Globus

Ervopska unija radi u "dobroj vjeri" kako bi zajamčila primjenu trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama utemeljenog na "po&scaron;tovanju", a ne na "prijetnjama", rekao je evropski predstavniik za trgovinu Maro&scaron; &Scaron;efčović, nakon komentara Donalda Trumpa o mogućim 50-postotnim carinama.
Američki predsjednik izjavio je da ne "traži trgovinski sporazum" s Evropskom unijom, zaprijetiv&scaron;i uvođenjem 50 odsto carina na uvoz iz 27 država članica od 1. juna.
"Trgovina između EU-a i Sjedinjenih Država mora biti vođena međusobnim po&scaron;tovanjem, a ne prijetnjama. Spremni smo braniti svoje interese", poručio je evropski predstavniik za trgovinu Maro&scaron; &Scaron;efčović.
EU je početkom maja zaprijetila uvođenjem carina na američki uvoz u vrijednosti od 95 milijardi, &scaron;to se odnosi na automobile i avione, ako trgovinski pregovori s Trampom propadnu.
Komisija je najavila i da će trgovinske mjere koje Sjedinjene Države uvode protiv nje prijaviti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

EU odgovorila na Trampove prijetnje o carinama: Spremni smo da branimo svoje interese

"TRGOVINA IZMEĐU EU I SAD MORA BITI VOĐENA MEĐUSOBNIM POŠTOVANJEM, A NE PRIJETNJAMA"

Najmanje osam osoba je ranjeno u masovnom ruskom napadu dronovima na Kijev, saop&scaron;tio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Nakon velike razmjene zarobljenika između Ukrajine i Rusije, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan poručio je da prilika da se rat okonča ne smije biti propu&scaron;tena.
Erdogan: Razmjena zarobljnika korak ka izgradnji povjerenja
Turska nastavlja svoje napore da okonča rat, smatra razmjenu zarobljenika korakom ka jačanju povjerenja i poziva da se ne propusti prilika da se sukob zavr&scaron;i, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
&ldquo;Nastavljamo svoje napore da okončamo rat između Ukrajine i Rusije. Razmjena zarobljenika o kojoj se razgovaralo na u Istanbulu, važan je korak ka izgradnji povjerenja. Prilika da se okonča rat ne smije biti propu&scaron;tena&rdquo;, rekao je Erdogan.
Masovni napad na Kijev, osam povrijeđenih
Najmanje osam osoba je povrijeđeno u masovnom ruskom napadu bespilotnim letjelicama na Kijev, saop&scaron;tio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Prema njegovim riječima, djelovi dronova padali su na zgrade, a požar je izbio na vi&scaron;e mjesta.
Podsjećamo, ispunjena je prva faza velike razmjene zarobljenika Rusije i Ukrajine u formatu &ldquo;1.000 za 1.000&rdquo;, koja je dogovorena tokom sastanka delegacija u Istanbulu 16. maja. Obje strane razmijenile su po 390 zatvorenika, a nove se očekuju tokom predstojećeg vikenda.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su se u Ukrajinu vratili vojnici, koje su u ratnim operacijama zarobile ruske snage, dok je za rusku stranu to potvrdilo Ministarstvo odbrane.
&ldquo;U skladu sa rusko-ukrajinskim sporazumima postignutim u Istanbulu, sa teritorije koju kontroli&scaron;e kijevski režim vraćeno je 270 ruskih vojnika, kao i 120 civila, uključujući civile iz Kurske oblasti koje su zarobile ukrajinske oružane snage. U zamjenu je prebačeno 270 ukrajinskih ratnih zarobljenika i 120 civila&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva odbrane Rusije.
Ukoliko Moskva ne pristane na prekid vatre u Ukrajini, grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saop&scaron;tila je da će poo&scaron;triti sankcije protiv Rusije.
Ukrajinska vojska saop&scaron;tila je da je Rusija tokom noći napala zemlju sa 175 bespilotnih letjelica, kao i da ih je oboreno 150.
Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da su ruski sistemi PVO oborili 112 ukrajinskih dronova tokom noći, uključujući 24 iznad Moskovske oblasti.

