Društvo

Dru&scaron;tvo statističara i demografa Crne Gore objavilo je Mjesečni pregled, a peta tema istraživanja fokusirana je na raskorak između demografskog i stambenog rasta u Crnoj Gori, analizirajući strukturu i način kori&scaron;ćenja stanova na osnovu podataka Popisa 2023.
Kako je saop&scaron;teno, ključni nalazi istraživanja pokazuju da je broj stanovnika porastao svega 0,6 odsto u odnosu na 2011., dok je broj stanova porastao čak 25 odsto &ndash; tj. 78.205 novih jedinica.
&ldquo;Samo 55 odsto ukupnog stambenog fonda u Crnoj Gori koristi se za svakodnevno stanovanje. Preostalih 45 odsto čine stanovi koji su privremeno nenastanjeni, koriste se sezonski ili isključivo za obavljanje privredne djelatnosti. To znači da svaki drugi stan u zemlji nema stambenu funkciju&rdquo;, rezultati su istraživanja Dru&scaron;tva statističara i demografa.
Stambeni fond je, pokazuje istraživanje, najkoncentrisaniji na jugu zemlje, gdje se nalazi 41% svih stanova, dok sjeverni region ima dvostruko manje stanova nego jug, iako su približni po broju stanovnika.
&ldquo;U sredi&scaron;njem regionu u kojem živi 50 odsto stanovni&scaron;tva, nalazi se 37 odsto ukupnih stanova&rdquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju Dru&scaron;tva statističara i demografa Crne Gore.

Društvo statističara i demografa: Za 12 godina 78 hiljada novih stanova

"VELIKI RASKORAK IZMEĐU DEMOGRAFSKOG I STAMBENOG RASTA"

Građani Cetinja, koji mjesecima svakodnevno organizuju blokade puta Cetinje &ndash; Podgorica, reagovali su na najavu zakonskih izmjena o javnim okupljanjima, kojom se, između ostalog, u predlozima izmijenjenih članova, kako navode, vi&scaron;estruko povećava dosada&scaron;nja predviđena kazna.
Reagovanje, dostavljeno Cetinjskom listu prenosimo, integralno:
&ldquo;Dragi predlagači&rdquo;, prije svega usudili ste se poistovjetiti karakter blokada puteva, pa nas koji tražimo pravdu za dvadeset troje pobijenih i desetoro ranjenih, poistovjećujete sa blokadama puteva zbog prolaska mje&scaron;tana kroz tunel, ličnih dohodaka, ugroženih životinjskih vrstah koje prave probleme mje&scaron;tanima i njihovim blokadama i slično. Moramo priznati da nije isti ni motiv, ni karakter, ni težina blokada, ne želeći da omalovažimo ni jedan protest kao ni ljude na njima.
Prije svega, u potpunosti smo svjesni da je predlog izmjene zakona upućen direktno protiv ljudi na Cetinju, odnosno Kru&scaron;evom Ždrijelu. Naravno, ne iz razloga usluge prema građanima u koloni, već iz razloga &scaron;to vas svakodnevno podsjećamo na opasnost od odgovornosti. U ovom slučaju, odgovornost za 23 ljudska života i desetoro ranjenih je ogromna.
Ovom prilikom želimo poručiti predlagačima i samim poslanicima, ukoliko želite stvoriti uslove za ugodno putovanje Crnom Gorom, da se prije svega pobrinete za putnu infrastrukturu i slične stvari koje se mogu mjeriti predloženim eurima. Sigurni smo da osim &scaron;to pojedini bježe od odgovornosti za poginule Cetinjane, ovim predlogom zakona ujedno ih omalovažavate, stavljajući cijenu na njihove glave.
Parlamentu Crne Gore poručujemo, da nas nećete po&scaron;enuti sa Kru&scaron;evog Ždrijela visinom kazni, već izvedite pravdu pred licem Crne Gore.
Gospodo poslanici, glasajte u skladu sa ča&scaron;ću i obrazom koji ste založili u va&scaron;im predizbornim kampanjama, a mi se jo&scaron; jednom izvinjavamo svim zaustavljenim vozačima i njihovim saputnicima, uvjereni da znaju da problem nije u nama, već u sistemu odgovornosti koji očigledno ne funkcioni&scaron;e" &ndash; navodi se u reagovanju građana Cetinja".

