Evropska komisija ocijenila je da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.

U najnovijem non-pejperu EK, koji se odnosi na napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava, navodi se da odluka o penzionisanju Đuranović, donijeta 17. decembra 2024. godine, nije bila u skladu s Ustavom jer nije usvojena na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, kako je predviđeno.

- Ta odluka nije bila u skladu s postupkom predviđenim Ustavom koji zapravo zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda. Ta je odluka izazvala ozbiljnu krizu u Skupštini. To je izazvalo snažnu zabrinutost oko poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom – navodi se u Non-pejperu.

Podsjećaju da je rad parlamenta nastavljen sredinom marta, kada je postignut politički dogovor uz posredovanje EU, uključujući i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Skupštine.

- Dodatna je zabrinutost da je postupak Skupštine za izbor novog sudije nastavljen i nije zaustavljen do ishoda mišljenja Venecijanske komisije – piše u ovom izvještaju EK.

Ističe se da je ključno da se mišljenje Venecijanske komisije u potpunosti sprovede i da se uslovi političkog sporazuma poštuju kako je dogovoreno između Vlade (uključujući parlamentarnu većinu) i opozicije.

- Kriza je nastala zbog nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog sukobljenih podzakonskih akata – piše u ovom dokumentu. Ističe se da je problem nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija kojim bi se ojačala pravna sigurnost i nezavisnost pravosuđa.

Fali sudija i tužilaca

Navodi se da je pravosudni sistem generalno efikasan, da se donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom roku.

- Pravovremeno popunjavanje sudijskih i tužilačkih mjesta je i dalje izazov, između ostalog i zbog niskih plata. Crna Gora mora hitno riješiti ovaj sistemski problem – piše u Non-pejperu.

Navodi se da su nedovoljni ljudski i fizički resursi i uslovi te da je i oprema neadekvatna.

- Stopa rješavanja predmeta u 2023. ostala je znatno ispod 100 posto, što znači da je tokom godine bilo više primljenih nego riješenih predmeta – piše u dokumentu.

U koštac sa ratnim zločinima

Crna Gora nastavlja da gradi vjerodostojan i održiv tempo u efikasnom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenju u slučajevima ratnih zločina, uključujući slučajeve na visokom nivou, u skladu s međunarodnim pravom i standardima.

Podsjeća se da je SDT pokrenulo je osam novih slučajeva, dok je 11 slučajeva iz prethodnih godina još u toku. Primljeno je sedam zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (jedan iz Bosne i Hercegovine, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske), a poslato deset - jedan Srbiji, pet Bosni i Hercegovini i četiri Hrvatskoj. 

Ističe se da su u februaru ove godine ponovo otvoreni predmeti Morinj, Bukovica i Kaluđerski Laz i Deportacija.