Masovan napad na Kijev; Erdogan: Prilika da se rat okonča ne smije biti propuštena

RAT U UKRAJINI

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je nove carine od 50% na robu iz Evropske unije, počev&scaron;i od početka sljedećeg meseca.
Tramp je nove mjere najavio na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
&bdquo;Evropska unija, koja je formirana sa primarnom svrhom da iskoristi Sjedinjene Države u trgovini, bila je veoma te&scaron;ka za saradnju. Njihove moćne trgovinske barijere, PDV porezi, smije&scaron;ne korporativne kazne, netrgovinske barijere, monetarne manipulacije, nefer i neopravdane tužbe protiv američkih kompanija i jo&scaron; toga, doveli su do trgovinskog deficita sa SAD-om od vi&scaron;e od 250.000.000 dolara godi&scaron;nje, broj koji je potpuno neprihvatljiv.
Na&scaron;i razgovori sa njima ne vode nikuda! Zbog toga, preporučujem direktnu carinu od 50% na Evropsku uniju, počev&scaron;i od 1. juna 2025. Nema carine ako je proizvod napravljen ili proizveden u Sjedinjenim Državama. Hvala vam na pažnji povodom ovog pitanja!&ldquo;, naveo je Tramp.
Nova eskalacija predsjednika SAD izgleda da obuhvata čitav izvoz robe iz EU u SAD u vrednosti od 600 milijardi američkih dolara (447 milijardi funti). Vjerovatno će izazvati i vi&scaron;e od 95 milijardi evra (80 milijardi funti) kontramjera od strane EU, pi&scaron;e britanski Telegraph.
Čini se da je Tramp izgubio strpljenje sa Briselom, nakon izvje&scaron;taja proteklih dana koji sugeri&scaron;u da Va&scaron;ington nije zadovoljan ponudom koju su evropski pregovarači iznijeli. Dvije strane su pregovarale o povlačenju sa Trampovog carinskog napada od 2. aprila, nazvanog &bdquo;Dan oslobođenja&ldquo;. Taj potez je dodao specifične carine od 20% za EU na već postojeću &bdquo;osnovnu&ldquo; tarifu od 10%, ali je kasnije bio zamrznut na 90 dana.
Portparol Evropske komisije rekao je da Brisel neće davati komentare dok visoki trgovinski zvaničnici obje strane ne obave međusobne razgovore.

Tramp: Razgovori sa EU ne vode nikuda, preporučujem carine od 50 odsto

OD PRVOG JUNA

Savjet Evropske unije održaće saslu&scaron;anje o mogućem gubitku prava glasa Mađarske u EU na sastanku zakazanom za 27. maj, prema dnevnom redu objavljenom na sajtu Savjeta.
Ovo će biti osmo saslu&scaron;anje o Mađarskoj otkako je Evropski parlament 2018. godine pokrenuo postupak po članu 7 protiv te zemlje.
Član 7 Ugovora o EU omogućava suspenziju prava glasa u Evropskoj uniji ako država članica sistematski kr&scaron;i osnovne principe Unije.
Saslu&scaron;anje se održava u trenutku kada EU traži načine da zaobiđe Budimpe&scaron;tu u slučaju da Mađarska uloži veto na pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.
Visoka predstavnica Evropske komisije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je 10. maja da Brisel ima alternativne planove ako Mađarska poku&scaron;a da blokira kandidaturu Ukrajine.
"Imamo plan B i plan C. Ali na&scaron; fokus je na planu A, čija je su&scaron;tina da dobijemo podr&scaron;ku svih", rekla je Kalas novinarima.
Mađarski premijer Viktor Orban vi&scaron;e puta je blokirao ili odgađao pakete pomoći EU za Ukrajinu, dok se istovremeno protivio sankcijama protiv Rusije.