Građani Cetinja: Nećete nas pomjeriti sa Kruševog Ždrijela nikakvim kaznama

REAGOVANJE

Ustavni sud Crne Gore za danas je zakazao sjednicu na čijem je dnevnom redu obavje&scaron;tenje ovla&scaron;ćenog predlagača predsjednika Crne Gore o isteku mandata sutkinje Desanke Lopičić. Obavje&scaron;tenje ovla&scaron;ćenom predlagaču upućuje se &scaron;est mjeseci prije isteka mandata sudije. Dvanaestogodi&scaron;nji mandat sudije Desanke Lopičić zavr&scaron;ava se 27. decembra ove godine.
Sutkinja Desanka Lopičić je za sudiju US prvi put izabrana 23. juna 2005. godine. Na novi mandat u Ustavnom sudu ponovo je izabrana 27. decembra 2013. godine, na predlog tada&scaron;njeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića.
Ustavni sud trenutno ima četvoro sudija. Osim&nbsp;Lopičić, to su predsjednica Snežana Armenko i sudije Momirka Te&scaron;ić i Faruk Resulbegović. U četvoročlanom sastavu sud je od kraja maja ove godine, kada je uslov za starosnu penziju stekao sudija Budimir &Scaron;ćepanović.
Prethodno je u decembru Skup&scaron;tina ekspresno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, a u maju pro&scaron;le godine u penziju je po&scaron;ao i sudija Milorad Gogić. Skup&scaron;tina do danas nije izabrala naslednika ni za Gogića, ni za Đuranović, ni za &Scaron;ćepanovića.
Ustavni odbor je u prethodnom periodu saslu&scaron;ao 13 kandidata koji su konkurisali za dva sudijska mjesta u US. Međutim, zbog problematičnog penzionisanja sutkinje Đuranović, sa postupkom izbora sudija se zastalo, a i Venecijanska komisija nedavno je potvrdila da prilikom njenog razrje&scaron;enja sa sudijske funkcije nisu ispo&scaron;tovane procedure. Kao ovla&scaron;ćeni predlagač, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sredinom maja je uputio predlog parlamentu da se za sutkinju US (umjesto &Scaron;ćepanovića) izabere advokatica Mirjana Vučinić. Međutim, taj predlog jo&scaron; nije do&scaron;ao na dnevni red parlamenta, iako US funkcioni&scaron;e na samoj ivici blokade.

Sutkinji Desanki Lopičić ističe mandat, Ustavni sud danas odlučuje o upućivanju obavještenja Milatoviću

