvoj analitičkog pristupa zasnovanog na podacima.
Zakonom je predviđeno i srednjoročno i godi&scaron;nje planiranje rada lokalne uprave kroz dono&scaron;enje srednjoročnih i jednogodi&scaron;njih programa rada, sa ciljem očuvanja razvojne komponente lokalnih zajednica i kontinuiteta javnih politika.
Nova zakonska rje&scaron;enja predviđaju i jačanje transparentnosti rada lokalne samouprave i neposrednog uče&scaron;ća građana kroz skup&scaron;tine građana, jačanje instituta građanske inicijative i obavezu sprovođenja javnih rasprava.
Predviđeno je i formiranje službi za evropske integracije i informaciono-komunikacione tehnologije na lokalnom nivou, kao i uspostavljanje Savjeta za lokalnu samoupravu radi unapređenja saradnje između državne uprave i lokalnih samouprava.
Zakonom se dodatno uređuju pitanja mjesnih zajednica, međuop&scaron;tinske saradnje, upravnog nadzora nad javnim službama, procedure nadzora organa državne uprave nad op&scaron;tinama, kao i sastav i nadležnosti odbora povjerenika.
Predviđeno je i uspostavljanje posebnog informacionog sistema za praćenje stanja u oblasti lokalne samouprave, koji bi trebalo da omogući prikupljanje podataka o primjeni propisa na lokalnom nivou i izvr&scaron;avanju zakonskih obaveza.
"Cilj nije nametanje novih obaveza op&scaron;tinama, već plansko i analitički zasnovano pro&scaron;irivanje nadležnosti, za razliku od ranijih ad hok rje&scaron;enja bez adekvatnih procjena i podataka&ldquo;, navedeno je aktu koji je iniciralo Ministarstvo javne uprave, na čijem je čelu Mara&scaron; Dukaj.
Uvodi se i obaveza predsjednika op&scaron;tine da skup&scaron;tini op&scaron;tine podnosi posebne izvje&scaron;taje o stanju ljudskih resursa u organima lokalne uprave i javnim službama, primjeni lokalnih propisa i efektima lokalnih javnih politika.
Takođe, kako se dodaje, i o uticaju evropskih integracija i kori&scaron;ćenju EU fondova, implementaciji preporuka državnih organa i Državne revizorske institucije, statusu sudskih postupaka, kao i o primjeni propisa koji uređuju uče&scaron;će građana u ostvarivanju lokalne samouprave.

Ko će moći do statusa grada - više od 10.000 stanovnika i bez dugova

NOVIM ZAKONOM O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Nijesam se danas pojavio na sjednici Odbora jer mi ne pada na pamet da se odazivam pozivu neozbiljnih pojedinaca kojima je mjesto na ulici, a ne u Skup&scaron;tini Crne Gore, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
<a href="https://www.dnevno.me/Politika/-/odgodena-sjednica-odbora-za-bezbjednost-zirojevic-ne-iznenaduje-kukavicki-odnos-krapovica-15-05-2026-13-28-45">Odgođena sjednica Odbora za bezbjednost; Zirojević: Ne iznenađuje kukavički odnos Krapovića</a>
Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je trebalo da se raspravlja o Informaciji o stanju u Vojsci Crne Gore (VCG), nije danas održana zbog nedostatka kvoruma. Na sjednicu nije do&scaron;ao ministar odbrane Dragan Krapović, načelnik General&scaron;taba VCG&nbsp;Miodrag Vuksanović, kao ni članovi Odbora iz parlamentarne većine.
Predsjedavajući Odbora Nikola Zirojević rekao je da ga ne iznenađuje kukavički odnos Krapovića.
U reagovanju Krapović navodi da činjenica da poslanik Zirojević ni poslije vi&scaron;e poku&scaron;aja nije uspio da predsjedava sjednicom Odbora za bezbjednost i odbranu "jasno ilustruje o kakvom se cirkusantu radi"
Prema njegovim riječima, kada god ostane bez argumenata, Zirojević pribjegne uvredama i uličnom vokabularu...
"Konačno stav da će biti kako on kaže dok on predsjedava Odborom, pozivam ga da preispita, jer se, pored nekoliko poku&scaron;aja da zaista predsjedava Odborom na sjednici, a ne samo u svojoj glavi, to jo&scaron; nije desilo.
To mu dovoljno govori koliko ga ozbiljno shvataju javnost, kolege i svi ostali. Očigledno džabe viče: &lsquo;Pomjerite se, ide drug član&ldquo;, naveo je, između ostalog, Krapović.