EU u utorak raspravlja o mogućem oduzimanju prava glasa Mađarskoj

TO ĆE BITI OSMO SASLUŠANJE O MAĐARSKOJ

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo je tražio progla&scaron;enje epidemije leptospiroze, zbog povećanog broja zaraženih stanovnika u naselju Dobrinja, izjavio je ministar zdravlja Kantona Sarajevo Enis Hasanović na sjednici Skup&scaron;tine KS.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je saop&scaron;tio da u periodu od 14. do 21. maja Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo prijavljeno 17 laboratorijski potvrđenih slučajeva leptospiroze.
&ldquo;Iz Javne ustanove Domovi zdravlja KS testirano je osam pacijenata, dok je sa Infektivne klinike KCUS testirano devet pacijenata. Trenutno su na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a hospitalizovana dva pacijenta sa simptomima visoke tjelesne temperature koja traje vi&scaron;e dana, uz prisutne respiratorne i/ili gastrointestinalne tegobe&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju iz Kliničkog centra Sarajevo.
U Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo rečeno je da deratizacija u tom kantonu, koja je obavezna za suzbijanje epidemije, nije sprovedena dvije godine.
Deratizacija je izostala 2022, 2023. i u jednoj polovini pro&scaron;le godine, a razlog je, kako je rečeno, problem pri javnim nabavkama, odnosno obaranje tendera.
Anisa Bajramović, epidemiologinja u kantonalnom Zavodu, kazala je na konferenciji za novinare da je deratizacija u Kantonu Sarajevo počela prije tri sedmice i da se već vide rezultati, a u punom obimu se očekuju u idućih 15 do 30 dana.
&ldquo;Već građani javljaju da su vidjeli mrtve mi&scaron;eve. Kad bi se radila deratizacija, svaki put u proljeće i jesen, ovo se ne bi desilo. Ranije nismo imali ovakvo stanje jer je deratizacija uvijek bila na vrijeme, a ovaj put su problem tenderi&rdquo;, kazala je Bajramović, ističući da su zatražene i korektivne mjere te pojačana deratizacija u naseljima u kojima je do&scaron;lo do zaraze.
Paralelno sa sistematskom deratizacijom bila je potrebna deratizacija kanalizacione mreže, do čega takođe nije do&scaron;lo zbog obraranja tendera.
Iz Zavoda za javno zdravstvo su naveli da voda ne može biti izvor epidemije.
&ldquo;Gradski vodovod ne može biti izvor leptospiroze i hlor u vodi ubija letopiru&rdquo;, kazala je Bajramović.
Kako je rečeno, Zavod je 29. aprila dobio informacije mogućoj pojavi zaraze iz ambulante na području Aerodromskog naselja u Sarajevu, a 15. maja su stigle prve laboratorisjke ptovrde o tri zaražene osobe.
Tri osobe su hospitalizovane, a iz Zavoda kažu da nije bilo zdravstvenih komplikacija.
Nakon prve tri prijave zaraze u op&scaron;tini Novi Grad, uslijedile su nove u op&scaron;tinama Centar, Ilidža i Hadžići.
Bajramović je naglasila nije utvrđen neki poseban izvor zaraze, nego da se radi o &ldquo;urbanoj leptospirozi zbog povećanog broja glodara&rdquo;.
&ldquo;Nije lokalizovano samo na jedno područje obzirom da se glodari kreću. Zaraženi su većinom u dobi između 20 i 55 godina, uglavnom mu&scaron;karci koji su imali povi&scaron;enu temperaturu sa groznicom&rdquo;, kazala je Bajramović.
Među preporučenim mjerama je provjera u zgradama u op&scaron;tini Novi Grad, obzirom da je zbog manjka novca i u njima izostaala deratizacija.
&ldquo;Trava se nije kosila, smeće se mora redovno odvoziti. Mora se voditi računa o higijeni okline jer će to pomoći da se smanji broj glodara&rdquo;.
Nakon &scaron;to je Zavod uputio kantonalnom ministru zdravstva prijedlog za progla&scaron;avanje epidemije, on se, prema proceduri, treba obratiti Ministarstvu zdravstva na nivou Federacije BiH, od koga će dobiti povratno mi&scaron;ljenje.
Leptospiroza je zarazna bolest uzrokovana patogenim bakterijama zvanim leptospire, koje se prenose direktno ili indirektno sa životinja na ljude.
Prenos sa čovjeka na čovjeka de&scaron;ava se veoma rijetko, saop&scaron;tila je Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
Simptomi su nagli nastup groznice, drhtavica, glavobolja, bolovi u mi&scaron;ićima i žutica.