ZAKAZANA SJEDNICA

Na sjednici koja je održana danas Žiri je sačinio listu od 36 prijedloga za godi&scaron;nju Trinaestojulsku nagradu koji sa formalno - pravnog aspekta ispunjavaju uslove za dodjelu tog priznanja za ovu godinu, saop&scaron;teno je iz Ministarstva kulture i medija.
Podsjećaju da shodno Zakonu o državnim nagradama, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade može u 2025. dodijeliti najvi&scaron;e tri godi&scaron;nje Trinaestojulske nagrade, s tim da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godi&scaron;nja Trinaestojulska nagrada za 2025.
"Godi&scaron;nja Trinaestojulska nagrada za 2025. dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedi&scaron;te na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvarala&scaron;tva, sporta, prirodnih i dru&scaron;tvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvarala&scaron;tva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore", navedeno je u saop&scaron;tenju.
U jednoj oblasti može se, napominju, dodijeliti samo jedna godi&scaron;nja Trinaestojulska nagrada.
Žiri je utvrdio da su potrebne formalno-pravne uslove za nagradu za životno djelo ispunili:&nbsp;
1. Radovan Vujadinović, književnik;
2. Aleksandar Bečanović;književnik
3. prof. dr Vuk Cerović;
4. Bećir Vuković, književnik;
5. Branimirka Popović (Branka &Scaron;ćepanović), istaknuta umjetnica;&nbsp;
6. akademik mr Branka Bogavac, profesor francuskog i ruskog jezika i magistar slavistike;
7. Milan Delić, književnik;
8. dr Momčilo Vuksanović, doktor nauka za fizičku kulturu i obrazovanje;
9. prof. Gordana Sarić, profesor francuskog i latinskog jezika;
10.prof.dr Rifat Alihodžić, dipl.ing.arh;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Jasmina Kujović Salković, spec.sci.arch;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; mr Elvira Muzurović, dipl.inž.arh;&nbsp;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Branko Rabrenović, MSc. arch;
11.NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (International women&rsquo;s clab of Montenegro - IWCM);
12. dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović;
13.dr Srđa Martinović, doktor nauka;
14.mr Živko Andrić, magistar hemijskog inženjerstva;
15.Zdravko Đuranović, muzički umjetnik;&nbsp;
16.prof. Vanja Pantović, osnivačica i direktorica baletske &scaron;kole &ldquo;Princeza Ksenija&rdquo;
17.Zlatko Zlatičanin, pisac, prosvjetni radnik- nastavnik;
18.Kemal Musić, master kulturolog;&nbsp;
19.Aleksandar Damjanović, dipl. ekonomista;&nbsp;
20.CRVENI KRST Crne Gore &ndash; dru&scaron;tvena organizacija;
21.NVO Internacionalna kulturna asocijacija IKA
22. &nbsp; &nbsp; &nbsp; prof. Milica Bakrač, profesor srpskog jezika i književnosti;
23.Obrad Nenezić, dipl. dramaturg, doktorant FDU Beograd na teoriji dramskih umjetnosti, kulture i medija;
24.Zoran Marković, dipl. režiser;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;mr Aleksandar Radunović, magistar dramaturgije;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Goran Vujović, dipl. glumac;
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Veselin Gajović, samostalni umjetnik;
25.dr Dragan S. Hajduković, doktor fizičkih nauka;
26.mr Milo&scaron; Karadaglić, magistar muzike;
27.mr Ivan Martinović, magistar elektrotehnike, doktorant;&nbsp;
28.Vladimir Perović, dipl. FTV reditelj;
29. Dejan Božović, akademski mizičar (kompozitor i aranžer);
30. &nbsp; &nbsp; Braho Adrović, književnik - Pedago&scaron;ka akademija - grupa: srpskohrvatski jezik i književnost;
31.Sreten Vujović, akademik DANU- pisac i prevodilac;
32.Pavle Pepđonović;&nbsp;
33.Blagoje Krivokapić, ma&scaron;inski inženjer &ndash; poslovni menadžment i upravljanje malim i srednjim preduzećima;&nbsp;
34.dr Nikola Marković magistar slikarstva, doktorirao na arhitekturi u oblasti urbanizma, docent;
35.Jelena Garić, dipl. dizajner &ndash; grafički dizajn i vizuelne komunikacije;
36.mr Veljo Stani&scaron;ić - magistar grafike.

Za Trinaestojulsku nagradu 36 kandidata

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Nik&scaron;ić i Vatrogasno-spasilačke jedinice Nik&scaron;ić jo&scaron; uvijek tragaju za devetnaestogodi&scaron;njimAndrijom &Scaron;ljukićemiz Nik&scaron;ić, koji je nestao juče, prenosi Portal RTNK.
<div class="w-full mt-6 md:mt-8 pt-6 md:pt-0 border-t md:border-none border-grayscale-100 flex flex-col md:flex-row md:justify-between gap-y-6">
<div class="shrink-0 flex flex-row gap-5 text-16 font-500">
<div class="flex flex-col justify-center border-grayscale-600 border-r pr-4">U potrazi za devetnaestogodi&scaron;njim&nbsp; &Scaron;ljukićem od jutros priključili su se i članovi Lovačkog dru&scaron;tva &bdquo;Dr Zoran Kesler&ldquo;.</div>
</div>
</div>
Ekipe Vatrogasno-spasilačke jedinice Nik&scaron;ić, pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Nik&scaron;ić i vi&scaron;e volontera za &Scaron;ljukićem tragaju već dva dana.
- Jutros smo opet sa ekipama u rejonu Zle gore. U potragu je uključen potražni pas, koristimo i dron - rekao je za portal RTNK komandir Vatrogasno-spasilačke jedinice Slaven Tadić.
Mladi Nik&scaron;ićanin posljednji put je viđen u ponedeljak oko 12.30h ispred &bdquo;Zahumlja&ldquo;.
Shodno raspoloživim podacima juče tokom dana pretraživani su rejoni Trebjese, Krupca, Slanog, Podostro&scaron;kog kraja i Zle gore.
Tadić je ponovo apelovao na sve one koji se dobrovoljno uključuju u akciju da obavezno kontaktiraju njihove ekipe jer je teren na kojem traže nestalog &Scaron;ljukića izuzetno zahtjevan i opasan.