Krapović: Ne pada mi na pamet da se odazivam pozivu neozbiljnih pojedinaca kojima je mjesto na ulici, a ne u Skupštini

ODGOVORIO ZIROJEVIĆU

Iz Beograda se ponovo, povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, umjesto čestitki plasiraju revizinističke istorijske konstrukcije, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, navodeći da posebno zabrinjava ćutanje najvi&scaron;ih državnih zvaničnika Crne Gore na te poruke.
Nikolić je naveo je da je Crna Gora, 20 godina nakon obnove nezavisnosti, međunarodno priznata, građanska i evropska država upravo zato &scaron;to su o njenoj budućnosti odlučivali njeni građani, a ne politički centri moći van nje.
"Zato je danas, 20 godina nakon referenduma, tužno gledati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ne može da prihvati istorijsku i demokratsku činjenicu da Crna Gora nije ničiji &ldquo;otcijepljeni dio&ldquo;, već država sa hiljadugodi&scaron;njim identitetom i pravom da samostalno odlučuje o svojoj sudbini", rekao je Nikolić, prenosi agencija Mina.
Kako je istakao, umjesto čestitke građanima Crne Gore povodom Dana nezavisnosti, iz Beograda ponovo plasiraju revizionističke istorijske konstrukcije. "I žale &scaron;to je, kako to dana&scaron;nja vlast u Srbiji voli da kaže, Boris Tadić dozvolio da Crna Gora ode".
Nikolić je rekao da posebno zabrinjava &scaron;to na takve poruke ćutanjem odgovaraju najvi&scaron;i državni zvaničnici Crne Gore - predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
"Čija je ideolo&scaron;ka bliskost sa Vučićem odavno poznata", naveo je Nikolić.
Prema njegovim riječima, dok Vučić osporava smisao i značaj 21. maja, a u tome mu pomaže i srpsko Ministarstvo spoljnih poslova, građani Crne Gore s pravom očekuju da upravo oni koji obavljaju najvi&scaron;e državne funkcije jasno i nedvosmisleno stanu u odbranu dostojanstva sopstvene države i njenog najvećeg savremenog praznika.
Umjesto toga, kako je istakao, ćutanje.
"Crna Gora je svoj međunarodno pravni subjektivitet obnovila demokratski, mirno i evropski. I preživjeće Crna Gora aktuelnu vlast čiji se najveći dio borio protiv njene nezavisnosti, kao i nostalgiju zvaničnika susjedne države koji se sa tom činjenicom nikada nijesu pomirili", zaključio je Nikolić.