Zatraženo proglašenje epidemije leptospiroze u Sarajevu

"DA SE RADILA DERATIZACIJA, SVAKI PUT U PROLJEĆE I JESEN, OVO SE NE BI DESILO"

Civilna odbrana pojasa Gaze objavila je danas da je 16 osoba poginulo u izraelskim udarima na vi&scaron;e zona te palestinske teritorije.
To je za Frans pres rekao Mohamed al Mugair, koji vodi Civilnu odbranu u Gazi, dodajući da ima "desetine ranjenih" u udarima koji su pogodili mjesta u centru i na jugu pojasa Gaze. &nbsp; Izraelska vojska je saop&scaron;tila da je "eliminisala vi&scaron;e terorista" u pojasu Gaze tokom posljednjih 24 sata i pogodila "vojne komplekse, skladi&scaron;ta oružja i snajperske položaje".
Osim toga vazduhoplovne snage pogodile su vi&scaron;e od 75 terorističkih ciljeva &scaron;irom pojasa Gaze, dodaje se u saop&scaron;tenju izraelske vojske.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako dva miliona Palestinaca gladuje &scaron;irom Pojasa Gaze, a najmanje 29 osoba, uključujući djecu, umrlo je od uzroka povezanih s glađu.
Bolnica Naser, glavna zdravstvena ustanova u Pojasu Gaze, smje&scaron;tena u Kan Junisu, takođe je objavila kako je puna djece koja pate od pothranjenosti.

Civilna odbrana u Gazi: U izraelskim udarima poginulo 16 osoba

U  VIŠE ZONA TE PALESTINSKE TERITORIJE

Elias Rodrigez, osumnjičen za ubistvo dvojice službenika izraelske ambasade u Va&scaron;ingtonu je pri&scaron;ao policiji na mjestu ubistva nakon pucnjave i rekao im: "Učinio sam to za Palestinu, učinio sam to za Gazu". Ovo se navodi u sudskom dokumentu od četvrtka.
Rodrigez je ubio Jarona Lischinskija i Saru Milgrim ispred Glavnog jevrejskog muzeja u srijedu veče.&nbsp;
Američko ministarstvo pravde saop&scaron;tilo je da je Rodrigez optužen za dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena, kao i za druge optužbe, uključujući ubistvo stranih zvaničnika.
U izjavi pod zakletvom koju je dao agent FBI-a u prilog krivičnoj prijavi, navodi se da je, dok je policija pratila Rodrigeza iz zgrade, on vikao: "Oslobodite Palestinu".
U dokumentu se navodi da je policija pregledala bezbjednosne snimke na kojima se vidi kako Rodrigez prolazi pored žrtava ispred muzeja, zatim se okreće, izvlači vatreno oružje i puca im u leđa.
Nakon &scaron;to su žrtve pale na zemlju, on im je pri&scaron;ao i pucao jo&scaron; nekoliko puta.
Istražitelji su sa mjesta događaja prona&scaron;li 21 praznu čahuru i pi&scaron;tolj kalibra 9 mm koji je odgovarao vatrenom oružju koje je Rodrigez kupio u Ilinoisu 2020. godine.
Rodrigez je kasnije detektivima rekao da se divi Aronu Bu&scaron;nelu, anti-izraelskom aktivisti koji se pro&scaron;le godine zapalio ispred izraelske ambasade u znak protesta, nazivajući Bushnella "mučenikom".
"Ovom brutalnom, antisemitskom nasilju nema mjesta u na&scaron;oj zemlji niti bilo gdje u civilizaciji", rekla je državna tužiteljka SAD-a Pamela Bondi te dodala:
"Pratićemo činjenice i osigurati najstrožu moguću kaznu za počinitelja ovog gnusnog zločina, koji je dvoje divnih mladih ljudi oteo svijetlu zajedničku budućnost".