Potraga za Šljukićem; Tadić:  I danas smo sa ekipama u rejonu Zle gore, teren izuzetno zahtjevan i opasan

APELOVAO NA SVE ONE KOJI SE DOBROVOLJNO UKLJUČUJU U AKCIJU DA IH OBAVEZNO KONTAKTIRAJU

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne je na sjeveru mjestimično moguć slab razvoj oblačnosti.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od deset do 23, najvi&scaron;a dnevna od 28 do 38 stepeni.

Danas sunčano i veoma toplo

DO 38 STEPENI

U Crnoj Gori je zabilježen zabrinjavajući pad u broju Roma koji posjeduju ključna dokumenta - uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Projektna koordinatorka u CEDEM-u Milena Kovačević je, na predstavljanju izvje&scaron;taja o socio-ekonomskom položaju Roma u Crnoj Gori, rekla da se oni kontinuirano susreću sa različitim preprekama, od siroma&scaron;tva do socijalne isključenosti, kao i ograničenog pristupa osnovnim pravima, naročito u oblastima obrazovanja, zapo&scaron;ljavanja i zdravstvene za&scaron;tite.
Ona je navela da je CEDEM, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, u maju sproveo četvrti talas istraživanja koji prati socioekonomski položaj romske populacije u Crnoj Gori, a prethodno su sprovedena istraživanja 2016, 2018. i 2023. godine.
Kako je navela Kovačević, posljednje istraživanje obuhvatilo je 592 domaćinstva.
Ona je kazala da su dokumentacija i pravni status jedan od problema sa kojima se susreće romska populacija u Crnoj Gori.
&ldquo;U nemalom broju slučajeva Romi nemaju izvod iz matične knjige rođenih, državljanstvo, ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu i ostalu dokumentaciju koja im je potrebna kako bi ostvarili sva zakonom garantovana prava, kao građani, ali i kao pripadnici marginalizovanih grupa&rdquo;, rekla je Kovačević.
Kako je kazala, od ukupnog broja djece koju su identifikovali u tri istraživanja, a koja žive u anketiranim domaćinstvima, 2016. godine bilo je 93 odsto djece koja su upisana u matične knjige rođenih, a 2018. je taj procenat iznosio 92,8 odsto.
&ldquo;Poslije izraženijeg porasta u procentu djece upisane u matične knjige rođenih 2023. godine, koji je iznosio čak 97,9 odsto, u ovogodi&scaron;njem istraživanju taj procenat se vratio na nivoe zabilježene 2016. i 2018. godine i iznosi 93 odsto&ldquo;, navodi se u istraživanju.
Kovačević je rekla da, kada je riječ o odrasloj populaciji, mjerenja ukazuju da je poslije konzistentnog rasta procenta ispitanika koji posjeduju uvjerenje o državljanstvu, važeću ličnu kartu i izvod iz matične knjige rođenih između 2016. i 2023. godine, zabilježen zabrinjavajući pad u mjeri u kojoj Romi posjeduju tu dokumentaciju ove godine.
Kako je navela, po pitanju procenta skoro naseljenih Roma koji poseduju uvjerenje o državljanstvu, izuzetno izražen pad je zabilježen između 2023. i ove godine, gdje je 2023. godine 62,2 odsto skoro naseljenih Roma posjedovalo uvjerenje, dok je taj procenat 2025. pao na samo 26,4 odsto.
U istraživanju se navodi da je ne&scaron;to manje izražen pad u ovoj kategoriji zabilježen kod domicilnih Roma, sa 83,1 odsto na 42,3 odsto između 2023. i ove godine.
&bdquo;Između 2023. i ove godine zabilježen je dramatičan pad u posjedovanju ključnih dokumentata&ldquo;, kazala je Kovačević.