Nikolić: Zabrinjava ćutanje crnogorskih zvaničnika na Vučićeve poruke

PORUČUJE POSLANIK DPS-A

Crna Gora je obnovila državnost i mislim da danas nema nikog ko je elementarno politički obavije&scaron;ten, da ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu, poručio je biv&scaron;i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dugogodi&scaron;nji premijer i lider Demokratske partije socijalista, počasni predsjednik DPS-a, u posljednjem dijelu <a href="https://etv.me/politika/ukanovic-mnogi-mi-zamjeraju-na-reskim-definicijama-spc-kao-parapoliticke-organizacije-ali-svaka-ocjena-ima-svoje-objasnjenje">intervjua Televiziji E</a> povodom 20. godi&scaron;njice obnove nezavisnosti Crne Gore.
On je u emisiji &ldquo;Trag u vremenu&rdquo; kazao da je imao prilike da o tome razgovara sa vrlo relevantnim globalnim pravoslavnim adresama u svijetu, kod kojih, kako ističe, nema nikakve dileme da je Crna Gora imala svoju crkvu, da je u određenim istorijskim okolnostima ona uga&scaron;ena, kao &scaron;to su se kroz čitavu istoriju gasile crkve, ali nakon toga i obnavljale.&nbsp;
Opasna uloga SPC
Đukanović je komentarisao i kritike dijela javnosti na račun njegovih ocjena o SPC, kao parapolitičkoj organizaciji.
- To &scaron;to sam ja ateista ne znači da bezrezervno ne po&scaron;tujem vjersko pravo svakog čovjeka, dakle i vjersko pravo svakog vjernika SPC. Ali, ako neko očekuje da ću zbog toga ćutati, na neka pitanja koja su odavno iza&scaron;la iz kanonske autonomije crkve i duboko za&scaron;la u sveru državnog i dru&scaron;tvenog, taj se vara. Konačno, ja nisam imao pravo da ćutim, imao sam obavezu da govorim. I ja sam o tome javno govorio &ndash; kaže Đukanović.
Đukanović je u emisiji podsjetio i na ulogu SPC koju joj je dodjelila država Srbija, svojim strate&scaron;kim dokumentima pominjući Strategiju Srbije o odnosima sa dijasporom i sa Srbima u regionu. Tim dokumentom, ističe on, SPC je dobila važnu misiju ne samo u promociji srpske kulture i običaja, nego u za&scaron;titi srpskog naroda tamo gdje je ugrožen.
- A sjetićemo se, ratovi su ovdje uvijek počinjali kada neko ustanovi da je njegov narod u susjedstvu ugrožen &ndash; kaže Đukanović.
Jo&scaron; opasnija je, napominje, uloga SPC u Crnoj Gori da arbitrira o pravu Crne Gore na državnost i nacionalni identitet.&nbsp;
- SPC je tumačila da je ona starija i da je najzaslužnija za nastanak i trajanje crnogorske države, dajući time za pravo velikodostojnicima da Crnu Goru predstavljaju kao srpsku državu, a ne kako je definisano Ustavom, kao građansku. Te da Crnogorci zapravo nemaju svoj nacionalni identitet, nego da smo samo cvijet srpstva. Znam, mnogi mi zamjeraju na vrlo reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije ali, kao &scaron;to znate, nijesam sklon etiketiranju, pa svaka ocjena ima i svoje obja&scaron;njenje. Uostalom, o tome ubjedljivije govori srpski patrijarh od mene &ndash; navodi Đukanović.
Kao predsjednik i premijer bio u obavezi da opominje
Na pitanje da li je vjerska ili politička poruka srpskog patrijarha Porfirija prilikom posjete predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu u kojoj mu se zahvaljuje na pomoći koju je pružio SPC u Crnoj Gori i moli ga da ne zaboravi na Balkan &ldquo;kada bude stvarao &ldquo;ruski svet&rdquo;, Đukanović odgovara da je to izvor njegovog nesporazuma sa SPC.
Zbog toga je, kako kaže, bio u obavezi, kao predsjednik i premijer da opominje da je Crna Gora u istoriji imala svoju Crnogorsku pravoslavnu crkvu, koja je nestala nakon &scaron;to je nestala crnogorska država. Pokazao je i originalni zapisnik sa sastanka Svetog sinoda CPC od 16. decembra 1918. godine koji to potvrđuje.&nbsp;
- U njemu stoji da budući da se narod Crne Gore na podgoričkoj skup&scaron;tini opredijelio za prisajedinjenje Srbiji i za stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i autokefalna pravoslavna crkva Crne Gore donosi odluku da se ujedini sa srpskom pravoslavnom crkvom i da postane sastavni dio pravoslavne crkve Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. I to je manje &ndash; vi&scaron;e očekivano. Da kada nestane država, i ovo bude jedna od &nbsp;posljedica &ndash; naveo je Đukanović.
Ali, podsjeća Đukanović, Crna Gora je u međuvremenu obnovila državnost i smatra da danas nema nikog ko zrelo politički razmi&scaron;lja i ko je elementarno obavije&scaron;ten, &rdquo;ko ne shvata da će Crna Gora obnoviti i svoju crkvu.&rdquo;
Zaključuje da je imao prilike da o tome razgovara sa vrlo relevantnim globalnim pravoslavnim adresama u svijetu, kod kojih, kako ističe, nema nikakve dileme da je Crna Gora imala svoju crkvu, da je u određenim istorijskim okolnostima ta crkva uga&scaron;ena, kao &scaron;to su se kroz čitavu istoriju gasile crkve, ali nakon toga su se te crkve i obnavljale.&nbsp;
Ugovori sa vjerskim zajednicama
Na pitanje da li bi, kada je riječ odnosima sa SPC danas postupio drugačije, Đukanović podsjeća da je Vlada Igora Luk&scaron;ića 2011. krenula da rje&scaron;ava pitanja odnosa sa crkvom.&nbsp;
Te godine je, podsjeća, potpisan Temeljni ugovor sa rimokatoličkom crkvom. Potom su potpisani ugovori sa islamskom i sa jevrejskom vjerskom zajednicom. Počeli su i razgovori razgovori sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o potpisivanju ugovora. Iz Mitropolije su, podsjeća Đukanović, nastupili sa argumentacijom da je crkva starija od države, da je ona formirala Crnu Goru implicitno osporavajući legitimitet Vlade da se bavi tim poslom.&nbsp;
- U najboljem slučaju željeli su da oni budu autori Ugovora. Zbog toga je taj posao ostao nedovr&scaron;en &ndash; kazao je Đukanović.
Dvije godine kasnije, po preuzimanju premijerske funkcije, krenule su pripreme krovnog dokumenta - Zakona o vjerskim zajednicama.
- Vrlo se prilježno radilo na tom pitanju i 2014. godine organizovana je javna raspravu o nacrtu zakona koja je neslavno zavr&scaron;ena demonstracijom grube netolerancije upravo od strane Crnogorsko-primorske Mitropolije. Bilo je čak i nasilja prema mitropolitu CPC Mihailu. I naredna vlada se tim poslom bavila vrlo odgovorno. Sjećam se da su nadležni ministar Zoran Pažin, i ministar Srđan Darmanović, kao član Venecijanske komisije, dugo pregovarali sa Venecijanskom komisijom kao krovnim pravnim autoritetom u Evropi, da dobijemo njihovu saglasnost za koncept toga zakona. I na kraju smo tu saglasnost i dobili &ndash; podsjeća Đukanović.&nbsp;
O Amfilohiju: "Razgovarali smo kao civilizovani ljudi, ali su razlike bile nepremostive"
U intervjuu televiziji E, biv&scaron;i predsjednik Crne Gore, komentarisao je navode o njegovim odnosima s mitropolitim Amfilohijem. Ističe da su sumnjičenja prema Amfilohiju za njihove &ldquo;tajne dogovore&rdquo; dolazila iz samog vrha SPC. Istovremeno, suverenisti su, kaže sumnjičili njega.
- Crnogorci, vrlo skloni prvačenju, kao da su se trudili da prepoznaju nekog sumnjivog, a ja sam im valjda bio najvidljiviji, jer sam uvijek bio predsjednik ili premijer. No, nije bilo mjesta tom osumnjičenju. Znate moj stav i prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prema mitropolitu Amfilohiju. On je bio i ostao savr&scaron;eno jasan i javan &ndash; rekao je Đukanović.
Napominje da je sa mitropolitom Amfilohijem imao pristojan odnos &ldquo;kakav bi trebalo da se podrazumijeva između nekog ko je, svjetovni lider i duhovnog lidera najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori&rdquo;.
- Mi smo se če&scaron;će razlikovali nego &scaron;to smo se slagali i na&scaron;a razlike nisu bile zato &scaron;to je on bio Srbin, a ja Crnogorac. Bez obzira &scaron;to je Amfilohije negirao crnogorski nacionalni identitet, on je u velikom dijelu bio vrlo tipičan Crnogorac, violentan i uvijek sklon da se suprotstavlja autoritetima. Sjetimo se samo njegovog odnosa prema Milo&scaron;eviću, pa i prema Vučiću, prema raznim patrijarsima u različitim periodima novije istorije. Čovjek sa integritetom, ali u političkom i nacionalnom smislu velikosrbin, i zbog takvog opredjeljenja intimno, duboko se protivio Crnoj Gori kao nezavisnoj državi i crnogorskom nacionalnom identitetu &ndash; kazao je Đukanović. &nbsp;
Sa takve političke pozicije izricao je, podsjeća on, i one potpuno neprihvatljive ocjene o manjinskim narodima u Crnoj Gori.&nbsp;
- Kao nesporno obrazovan čovjek, morao je znati da je jedina izgledna &scaron;ansa za dru&scaron;tveni prosperitet Crne Gore i Zapadnog Balkana pripadnost evropskom sistemu vrijednosti, a govorio je da je Evropa trula civilizacija, a da je NATO četvrti Rajh i preporučivao Crnoj Gori bezbjednosni ki&scaron;obran Rusije. Mi smo razgovarali kao civilizovani ljudi, ali su razlike među nama ipak bile veoma duboke i nepremostive &ndash; konstatuje Đukanović.