Osumnjičeni za ubistvo Izraelaca: Učinio sam to za Gazu

ISPRED IZRAELSKE AMBASADEU VAŠINGTONU

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je na snažniji pritisak na ruskog lidera Vladimira Putina nakon njegovih izjava o nameri da stvori bezbjednosnu tampon-zonu duž rusko-ukrajinske granice. Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saop&scaron;tila je da će poo&scaron;triti sankcije Rusiji ako Moskva ne pristane na prekid vatre.&nbsp;
Napadi na Kursku i Lipecku oblast, 24 povrijeđenih
Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u Kurskoj, a osam ih je ranjenoj u Lipeckoj oblasti u ukrajinskim napadima tokom noći, saop&scaron;tili su ruski zvaničnici,
O&scaron;tećeno je i 30 kuća, kao i 26 stanova u tri zgrade, prodavnice, auto-perionica, 14 automobila i devet kamiona, prenosi RIA.
U tim oblastima je na snazi režim antiterorističke operacije.
G7 najavila o&scaron;trije sankcije Rusiji
Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) saop&scaron;tila je da će poo&scaron;triti sankcije protiv Rusije ako Moskva ne pristane na prekid vatre u Ukrajini.
&ldquo;Pozdravljamo kontinuirane napore za postizanje prekida vatre. Ako se takav prekid vatre ne dogovori, nastavićemo da istražujemo sve moguće opcije, uključujući i one koje su osmi&scaron;ljene da maksimiziraju pritisak, kao &scaron;to je dalje poo&scaron;travanje sankcija (protiv Rusije)&rdquo;, navodi se u dijelu saop&scaron;tenja ministara finansija i centralnih bankara G7 posvećenom Ukrajini, koji je usvojen nakon njihovog sastanka u Kanadi.
U saop&scaron;tenju se navodi i da će, u skladu sa pravnim sistemima tih zemalja, imovina Rusije pod njihovom jurisdikcijom ostati imobilisana dok Rusija &ldquo;ne plati &scaron;tetu Ukrajini&rdquo;.
G7 je u saop&scaron;tenju izjavila &ldquo;nepokolebljivu podr&scaron;ku&rdquo; Ukrajini u odbrani njenog &ldquo;teritorijalnog integriteta i prava na postojanje&rdquo;, kao i &ldquo;slobode, suvereniteta i nezavisnosti&rdquo;.
Obećala je i da će pomoći u jačanju povjerenja stranih investitora u Ukrajinu, mobilizovati privatni sektor za sprovođenje radova na obnovi i nastaviti aktivnosti strane osiguravajuće industrije.
Sibiha: Putinove izjave o &ldquo;tampon zoni&rdquo; odbacuju mirovne napore
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha pozvao je na povećanje pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon njegovih izjava o namjeri da stvori &ldquo;bezbjednosnu tampon-zonu&rdquo; duž rusko-ukrajinske granice.
&ldquo;Podsjećam da Putinove izjave o &lsquo;tampon-zoni&rsquo; dolaze u kontekstu aktivnih napora usmjerenih na postizanje potpunog, trajnog prekida vatre, zaustavljanje ubistava i promociju mira. Putinove nove agresivne izjave odbacuju mirovne napore i pokazuju da je ruski vladar bio i ostao jedini razlog za kontinuirana ubistva. Moramo da izvr&scaron;imo veći pritisak na njega da okonča rat&rdquo;, naglasio je Sibiha.
Razmijenjen spisak zatvorenika
Kijev i Moskva razmijenili su spisak od 1.000 ratnih zarobljenika, u pripremi za veliku predstojeću razmjenu. I dalje se ne zna datum i format razmjene, koja je dogovorena tokom direktnih razgovora u Istanbulu pro&scaron;le nedjelje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin donio je odluku o stvaranju bezbjednosne tampon-zone duž granice između Rusije i Ukrajine.
Predsjednik SAD Donald Tramp odbacio predlog o bezuslovnom prekidu vatre kao ishodu pregovora o Ukrajini u Vatikanu, koji su iznijeli lideri EU, objavio je Volstrit džornal.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je energetska prijetnja od Ukrajine eskalirala, ali da je cilj energetske politike Brisela, kako je istakao, da podrži Ukrajinu po svaku cijenu. Istakao je potencijalni problem cijene energenata zbog politike Brisela.
Dvanaest civila je povrijeđeno u &ldquo;masovnom&rdquo; ukrajinskom napadu na grad Ljgov u Kurskoj oblasti, rekao je lokalni ruski načelnik.
Kijev saop&scaron;tava da su ruske snage prethodnog dana granatirale Dnjeprovski okrug u Hersonu, pri čemu je poginula 85-godi&scaron;nja žena.
Moskva, sa druge strane, javlja da je vojska Ukrajine napala dronovima Tulu i Moskvu, pri čemu je povrijeđeno vi&scaron;e osoba.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine: Agresivne Putinove izjave o tampon-zoni; G7 najavila oštrije sankcije Rusiji