U istraživanju se navodi da, kada je u pitanju dokumentacija koja obuhvata posjedovanje važeće lične karte i izvoda iz matične knjige rođenih, kod skoro naseljenih Roma nijesu zabilježene značajne razlike, dok su kod domicilnih Roma te razlike jako izražene.
&bdquo;Gdje je između 2023. i ove godine procenat domicilnih Roma koji poseduju važeću ličnu kartu pao sa 97,3 odsto na 75,4 odsto, a u istom periodu procenat domicilnih Roma koji poseduju izvod iz matične knjige rođenih je pao sa 86 odsto na 64,4 odsto&ldquo;, pi&scaron;e u istraživanju.
Kovačević je ukazala da takav pad predstavlja ozbiljnu regresiju kada je riječ o ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, jer se bez osnovnih dokumenta ne može ostvariti nijedno pravo u Crnoj Gori.
Ona je rekla da je jedan od važnih aspekata koji se tiče inkluzije Roma upravo kulturni potencijal.
&ldquo;Podaci na&scaron;eg istraživanja ukazuju da poslije pobolj&scaron;anje koje je zabilježeno između 2016. i 2018, zatim značajnog pada između 2018. i 2023. godine u broju ispitanika koje govore crnogorski jezik bez problema, zabilježeno je do sada najznačajniji procentualni rast, &scaron;to ukazuje na osnaživanje kapaciteta Roma da se integri&scaron;u u crnogorsko dru&scaron;tvo i samu lokalnu zajednicu&rdquo;, navela je Kovačević.
Ona je rekla da sva komparativna istraživanja u Evropi pokazuje da su romska djeca u manjoj mjeri uključena u sistem obrazovanja, &scaron;to je jedna od ključnih prepreka za dalje uključivanja na trži&scaron;te rada i zapravo jedna od ključnih prepreka efektivne inkluzije uop&scaron;te.
&ldquo;U skladu sa rezultatima istraživanja, iako imamo zabilježen pad u broju djece koja su napustila &scaron;kolu između 2023. i ove godine, zabrinjavajuće je &scaron;to je istovremeno do&scaron;lo do naglog porasta broja djece koje uop&scaron;te nijesu uključena u obrazovni sistem&rdquo;, navela je Kovačević.
To, kako je dodala, ukazuje na dubinske prepreke u pristupu obrazovanju romske djece u Crnoj Gori.
Kovačević je kazala da je u ovogodi&scaron;njem istraživanju zabilježen veći udio ispitanika koji su prijavili mjesečne prihode u rasponu od 700 do 1,5 hiljada EUR, &scaron;to ukazuje na rast udjela u vi&scaron;im prihodovnim grupama u poređenju sa istraživanjem iz 2023.
&ldquo;Tako da, u odnosu na sva prethodna istraživanja, možemo reći da je ovaj rezultat pokazao da je materijalni status Roma u Crnoj Gori ne&scaron;to bolji&rdquo;, rekla je Kovačević.
Podaci, kako se navodi u istražvanju, ukazuju da Romi danas procjenjuju vlastito zdravlje boljim u odnosu na 2023. godinu.
Kovačević je rekla da 74 odsto ispitanika navodi da ima pristup zdravstvenim uslugama, &scaron;to je važan pokazatelj dostupnosti osnovne zdravstvene za&scaron;tite.
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je navela da su pozitivni trendovi rast prihoda, veća inicijativa za uključivanje na trži&scaron;te rada, kao i to &scaron;to je uočen porast sposobnosti romske zajednice da govori crnogorskim jezikom, iako je sa druge strane ne&scaron;to manji manevar u smislu pisanja i čitanja.
&bdquo;Pohvalno je i povećano primanje dječjeg dodatka i &scaron;kolskog pribora, jer to znatno olak&scaron;ava socioekonomski položaj porodica koje imaju veliki broj djece i zbog toga je to teret koji te&scaron;ko padne u porodici&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je rekla da je dobro i &scaron;to je pozitivnija percepcija sopstvenog stravlja među romskom zajednicom.