Ðukanović: Mnogi mi zamjeraju na reskim definicijama SPC kao parapolitičke organizacije, ali svaka ocjena ima svoje objašnjenje

SAOPŠTIO BIVŠI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Ambasada &Scaron;vedske 19. maja,&nbsp; u Evropskoj kući u Podgorici otvara&nbsp; pop-up (privremenu) ambasadu, jednodnevni događaj posvećen predstavljanju te zemlje, njenih vrijednosti i prilika za mlade.
Kako je saop&scaron;temo iz Evropske kuće, u&nbsp;saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, program uključuje izložbu &ldquo;Sweden in General&rdquo;, koja kroz fotografije, činjenice i priče prikazuje &Scaron;vedsku kao zemlju otvorenosti, inovacija, održivosti, jednakosti i snažne posvećenosti obrazovanju i međunarodnoj saradnji.
"Pop-up ambasada dio je &scaron;ireg angažmana &Scaron;vedske u Crnoj Gori, sa ciljem da se približi mladima, studentima, nastavnicima i svima koji žele da saznaju vi&scaron;e o &Scaron;vedskoj, njenim vrijednostima i mogućnostima za saradnju.
U okviru programa biće održana i prezentacija &ldquo;Study in Sweden&rdquo;, posvećena studijskim prilikama u &Scaron;vedskoj &mdash; zemlji prestižnih univerziteta, dinamičnog istraživačkog okruženja i modela učenja koji podstiče kreativnost, kritičko razmi&scaron;ljanje i inovacije", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju uz podsjećanje da je&nbsp;&Scaron;vedska je rangirana kao najinovativnija zemlja u EU i druga u svijetu.
Posjetioci su pozvani da obiđu izložbu, uživaju u &scaron;vedskoj fiki - tradicionalnoj &scaron;vedskoj pauzi uz kafu i kolač -&nbsp; i povežu se sa timom ambasade tokom cijelog dana, poručuju iz Evropske kuće.