U izraelskim napadima u Gazi u posljednja 24 sata ubijeno je najmanje 98 Palestinaca, saop&scaron;tili su iz palestinskog Ministarstva zdravstva. Čelnik Ministarstva Munir al-Bur&scaron; rekao je za Anadoliju da je među žrtvama mnogo žena i djece. Svjedoci su izvijestili o smrtonosnim izraelskim napadima na nekoliko kuća i &scaron;atora u kojima su se nalazili raseljeni civili &scaron;irom ratom razorene enklave. Uprkos međunarodnim pozivima na primirje, izraelska vojska vodi brutalnu ofanzivu na Gazu od oktobra 2023. godine, pri čemu je ubijeno blizu 53,7 hiljada Palestinaca, većinom žena i djece.
Stigla pomoć poslije 80 dana blokade
Oko 90 kamiona sa humanitarnom pomoći u&scaron;lo je u Pojas Gaze pro&scaron;le noći, saop&scaron;tili su palestinski mediji.&nbsp;
Pomoć je prebačena u centre Ujedinjenih nacija &scaron;irom palestinske enklave poslije čega će biti distribuirana među lokalnim stanovni&scaron;tvom.
Prethodnih dana, kamioni su ulazili na palestinsku stranu prelaza Kerem &Scaron;alom, ali je distribucija pomoći bila odgođena.
Prema saop&scaron;tenju UN-a, ponuda koju je pružila izraelska vojska nije bila sigurna, zbog čega su postojali strahovi od pljačkanja, &scaron;to je dovelo do ka&scaron;njenja u distribuciji.
"Do sada je 87 kamiona sa pomoći u&scaron;lo u Gazu. Ovo je prvi ulazak nakon blokade koja je trajala 81 dan", rekao je Ismail al Savabit, direktor palestinske Kancelarije za medije.

U izraelskim napadima u posljednja 24 sata ubijeno 98 Palestinaca

UPRKOS MEĐUNARODNIM POZIVIMA NA PRIMIRJE

Kremlj je danas saop&scaron;tio da "nema dogovora" za drugi rusko-ukrajinski sastanak koji bi mogao da se održi u Vatikanu, kako je izvijestila američka &scaron;tampa.
"Jo&scaron; nema dogovora, nema konkretnog dogovora o budućim sastancima", rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
On je dodao da se "nastavlja rad na implementaciji postignutih sporazuma".
Portparol ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov nije želeo danas da komentari&scaron;e tvrdnje u vezi sa mogućim novim sastankom.
Prema pisanju dnevnika "Vol strit džornal" (Wall Street Journal), američki predsjednik Donald Tramp je evropskim liderima 19. maja rekao da će se sljedeći mirovni pregovori Rusije i Ukrajine održati u Vatikanu.
Papa Lav XIV pro&scaron;le sedmice je ponudio svoje posredovanje zaraćenim stranama.

Peskov: Nema  još dogovora za drugi rusko-ukrajinski sastanak koji bi mogao da bude održan u Vatikanu

SAOPŠTIO PORTPAROL KREMLJA

Nepoznati napadač koji je uhap&scaron;en ranio je danas na Centralnoj željezničkoj stanici u Hamburgu najmanje 12 osoba nožem, od kojih se troje nalazi u te&scaron;kom stanju.
Potparol policije rekao je da je napad izvr&scaron;ila jedna osoba, koja je uhap&scaron;ena, ali je odbio da potvrdi navode medija da je riječ o ženskoj osobi, prenosi &Scaron;pigel.
Bild pi&scaron;e da su tri osobe u te&scaron;kom stanju.
Policija je raspoređena sa velikim kontingentom na Centralnoj stanici u Hamburgu. .

Napad nožem na željezničkoj stanici u Njemačkoj, najmanje 12 osoba povrijeđeno