&bdquo;Takođe je vrlo značajan porast prosječne starosti umrlih iz romske zajednice, jer smanjuje ovaj mnogo veliki jaz između romske i neromske zajednice koji je 20 godina, &scaron;to znači da ima mnogo pomaga za nekih 2,5 godine&ldquo;, rekla je Vuksanović i dodala da je pozitivno i veće pohađanje dodatnih obuka.
Govoreći o oblastima u kojima je zabilježena stagnaciji, ona je navela da materijalni status ostaje nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu, iako je u odnosu na 2018. godinu napravljen dosta veliki skok.
&bdquo;Stalna zaposlenost Roma se nije promijenila, kori&scaron;ćenje pomoći Centra za socijalni rad ostaje na istom nivou. Kori&scaron;ćenje sredstava za samozapo&scaron;ljavanje pokretanje biznisa je na najnižem nivou mogućem i gotovo da ne postoji&ldquo;, dodala je Vuksanović.
Ona je rekla da je i medijska promocija romske kulture ostala maltene na istom nivou u odnosu na 2023. godinu.
Vuksanović je rekla da su zabilježili četiri negativne trenda, a presudan je značajan pad u posjedovanju osnovne dokumentacije.
Kako je kazala, među negativnim trendovima su i porast broja djece koja su van &scaron;kolskog sistema - koja jo&scaron; nijesu ni upisala osnovnu &scaron;kolu ili vrtić, kao i manji obuhvat djece sa ivnaliditetom iz romske zajednice u državnim programima.
&bdquo;Jedan od vrlo važnijih podataka je da opada direktna materijalna pomoć koja se od države ispostavlja&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je, predstavljajući preporuke, rekla da treba dodatno uložiti napor za upis djece u &scaron;kolu i vrtić, a &scaron;to će i nova strategija definitivno obuhvatiti.
Vuksanović je navela da treba da budu pokrenuti i ciljani programi pismenosti na romskom jeziku.
&bdquo;Treba razvijati &scaron;to vi&scaron;e neformalne edukacije i programa koji su usmjereni ka unapređenju porodične pismanosti&ldquo;, dodala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, u pogledu dokumentacije je potrebno hitno pojačati terenske aktivnosti za izdavanje dokumenta, posebno kod skoro naseljenih Roma i uspostaviti mehanizme redovne provjere pravnog statusa u saradnji sa op&scaron;tinama i NVO sektorom.
&bdquo;&Scaron;to se tiče trži&scaron;ta rada i zapo&scaron;ljavanja, potrebno je naravno stimulisati uče&scaron;će žena na trži&scaron;tu rada i takođe revidirati onu vrsth pomoći koja se odnesi na samozapo&scaron;ljavanje&ldquo;, istakla je Vuksanović.
Kako je rekla, u pogledu socijalne za&scaron;tite treba održati pozitivan trend u pogledu dječjih dodatka, &scaron;kolskog pribora i &scaron;kolskih obaveza.
&bdquo;Neophodno je pojačati program koji se odnese na djecu sa invaliditetom iz romske zajednice i revidirati im distribuciju direktne pomoći ili unapređenje samog sistema&ldquo;, rekla je Vuksanović.
Ona je navela da je, kada je stanovanje u pitanju, neophodno uključiti Rome u planiranje stambenih politika kako bi bila izbjegnuta segregacija romske zajednice.
&bdquo;Treba da se nastavi sa programima javnog zdravlja u zajednicama, kako se postignuti napredak ne bi izgubio i treba pojačiti pristup preventivnim uslugama u saradnji sa zdravstvenim medijatorima, koji su takođe u sve većem broju, &scaron;to je pohvalno&ldquo;, poručila je Vuksanović.