Ambasada Švedske otvara privremenu ambasadu u Evropskoj kući

19. MAJA

Dok se &scaron;irom države pripremaju proslave povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, vladajuća koalicija u Andrijevici čiji dio su i PES i Demokrate, nije istakla nijednu državnu zastavu niti pripremila bilo kakav program za obilježavanje najvažnijeg datuma u novijoj istoriji Crne Gore, saop&scaron;tili su iz DPS-a.
- Odnos prema Danu nezavisnosti u Andrijevici, iza kojeg stoje i PES i Demokrate, prikazuje su&scaron;tinu da te politike, ma koliko nastojale da se lažno predstave, nijesu politike koje ba&scaron;tine vrijednosti nezavisne, građanske i antifa&scaron;ističke Crne Gore. U Andrijevici su se nedvosmisleno svrstali u red onih koji nipoda&scaron;tavaju 21. maj i koji i dan danas žale &scaron;to je većinska Crna Gora tog dana izabrala da bude nezavisna, slobodna, uspravna i svoja. Osim ovog i ovakvog odnosa prema državnim praznicima koji odslikava svo licemjerstvo tih politika, u Andrijevici je na djelu klasična uzurpacija funkcija od strane posvađane vladajuće koalicije - pi&scaron;e u saop&scaron;tenju OO DPS Andrijevica.&nbsp;
Već duže od tri mjeseca, lokalni parlament se, u nedostatku kvoruma, ne sastaje, navedeno je u saop&scaron;tenju.
- Djelovi vlasti, uključujući PES bojkotuju rad Skup&scaron;tine op&scaron;tine Andrijevica, čime direktno sprečavaju dono&scaron;enje važnih odluka za grad i građane. Dalje, iako smo uredno podnijeli inicijativu za smjenu predsjednika SO Andrijevica Veska Raketića, nakon &scaron;to je održao fa&scaron;istički govor na obilježavaju Dana op&scaron;tine Andrijevica, ta inicijativa se do dana dana&scaron;njeg nije na&scaron;la na dnevnom redu, jer je Raketić, kroz klasičnu zloupotrebu službenog položaja, uz očiglednu podr&scaron;ku svojih koalicionih partnera, privatizovao Skup&scaron;tinu.
<div class="ng-star-inserted">
Podsjećaju da su podnijeli krivičnu prijavu protiv Veska Raketića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i falsifikovao ispravu.
</div>
-Pozivamo Specijalno državno tužila&scaron;tvo da postupi po predmetnoj krivičnoj prijavi i za&scaron;titi građane Andrijevice od klasičnih uzurpatora lokalnih funkcija kao &scaron;to su Raketić i družina iz vlasti, ali i Ministarstvo javne uprave da se, u okviru svojih nadležnosti, uključi povodom vanrednog stanja u SO Andrijevica, jer građani ne smiju biti taoci vladajućih partija koje međusobno ratuju jer lokalnu samoupravu posmatraju kao &scaron;vedski sto sa kojeg žele da zgrabe &scaron;to vi&scaron;e - pi&scaron;e u saop&scaron;teju DPS Andrijevica.&nbsp;

DPS: U Andrijevici se ne obilježava Dan nezavisnosti, političko licemjerstvo PES-a i Demokrata

"NEDVOSMISLENO SU SE SVRSTALI U RED ONIH KOJI NIPODAŠTAVAJU 21. MAJ"

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je trebalo da se raspravlja o Informaciji o stanju u Vojsci Crne Gore (VCG), nije danas održana zbog nedostatka kvoruma.
Na sjednicu nije do&scaron;ao ministar odbrane Dragan Krapović, načelnik General&scaron;taba VCG Miodrag Vuksanović, kao ni članovi Odbora iz parlamentarne većine, prenosi agencija Mina.
Predsjedavajući Odbora Nikola Zirojević rekao je da Krapović i Vuksanović nijesu najavili nedolazak na sjednicu.
&bdquo;Odbor uop&scaron;te nije informisan da neće doći &scaron;to dodatno skandalizuje ovu situaciju. Dana&scaron;nja sjednica se zbog nedostatka kvoruma odgađa, a da će kolege biti informisane o nastavku u nekim nadamo se boljim vremenima, ne za predstavnike vlasti, nego nas u parlamentu&ldquo;, naveo je Zirojević.
On je naveo da je na dnevnom redu sjednice vrlo važno pitanje, pogotovo u svijetlu događaja sa kojima je crnogorska javnost nedavno upoznata &ndash; kada su pripadnici VCG klicali četničkom komandantu.
&bdquo;To nije prvi put da se takve nakaradne ideologije sa kojima smo vjerovali da smo raskrstili veličaju u Crnoj Gori. Manji je problem kada te ideologije veličaju građani, ali veći je problem kada ih veličaju pripadnici bezbjednosnog sektora i VCG&ldquo;, rekao je Zirojević.
On je dodao da ga ne iznenađuje &bdquo;kukavički odnos Krapovića&ldquo;.
&bdquo;Kao &scaron;to je juče u medijima pobjegao od rasprave pa je isturio drugi put državnu sekretarku da bije partijske bitke sa te pozicije, tako me ne iznenađuje &scaron;to ni danas nije do&scaron;ao da na sjednici ukrstimo argumente&ldquo;, kazao je Zirojević.
On je istakao da je Ministarstvu odbrane svaki poziv i dokument upućen tačno kada je trebalo.
&bdquo;Ako kažu bilo &scaron;ta da im nije poslato na vrijeme ili po proceduri, ja kažem da lažu, zato &scaron;to sam sve ispratio sa sekretarkom i službom Odbora. Neću dozvoliti da bilo kome padne na pamet da napadne ljude koji profesionalno obavljaju ovaj posao, ne samo u ovom mandatu, nego otkako pratim rad Skup&scaron;tine i Odbora&ldquo;, rekao je Zirojević.
On je naglasio da se radi o klasičnom unižavanju sistema.
Prema riječima Zirojevića, simptomatičan je i odnos parlamentarne većine prema radu Odbora, i to ne samo danas.
&bdquo;Mi smo prije jednu ili dvije sedmice imali sjednicu u gluvoj sebi gdje je na dnevnom redu bio izvje&scaron;taj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), direktor Agencije Janović je do&scaron;ao sa troje saradnika i vjerovali ili ne, niko iz parlamentarne većine nije na&scaron;ao za shodno da se pojavi i razgovara o izvje&scaron;taju ANB-a, koji je veoma kvalitetno napisan i koji sadrži veoma važne informacije za sve članove Odbora&ldquo;, kazao je Zirojević.
Kako je naveo, takav odnos prema parlamentu, sistemu i državi najbolje govori o onima koji ga demonstriraju.
Poslanik Demorkatske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđu&scaron;ić ocijenio je da je na sceni nastavak prakse koji oslikava potpuni raspad sistema u državi.
"Ovdje vidimo sliku i priliku finkcionisanja sistema&ldquo;, dodao je Anđu&scaron;ić.
On je rekao da ministri koji danas ne dolaze na sjednice odbora, ili nijesu dolazili prethodnih dana, imaju vremena za političko-partijska prepucavanja, za skupove, za konferencije za novinare, ali nemaju vremena da dođu i ispo&scaron;tuju parlament.
&bdquo;Ovo je odnos prema Skup&scaron;tini, prema predsjedniku parlamenta, prema poslanicima i prema građanima.Na sceni imamo jedno op&scaron;te ruglo u okviru kojeg se državni službenici prepucavaju sa predstavnicima izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti po partijskoj osnovi i to je slika i prilika sistema koji se raspada i puca po &scaron;avovima&ldquo;, rekao je Anđu&scaron;ić.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović kazao je da nedolazak Krapovića i članova Odbora iz reda parlamentarne većine ukazuje na krizu same većine i na zabrinjavajuće stanje u bezbjednosnom sektoru.
&bdquo;Ovo je pokazatelj slabosti bezbjednosnog sektora, kada ministar odbrane odbije da se pojavi na uredno zakazanu sjednicu Odbora da govorimo o stanju u VCG i da pritom ne najavi Skup&scaron;tini svoj nedolazak&ldquo;, naveo je Bojović.
Kako je rekao, ne daj Bože da Rusija napadne Crnu Goru, jer bi &bdquo;morali da se oslonimo na NATO, ako uop&scaron;te stigne nama da se bavi&ldquo;. &bdquo;A ja NATO-u ne vjerujem i nijesam siguran da bi stigao nama da se bavi&ldquo;, rekao je Bojović.
On je istakao da je danas bila prilika da otvore i pitanje vrlo zabrinjavajućeg odnosa na relaciji Krapović - predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
&bdquo;Brine mnogo odnos Krapovića i Milatovića i nije dobro da oni iznose ovako te&scaron;ke optužbe kojim smo svjedočili prethodnih mjeseci. Važno je da znamo da li problem do Krapovića ili je Milatović taj koji je povrijedio Ustav, pa da pokrenemo inicijativu i smijenimo Milatovića&ldquo;, kazao je Bojović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč smatra da je to &scaron;to se deislo danas na sjednici Odbora slika i neprilika vlasti u Crnoj Gori.
&bdquo;Politički skorojevići se navodno bore za vladavinu prava i institucionalnu stabilnost, a podrivaju temelje državnosti Crne Gore. Kad treba da odgovaraju za to &scaron;to podrivaju temelje državnosti oni izbjegnu da dođu&ldquo;, rekla je Vuković Kuč.
Prema njenim riječima, ti ljudi podrivaju i nacionalni dignitet Crne Gore.
&bdquo;Vr&scaron;e veting, a u stvari rade čistku VCG od patriotskih elemenata, dok je naseljavaju nacionalistima i &scaron;ovinistima, nezrelim i nespremnim da se bore za interese Crne Gore&ldquo;, kazala je Vuković Kuč.
Ona je navela da ministar odbrane danas nije na mjestu provjere svog rada.
&bdquo;I usudio se da se ne javi Odboru kojem je dužan da odgovara i pred kojim je dužan da iznese sve ono za &scaron;ta postoje dubioze&ldquo;, zaključila je Vuković Kuč.