Istraživanje CEDEM-a: Zabrinjavajući pad broja Roma koji imaju ključna dokumenta

MEĐU NEGATIVNIM TRENDOVIMA SU I PORAST BROJA DJECE KOJA SU VAN ŠKOLSKOG SISTEMA

Ne postoje razlozi za moju smjenu, kazala je biv&scaron;a direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović nakon sjednice Savjeta ASK-a na kojoj se izjasnila o razlozima njenog razrje&scaron;enja. &nbsp; Perović je novinarima kazala da smatra da je njena smjena&nbsp;politički čin.
-&nbsp;Vjerujem da u Savjetu ima ljudi sa integritetom koji neće donijeti nezakonutu odluku - kazala je Perović.
Dodala je da je članove Savjeta pitala sa koje pozicije je razrje&scaron;avaju.
- Ja znam da me razrje&scaron;avaju sa pozicije direktorice, ali mene od 30. maja onemogućavaju da radim svoj posao kao direktorica ASK. Na raspolaganju sam im da me jo&scaron; jednom razrije&scaron;e - saop&scaron;tila je Perović.
Pravni zastupnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović saop&scaron;tio je da nisu dobili odgovore&nbsp;koji&nbsp;bi Savjet ASK trebalo da ima.
- Nismo čuli ko je odgovoran, ni ko donosi odluke oko razrje&scaron;enja. Danas smo dobili podatak da u prethodnoj odluci nema nijednog dokaza ni obrazloženja za&scaron;to je Jelena Perović razrije&scaron;ena - tvrdi Martinović.
Smatra da Savjet nema neki pravni lijek, već će po njegovom mi&scaron;ljenju čekati da istekne mandat čime bi se obesmislili tekući sudski procesi po tužbama Jelene Perović.
Martinović je izjavio je da je sjednica tonski snimana i da će audio snimak sjednice dostaviti medijima na uvid.
-&Scaron;to se tiče odluka koje je potpisivala i varijabilama koje je dodjeljivala, Jelena Perović odbacila je odgovornost, rekao je Pavle Ćupić novinarima nakon sjednice Savjeta ASK.&nbsp;
- Dati su odgovori na sva pitanja koja je druga strana imala na sjednici, možda oni nisu zadovoljni njima - istakao je Ćupić.
Nije mogao da odgovori da li je Savjet ASK blizu odluke da ponovo razrije&scaron;i Jelenu Perović i tako otkloni nedostatke iz ranijeg rje&scaron;enja.
- Svaki član Savjeta odlučiće i glasati po slobodnoj volji - dodao je Ćupić.
Ipak, izja&scaron;njavanje Savjeta ASK na ovu temu po njegovim riječima moguće je sredinom iduće nedjelje.
Naredna sjednica Savjeta ASK biće održana za dva dana.

Perović: Ne postoje razlozi za moju smjenu, sve to je politički čin

IZJASNILA SE PRED SAVJETOM ASK

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo do veoma toplo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura od sedam do 21, najvi&scaron;a dnevna od 26 do 36 stepeni.