Odgođena sjednica Odbora za bezbjednost; Zirojević: Ne iznenađuje kukavički odnos Krapovića

NIJESU DOŠLI MINISTAR ODBRANE I PREDSTAVNICI VEĆINE

Crna Gora ne slavi ničiji poraz, niti &bdquo;razdvajanje od Srbije&ldquo;, već slobodu na kojoj je utemeljena i pravo obje države da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti, saop&scaron;tili su iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Iz MVP-a su, reagujući na navode iz Srbije povodom obilježavanja Dana nezavisnosti, poručili da Crna Gora nema potrebu da vodi polemike o svojoj državnosti, jer je starija od mnogih evropskih zemalja, međunarodno priznata jo&scaron; u 19. vijeku i obnovljena demokratskom voljom građana 2006.&nbsp;
Poručuju da je&nbsp; krajnje vrijeme da se politički diskurs u regionu oslobodi narativa o navodnoj ugroženosti bilo koga u Crnoj Gori.
"Crna Gora je građanska, multietnička i multivjerska država u kojoj su prava svih građana za&scaron;tićena Ustavom i zakonima, po najvi&scaron;im evropskim standardima. Umjesto neosnovanih političkih konstrukcija o diskriminaciji, vjerujemo da bi bilo korisnije da se iskustva Crne Gore u izgradnji građanskog dru&scaron;tva, međunacionalnog sklada i po&scaron;tovanja različitosti pažljivije sagledaju kao primjer dobrog iskustva", ističu u Ministarstvu.
Kako dalje navode, posebno zabrinjava poku&scaron;aj da se svako insistiranje Crne Gore na sopstvenom identitetu, jeziku, kulturi i istorijskom kontinuitetu predstavi kao akt protiv Srbije ili srpskog naroda.
Takav pristup, napominju, nije doprinos pomirenju, već nastavak politike podjela kojoj nema mjesta u savremenoj Evropi.
"Crna Gora ostaje iskreno posvećena dobrosusjedskim odnosima sa Srbijom, regionalnoj saradnji i evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Kao država koja je najdalje odmakla u procesu evropske integracije, spremni smo da sa Srbijom podijelimo svoja iskustva, znanje i institucionalnu podr&scaron;ku kako bi i građani Srbije &scaron;to prije imali izvjesniju evropsku budućnost i punopravno mjesto u evropskoj porodici naroda", poručili su iz MVP.
Vjeruju da odnosi između Crne Gore i Srbije mogu biti najbolji onda kada su zasnovani na međusobnom uvažavanju, ravnopravnosti i odustajanju od retorike pro&scaron;losti.
"Stoga je afirmativno za buduće odnose Crne Gore i Srbije &scaron;to MSP isticanjem prava predsjednika Aleksandra Vučića na lično mi&scaron;ljenje istovremeno &scaron;alje poruku da se ograđuje od njegovih stavova. Građanima obje države nije te&scaron;ko da procijene koja strana, u kojem obimu i na koji način daje doprinos dobrosusjedskim odnosima", navedeno je u reagovanju.
Poručili su da na samom kraju reagovanja Ministarstva spoljnih poslova Srbije nedostaje čestitka Crnoj Gori povodom jubileja obnove nezavisnosti, kao potvrda stavova koje su iznijeli.
"Opravdano, ukoliko imaju namjeru da to urade u narednih nekoliko dana. Ukoliko ona ipak izostane - Da je vječna Crna Gora i živjela Srbija. Sa srećom Dan Nezavisnosti!", zaključili su iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
&nbsp;

MVP: Crna Gora ne slavi “razdvajanje od Srbije” već slobodu na kojoj je utemeljena

REAGOVANJE

Srbija po&scaron;tuje Crnu Goru, njene građane i odluku o nezavisnosti, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ističući da od zvanične Podgorice očekuje po&scaron;tovanje prava srpskog naroda i srpskog jezika.
On je, povodom reakcija nakon &scaron;to je objavio da je odbio da prisustvuje proslavi Dana nezavisnosti Crne Gore, rekao da je samo izrazio lični stav i poželio Crnoj Gori &bdquo;svu sreću i uspjeh&ldquo;, ali da je zbog toga bio izložen kritikama u crnogorskim medijima.
"Iako nikoga nisam uvrijedio, ni jednu ružnu riječ nisam izgovorio, ničim nisam prijetio, uobičajeno, gotovo u svim crnogorskim medijima, samo nekoliko sati kasnije, razapet sam na krst, jer kao predsjednik Srbije nemam pravo na svoj slobodni stav, na svoje mi&scaron;ljenje i postupanje drugačije od očekivanog. Samo nekoliko sati bilo je potrebno čuvarima crnogorske i velikocrnogorske misli, da po ko zna koji put, krivca za sve pronađu u meni. Ali, ovdje nije riječ o meni. Da jeste, ne bih ni odgovarao. Ovdje je riječ o Srbiji i svakodnevnim napadima na Srbiju", istakao je Vučić.
On je kazao da je Srbija na demokratski i civilizovan način prihvatila sve odluke Crne Gore, od obnove nezavisnosti do članstva u NATO-u.
&bdquo;Va&scaron;e pravo, va&scaron;e odluke. Drugačiji smo, tačno je. Vi nama nijeste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i htjeli da živimo u istoj državi sa vama. Ne smeta nama ni to &scaron;to se ponosite članstvom u NATO, ni to &scaron;to svakoga dana govorite o na&scaron;em mije&scaron;anju u va&scaron;e unutra&scaron;nje stvari, a ničim drugim se ne bavite u javnom prostoru, sem Srbijom&ldquo;, naveo je Vučić u &bdquo;obraćanju građanima Crne Gore&ldquo; objavljenom na portalu Borba, prenosi agencija Mina.
On je odbacio optužbe da Beograd ugrožava crnogorsku nezavisnost ili teritorijalni integritet, ističući da Srbija "nikada nije dovodila u pitanje granice Crne Gore niti imala teritorijalne pretenzije".
Vučić je kazao da je Crna Gora, samo dvije godine nakon napu&scaron;tanja državne zajednice, prekr&scaron;ila Povelju Ujedinjenih nacije i učestvovala u &ldquo;otimanju Kosova i Metohije od Srbije&ldquo;.
&ldquo;Nikada, ni posredno, ni neposredno nijesmo Crnu Goru, ili bilo koga u državi optužili za genocid, dok su političari iz Crne Gore tri puta donosili rezolucije o genocidu koji su Srbi navodno počinili&rdquo;, naveo je Vučič.
On je rekao da želi Crnoj Gori svu sreću u Evropi, NATO-u, da će čestitati na svemu i radovati se uspjesima Crne Gore.
&ldquo;Samo nas ne tjerajte da se radujemo politici i rezultatima politike koja je uperena protiv Srbije i srpskog naroda. Sva&scaron;ta jesmo, mazohisti nijesmo&rdquo;, dodao je Vučić.
On je kazao da Srbija po&scaron;tuje Crnu Goru, njene građane i odluku o napu&scaron;tanju državne zajednice, ali da od Crne Gore očekuje po&scaron;tovanje prava srpskog naroda i srpskog jezika.
&ldquo;Jedino &scaron;to vas molimo je da po pitanju srpskog jezika, srpskih nacionalnih obilježja, pokažete po&scaron;tovanje prema trećini svog stanovni&scaron;tva, makar onoliko koliko pokazujete prema pripadnicima i političkim predstavnicima onih naroda koji su vam postali pridružena braća i pomagači na evropskom putu&rdquo;, zaljučio je Vučić.

Vučić: Razapet sam na krst, jer kao predsjednik Srbije nemam pravo na slobodni stav

"SRBIJA POŠTUJE CRNU GORU, NJENE GRAĐANE I ODLUKU O NEZAVISNOSTI"

&Scaron;ef Kluba odbornika DPS-a u Skup&scaron;tini Glavnog grada Andrija Klikovac saop&scaron;tio je da je od 89 miliona eura planiranih za kapitalne projekte u Glavnom gradu izvr&scaron;eno svega 8,2 miliona.
&ldquo;Građani Podgorice ovo je razlog za&scaron;to gradonačelniku Mujoviću i ostalim uzurpatorima vlasti ne odgovaraju reagovanja i aktivnosti opozicije u Podgorici. Od 89 miliona eura planiranih za kapitalne projekte svega je izvr&scaron;eno 8,2 miliona odnosno manje od 10 odsto. Nabavka opreme &ndash; sumnjivi tenderi za opremu (vozila), a posebno se nabavljaju luksuzna putnička vozila za potrebe raznih direktora, zamjenika direktora i savjetnika&hellip;&rdquo;, naveo je Klikovac u objavi na mreži X.
Kaže da će nastaviti da objavljuje podatke.
&ldquo;Saznaće se ko i kako tro&scaron;i novac građana Podgorice.
PS &ndash; za početak pozivam upravu Glavnog grada PG da objavi spisak neto/bruto zarada u FK Budućnost&hellip; da vidite građani za&scaron;to je klub u krizi&rdquo;, zaključuje je Klikovac.