Danas do 36 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Osnovni sud u Podgorici donio je presudio u korist Mirjane Lilić u sporu sa Kliničkim centru Crne Gore zbog pogre&scaron;nog liječenja. Sud je djelimično usvojio njen tužbeni zahtjev i obavezao KCCG da joj na ime naknade nematerijalne &scaron;tete isplati ukupno 46,2 hiljade eura. Na visinu od&scaron;tetnog zahtjeva Vi&scaron;em sudu žalila se i o&scaron;tećena, koja je tražila 80 hiljada, ali i Klinički centar, gdje smatraju da se radi o visokoj od&scaron;teti.
Lilić već &scaron;est godina vodi borbu sa Kliničkim centrom Crne Gore dokazujući da su joj život i zdravlje ugroženi zbog pogre&scaron;nog liječenja. Njoj su, naime, zbog pogre&scaron;ne dijagnoze date tri hemioterapije, &scaron;to joj je, tvrdi, razorilo organizam.
Riječ je tužbi za nadoknadu &scaron;tete za pretpljeni strah, fizičke i du&scaron;evne bolove, naru&scaron;eno zdravlje i umanjenu op&scaron;tu, životnu i radnu sposobnost. Presudom kojom je dobila od&scaron;tetu od 46.200 eura, kaže, nije zadovoljna, niti joj to predstavlja satisfakciju.
&bdquo;Kad sam krenula u ovaj sudski spor to je bilo radi dokazivanja istine. Vi znate da su mnogi ljudi doživjeli istu sudbinu kao ja i mnogi su pod zemljom&hellip;. Mene je nekako boljelo to da nisu cijenili život te osobe. Nije meni cilj bio novac, cilj je istina. Da li istina može da ugleda svjetlost dana, to je ono osnovno&ldquo;, kazala je Lilić.
 Smatra da su ljekari morali da budu pozvani na disiplinsku odgovornost.
&bdquo;Meni je žalosno &scaron;to ljekari nijesu imali disciplinsku odgvornost. Na sudu jedan ljekar koja je vje&scaron;tak pitala je pravnicu KCCG da li su pacijenti osigurani od ljekarske gre&scaron;ke, rekla je ne. Znači ljekar može da grije&scaron;i. Nikad nijednu ružnu riječ nisam rekla ni tim ljekarima samo sam posmatrala i rekla Bože, je li moguće da su ovako hladnokrvni&ldquo;, navela je Lilić.
Ona je u avgustu 2018. u KCCG podvrgnuta operativnom zahvatu i liječenju, a nakon uspje&scaron;nog dvogodi&scaron;njeg liječenja u novembru 2020, radiolog dr Vladimir Krgović naveo je da postoji recidiv bolesti. Na brojne žalbe nadležnima u KCCG-u i Ministarstvu zdravlja od 2021. godine do dana&scaron;njeg dana niko nije odgovorio, uprkos kadrovskim smjenama.
&bdquo;Od 2020. godine niko me nije pozvao da razgovaramo, čak ni ditektorka onkologije, konzilujum onkologa, pa da kažu ajde da vidimo &scaron;ta da uradimo&ldquo;, kaže Lilić.
Hemoterapija je ostavila trajne posljedice na cjelokupno zdravstveno stanje Lalićeve. Nekoliko mjeseci nakon pogre&scaron;no uspostavljene dijagnoze Lilić odlazi na liječenje u Tursku.
&bdquo;Prosto su bili zabezeknuti da je moglo to da se desi i da mi nijesu radili biopsiju i dalje pretrage nego su mi dali hemioterapiju. Hemioterapije ne prepoznaje zdrave i bolesne ćelije, pa će samo da djeluje na te, jer ja nisam imala te bolesne i ona je djelovala ne mene tako da sam se poslije treće doze osjećala izuzetno lo&scaron;e, a tokom svih ciklusa hemoterapije nedjelju dana poslije primanja to su bili užasni bolovi. Jedino karboplatin nikada ne može da izađe iz organizma. On je otrov koji stalno ostaje u organizmu i vi nikada ne znate da li možete da dobijete leukemiiju ili ne&scaron;to slično&ldquo;, navodi Lilić.
Poslije prve terapije ostala je bez kose, a danas priča koje su sve posljedice.
&bdquo;U tom periodu najveći problem su mi bile noge, nisam mogla da hodam, sada mogu pje&scaron;ačiti ali stra&scaron;no trpim bolove na stopalima i palčevima, To je ta neuropatija koja je posljedica svega. Međutim najveći problem koji imam su oči, to se odražava &scaron;to mi je oko suvo i ja idem svaka četiri mjeseca u Budvu na kliniku gdje mi ugrađuju implante u suzne kanale, dok sam ranije i&scaron;la u Tursku. Pored toga, imam 50 odsto o&scaron;tećenje sluha i nosim dva slu&scaron;na aparata. U situaciji sam kada ne znam kada može ne&scaron;to da se aktivira&ldquo;, kazala je Lilić.
Pogre&scaron;na dijagnoza, odnosno saznanje da je bolesna od kancera u potpunosti je promijenilo njen život.
&bdquo;Imam od 1992. godine privatnu firmu, bavila sam se &scaron;tampanjem, kada sam dobila taj nalaz ja sam morala da zatvorim firmu, prodala sam taj poslovni prostor i čekala kraj, po ljekarima. Oti&scaron;la sam u penziju&ldquo;, kazala je Lilić.
Povjerenja u zdravstvo kaže, vi&scaron;e nema.
&bdquo;Na žalost nemam. &Scaron;to mogu privatno da uradim ja to uradim&ldquo;, navodi Lilić.
Iz Kliničkog centra, Gradska RTV nije uspjela da dobije komentar, a svi ljekari koji su bili uključeni u proces liječenja Mirjane Lilić i koji su obuhvaćeni njenom tužbom i dalje ordiniraju u toj zdravstvenoj instituciji, navodi se u prilogu te medijske kuće.

Zdravoj ženi dali hemoterapiju, KCCG treba da joj isplati 46 hiljada eura

OSNOVNI SUD U PODGORICI PRESUDIO U KORIST PACIJENTKINJE

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo.
U popodnevnim satima, u sjevernim predjelima, moguć slab razvoj oblačnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura 11 do 23, najvi&scaron;a dnevna od 29 do 39 stepeni.

I danas veoma toplo, do 39 stepeni